Članci

NEVINO DIJETE KOJE IM NIJE POKAZALO STRAH

Ponekad je teško sjećati se kako je savršen naš život bio u Kozarcu prije rata; nismo bili bogati ali smo imali više nego je bilo dovoljno. Živjeli smo u komunističkoj državi pa ionako nije bilo mnogo toga za poželjeti. U našim životima ničega nije nedostajalo. Naši su roditelji većinom bili zauzeti radom na farmi; brinuli smo se sami o sebi  []

O POSJETI ŠPIONICI I ČEKANIĆIMA SELIMA IZMEĐU SREBRENIKA I GRAČANICE

Za vrijeme mojih lutanja i obilazaka prekrasnih brda i dolina sjeveroistočne Bosne, u prostoru ograničenom rijekama Spreča, Bosna i Tinja, primijetio sam, kako prijeđašnji periodi bosanske kulture žive još uvijek u toponimima ovih krajeva i pojedinih lokaliteta. Na primjer, u nazivu ”Panđurište”, jednog sela koje ima nevjerovatan planinski pogled, možemo govoriti o vremenu srednjeg vijeka, kada su grčki trgovci prolazili  []

ŠEJH SINAN-BABA I POBRO

ZNAMENITE LIČNOSTI IZ SREBRENIČKE HISTORIOGRAFIJE Danas sa žalošću možemo konstatovati da je značajan dio srebreničke historije, na određen način usljed nedostatka izvora zauvijek izgubljen. Međutim, stanje je još gore kada su u pitanju ljudi koji su davali pečat minulim vremenima i koji su svakako sebe duboko utkali u historiju ovog grada. Upravo sa tog stanovišta obrada pojedinih ličnosti koje su  []

DVIJE ŠKOLE POD JEDNIM KROVOM

Odvojeno školovanje pod nazivom: Dvije škole pod jednim krovom je česta pojava u srednjim i južnim dijelovima države primarno naseljenim muslimanima (Bošnjaci) i Hrvatima. Kao što i sam pojam sugeriše, glavna obilježja ovakvog sistema su da učenici učinkovito čine dvije različite škole u jednoj zgradi. Učenici pohađaju školu u dvije smjene, sa dužom pauzom u međuvremenu kako bi se smanjila  []

POBRATIMSVO LICA U SVEMIRU

Ne boj se! nisi sam! ima i drugih nego ti koji nepoznati od tebe žive tvojim životom. I ono sve što ti bje, ću i što sni gori u njima istim žarom, ljepotom i čistotom. Ne gordi se! Tvoje misli nisu samo tvoje! One u drugima žive. Mi smo svi prešli iste putove u mraku, mi smo svi jednako lutali  []

LOGORI

Svaki pokušaj, makar i najzaobilazniji, makar i u zametku, bilo kakvog ideološkog opravdanja tog fenomena – logorâ – u ime takozvane “istorijske nužnosti”, “klasne borbe”, “rasne čistote”, “novog čoveka” i slično, diskreditovaće svako delo, svakog pisca, jednom zauvek i nemilosrdno. Usuđujem se reći da će u skoroj budućnosti, ako sve ne ode do đavola, odgovornost pisca biti odmeravana u prvom  []

TELEGRAMI ZA ANGELA PALMERASA (PRIČE IZ RATNOG DJETINJSTVA)

Neugodno iznenađenje Dedina kuća bila je na brežuljku, kao na osmatračnici. Čujemo neku galamu i vidimo veliku gužvu u podnožju sela. Mnogo ljudi. Cijelo selo. Nisu prošle ni nekolike minute a u našu avliju već stižu vojnici. Svi moramo poći sa njima. Brzo, brzo. Ponijeti u dvije kese šta se može od potrepština, i noga. Zašto idemo, gdje idemo? –  []

TRI KRATKA FILMA: SADRŽAJ I VIMEO LINKOVI

GETO 59  Sinopsis Ovaj nenametljivi etnografski film pruža intimni pogled na izbjeglički centar u kojem više od pedeset obitelji žive kao izbjeglice dvadeset godina nakon rata. Unatoč njihovoj izolaciji i zanemarivanju, neke obitelji se bave, zajedno sa svojom djecom koja su rođena kao izbjeglice i ostala izbjeglice u vlastitoj zemlji, poslovima kao što su sakupljanje uglja i berba bilja. Zajednica  []

MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJU između MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG SUDA ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU GRADA SARAJEVA

Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Sarajevo, su u Vijećnici otvorili gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, u ime predsjednika Mehanizma za međunarodne krivične sudove, Gabrielle Mclntyre i biši sudija MKSJ Faust Pocar. Osnivanje Informativnog centra i promocija njegovog naslijeđa projekt je od historijskog značaja za grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu. Centar predstavlja još jedan korak  []

POZIV

A sada hajdemo konačno sada pođimo jasno u onaj hod nevidovni konačno sada tamo tu je u torbi hljeb i kamen tu je nož i srce hajdemo pođimo tamo gdje ne znamo sjećanjem da ikada smo i ičim bili odakle smo tamo zaista odavno u sebe ovakve došli u sebe ovakve kakvi se nismo ni skrili ni snili na duboko  []

KUMSTVO KOD SELJAČKIH ZAJENICA

U katoličkoj crkvi postoje kumovi na krštenju, na krizmi i prilikom vjenčanja. Kumovi se svaki put posebno biraju. Oni se svagdje veoma poštuju i smatraju u neku ruku rodbinom. Kod pravoslavnih kumstvo ima još veću ulogu. Isti se kumovi ili ljudi iz iste porodice biraju kroz više generacija, a kumstvo je bezuvjetno zapreka za ženidbu. Kum je toliko aktivan prilikom  []

KUMOVA KLETVA

U pripovetkama Janka M. Veselinovića, koje su pune dobrog etnografskog materijala, nalazi se jedna pod naslovom „Kumova kletva” (Slike iz seoskog života, II, Beograd, 1899, SKZ 54, 2, 1 idd). Čiča Srećko Sokočić kršteni je kum Stanojlu Puretiću. Stanojlo je seoski kmet, i vrlo naprasit čovek. U jednom trenutku ljutnje, osudi on čiča-Srećka na batine. Čiča Srećko i svi seljaci  []

1943-2018: Sedamdeset pet godina ZAVNOBiH-a (Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine ) i nenaučene lekcije  

Ovaj tekst nudi uglavnom kratak pregled izvora moderne bosanskohercegovačke državnosti koja se danas obilježava, barem na jednoj trećini njezina teritorija kao 25.11. – Dan državnosti. Ovaj praznik referira na prvo zasjedanje AVNOBiH-a koje se održalo u Mrkonjić Gradu na slobodnoj teritoriji 25.11.1943. Ovo zasjedanje se razumijeva kao utemeljujući revolucionarni događaj moderne bosanske države, a u isto vrijeme je, kako ću  []

Tradicionalna bosanska pjesma Sevdalinka kao estetski, glazbeni i filološki fenomen

I Izraz “sevdalinka” potječe od riječi  “sevdah”, arapskog izraza za ljubav, želje za ljubavlju i ekstaze strasti. Turci su ovu riječ preuzeli od Arapa, a bosanski muslimani su zatim dodali “H” arapskom izrazu “säwda” – crna žuč: jedna od četiri tjelesne tečnosti za koju se vjeruje da određuje melankolično stanje. Srce sevdalinke je osjećaj ljubavi. Ova središnja tema istražuje se  []

TURBE ŠEH-SINAN-BABE I POBRIN GROB U SREBRENIKU

Pored onoga što sam čitao o turbetima i legendama o njima u delima F. W. Hasluck-a i Tih. R. Đorđević, video sam lično mnoga turbeta i čuo i zabeležio mnoge legende o njima, ali legenda o sasvim skromnom turbetu u G. Srebreniku se izdvaja od svih koje sam čuo i smatram da vredi da se posebno objavi. U G. Srebreniku,  []

BOŠNJACI, HRVATI I SRBI U BOSNI I HERCEGOVINI I U JUGOSLAVIJI

Istina je da je udio Srba u strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine u vrijeme socijalističke Jugoslavije znatno smanjen (sa 44 odsto stanovništva 1948. udio je smanjen na 31 odsto ukupnog Jugoslovensko iskustvo u nacionalnim perspektivama 76 stanovnitva u Bosni i Hercegovini 1991. godine). Uprkos tome, dominantan broj komunista Srba je čitavo vrijeme postojanja socijalističke Jugoslavije snažno radio na afirmaciji Bosne  []

U POČETKU LJUBAV, U ŽIVOTU MRŽNJA, NA KRAJU SJEĆANJE

Sjećam se k’o sad, trčkarali smo bosi po prašnjavom makadamu ispred zgrade moji prijeratni drugari i ja. Bezbroj puta smo zajedno gradili kule u pijesku, pravili kolače od blata, igrali se žmurke, klikera, kockica, škole, lastiša, pjevali smo zajedno neke drage, vesele dječije pjesmice. Sjećam se i čika Simbada. Koliko smo puta nasjeli na njegove bezazlene šale: ‘’Eno helikopter se  []

DERVIŠ SUŠIĆ, BOSANSKI DUH U KNIJIŽEVNOSTI

Mnogo sporije i teže nego li poezija, a što je i razumljivo kad se uzme u obzir da je osnovna ideja nacionalne interpretacije bosanske literature i njene historije, bila ideja tzv. “bosanske pripovijetke”. Proces emancipacije tekao je u oblasti pripovjedačke književnosti. “Bosanska pripovijetka”, koja je bila proglašena uzorom i cvijetom srpske literature, davala je ton bosanskog literaturi, naročito u periodu  []

UHODE

Pobuna i otpor stalna su iskrišta koja se razgorijevaju u junacima Sušićevih pripovijesti, junacima koji svoje duboko i neiskorjenjivo osjećanje bosanske pripadnosti nose i kao radost i kao ukletost. Zemlja o koju se stalno otimaju tuđe vojske i ordije, zemlja u kojoj su odvajkada jedni barjaci omrkavali a drugi osvitali, Bosna je na razmeđu svjetova stalno ucrtavana u središte ratnih  []

ČITAJUĆI UHODE

Čitajući Uhode čovjek brzo zaključi da prostitucija nije najstariji zanat na svijetu, da ima zanata koji su i  stariji i složeniji, da ima igara u kojim su ulozi veći i krvaviji, a gubici strašniji i beznadežniji. Uhode se mogu čitati kao uzbudljivo štivo o vječno zanimljivoj špijunaži, kao istorijski roman, kao niz psiholoških studija, kao zbirka pripovjedaka u kojim se  []