Svaki pokušaj, makar i najzaobilazniji, makar i u zametku, bilo kakvog ideološkog opravdanja tog fenomena – logorâ – u ime takozvane “istorijske nužnosti”, “klasne borbe”, “rasne čistote”, “novog čoveka” i slično, diskreditovaće svako delo, svakog pisca, jednom zauvek i nemilosrdno. Usuđujem se reći da će u skoroj budućnosti, ako sve ne ode do đavola, odgovornost pisca biti odmeravana u prvom […]
Neugodno iznenađenje Dedina kuća bila je na brežuljku, kao na osmatračnici. Čujemo neku galamu i vidimo veliku gužvu u podnožju sela. Mnogo ljudi. Cijelo selo. Nisu prošle ni nekolike minute a u našu avliju već stižu vojnici. Svi moramo poći sa njima. Brzo, brzo. Ponijeti u dvije kese šta se može od potrepština, i noga. Zašto idemo, gdje idemo? – […]
GETO 59 Sinopsis Ovaj nenametljivi etnografski film pruža intimni pogled na izbjeglički centar u kojem više od pedeset obitelji žive kao izbjeglice dvadeset godina nakon rata. Unatoč njihovoj izolaciji i zanemarivanju, neke obitelji se bave, zajedno sa svojom djecom koja su rođena kao izbjeglice i ostala izbjeglice u vlastitoj zemlji, poslovima kao što su sakupljanje uglja i berba bilja. Zajednica […]
Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Sarajevo, su u Vijećnici otvorili gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, u ime predsjednika Mehanizma za međunarodne krivične sudove, Gabrielle Mclntyre i biši sudija MKSJ Faust Pocar. Osnivanje Informativnog centra i promocija njegovog naslijeđa projekt je od historijskog značaja za grad Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu. Centar predstavlja još jedan korak […]
A sada hajdemo konačno sada pođimo jasno u onaj hod nevidovni konačno sada tamo tu je u torbi hljeb i kamen tu je nož i srce hajdemo pođimo tamo gdje ne znamo sjećanjem da ikada smo i ičim bili odakle smo tamo zaista odavno u sebe ovakve došli u sebe ovakve kakvi se nismo ni skrili ni snili na duboko […]
U katoličkoj crkvi postoje kumovi na krštenju, na krizmi i prilikom vjenčanja. Kumovi se svaki put posebno biraju. Oni se svagdje veoma poštuju i smatraju u neku ruku rodbinom. Kod pravoslavnih kumstvo ima još veću ulogu. Isti se kumovi ili ljudi iz iste porodice biraju kroz više generacija, a kumstvo je bezuvjetno zapreka za ženidbu. Kum je toliko aktivan prilikom […]
U pripovetkama Janka M. Veselinovića, koje su pune dobrog etnografskog materijala, nalazi se jedna pod naslovom „Kumova kletva” (Slike iz seoskog života, II, Beograd, 1899, SKZ 54, 2, 1 idd). Čiča Srećko Sokočić kršteni je kum Stanojlu Puretiću. Stanojlo je seoski kmet, i vrlo naprasit čovek. U jednom trenutku ljutnje, osudi on čiča-Srećka na batine. Čiča Srećko i svi seljaci […]
Ovaj tekst nudi uglavnom kratak pregled izvora moderne bosanskohercegovačke državnosti koja se danas obilježava, barem na jednoj trećini njezina teritorija kao 25.11. – Dan državnosti. Ovaj praznik referira na prvo zasjedanje AVNOBiH-a koje se održalo u Mrkonjić Gradu na slobodnoj teritoriji 25.11.1943. Ovo zasjedanje se razumijeva kao utemeljujući revolucionarni događaj moderne bosanske države, a u isto vrijeme je, kako ću […]
I Izraz “sevdalinka” potječe od riječi “sevdah”, arapskog izraza za ljubav, želje za ljubavlju i ekstaze strasti. Turci su ovu riječ preuzeli od Arapa, a bosanski muslimani su zatim dodali “H” arapskom izrazu “säwda” – crna žuč: jedna od četiri tjelesne tečnosti za koju se vjeruje da određuje melankolično stanje. Srce sevdalinke je osjećaj ljubavi. Ova središnja tema istražuje se […]
Pored onoga što sam čitao o turbetima i legendama o njima u delima F. W. Hasluck-a i Tih. R. Đorđević, video sam lično mnoga turbeta i čuo i zabeležio mnoge legende o njima, ali legenda o sasvim skromnom turbetu u G. Srebreniku se izdvaja od svih koje sam čuo i smatram da vredi da se posebno objavi. U G. Srebreniku, […]
Istina je da je udio Srba u strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine u vrijeme socijalističke Jugoslavije znatno smanjen (sa 44 odsto stanovništva 1948. udio je smanjen na 31 odsto ukupnog Jugoslovensko iskustvo u nacionalnim perspektivama 76 stanovnitva u Bosni i Hercegovini 1991. godine). Uprkos tome, dominantan broj komunista Srba je čitavo vrijeme postojanja socijalističke Jugoslavije snažno radio na afirmaciji Bosne […]
Sjećam se k’o sad, trčkarali smo bosi po prašnjavom makadamu ispred zgrade moji prijeratni drugari i ja. Bezbroj puta smo zajedno gradili kule u pijesku, pravili kolače od blata, igrali se žmurke, klikera, kockica, škole, lastiša, pjevali smo zajedno neke drage, vesele dječije pjesmice. Sjećam se i čika Simbada. Koliko smo puta nasjeli na njegove bezazlene šale: ‘’Eno helikopter se […]
Mnogo sporije i teže nego li poezija, a što je i razumljivo kad se uzme u obzir da je osnovna ideja nacionalne interpretacije bosanske literature i njene historije, bila ideja tzv. “bosanske pripovijetke”. Proces emancipacije tekao je u oblasti pripovjedačke književnosti. “Bosanska pripovijetka”, koja je bila proglašena uzorom i cvijetom srpske literature, davala je ton bosanskog literaturi, naročito u periodu […]
Pobuna i otpor stalna su iskrišta koja se razgorijevaju u junacima Sušićevih pripovijesti, junacima koji svoje duboko i neiskorjenjivo osjećanje bosanske pripadnosti nose i kao radost i kao ukletost. Zemlja o koju se stalno otimaju tuđe vojske i ordije, zemlja u kojoj su odvajkada jedni barjaci omrkavali a drugi osvitali, Bosna je na razmeđu svjetova stalno ucrtavana u središte ratnih […]
Čitajući Uhode čovjek brzo zaključi da prostitucija nije najstariji zanat na svijetu, da ima zanata koji su i stariji i složeniji, da ima igara u kojim su ulozi veći i krvaviji, a gubici strašniji i beznadežniji. Uhode se mogu čitati kao uzbudljivo štivo o vječno zanimljivoj špijunaži, kao istorijski roman, kao niz psiholoških studija, kao zbirka pripovjedaka u kojim se […]
Uhode Derviša Sušića prevela je na engleski Amira Sadiković te je djelo nedavno objavila Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Roman, koji je uvršten u kanon bosanske književnosti, predstavlja niz bilješki koje su napisali špijuni ili su o špijunima protežući se kroz dugu i složenu historiju Bosne i Hercegovine. Uhoda pokušava proširiti svoje znanje o zemlji koju on ili […]
Kako biste cijenili o čemu je ovdje zapravo riječ, razmislite o tome kako jedino pitanje zaista vrijedno odgovaranja nije „kako je bilo biti učinjen paćenikom?“ nego radije „kako je bilo biti uzrok patnji?,“ što je u mojim očima sve uobičajenija misao. Na tržištu trenutno nema kraja broju knjiga koje se u ovom ili onom pogledu tiču toga „kako obični ljudi […]
OKO Između vala i vala između zala bez tla bez korjenja u ovome modrom u ovome sivom u ovome crnom gorkoga gorenja procvjetaću pjenom bijelom rumenom zlokobno oko nikada vise neće me poznati
Dotle zàprećēm kolac pod pepeo gusti, pod njime Da se ugrije brzo, i drugove hrabriti stanem Te im govorit, da ne bi uzmaknuo ȍd strā ni jedan. A kad se maslinov kolac zapaliti šćaše u ognju, Ako je i bio zelen, i strašno kada se usja, Onda ga bliže iz ognja izvučem, a drugovi moji Okolo stanu, i bôg nas […]
Običan sam metalac. Radio sam s metalom čitav život u raznovrsnim tvornicama širom zemlje. Bio bih počastvovan ako biste mogli objaviti ovaj moj rad, ovog puta kovan riječima a ne od metala, u Vašem časopisu Duh Bosne. Rodio sam se u Bosni, 3. novembra 1951. godine. Živim sa uvjerenjem da sadašnja generacija ljudi, mladih ljudi, imaju za zadatak da stvore […]