Članci

Razgovor

To R. Konstantinović Htio sam da slušam da čujem da razumijem razgovor jednog talasa i jedne školjke A oni mi rekoše Lijepo, a jesi li slušao čuo razumio razgovor onih koji hodaju uspravno kao i ti onih koji se dižu nebu pod oblake kao i ti a ptice nisu kao ni ti spuštaju se na dno mora kao i ti  []

Bosna i Hercegovina pred izazovom samostalnosti

Uvod Što današnju Bosnu i Hercegovinu drži na okupu? Nažalost, nikakva unutarnja kohezivna energija, dovoljno snažna da ju održi ako bi međunarodna zajednica prestala bdjeti nad njezinim integritetom. Ovaj uvid jest uznemirujući, ali ako je točan, nema koristi da se od njega okreće glava, nego bi morao postati polaznom točkom svih intelektualnih, znanstvenoteoretskih i političkih promišljanja o najadekvatnijim rješenjima koja  []

Poziv dragom Isusu

O Isuse, kako bih volio kada bi se Udostojio da uđeš u moj stan. Gdje sasvim obične stvari na zidu vise. Gdje se u oknima rano gasi dan. Pričao bih ti, kako svjetiljku mutnu palim, Da kratki ovaj dan produžim. Kako živim životom sasvim malim. I pun jeda, sa braćom svojom služim. Pričao bih ti o ljudskoj kući. O oknima  []

Zahtjev za sastanak o stabilnosti i budućnosti Bosne i Hercegovine

Bosnian Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences (BHAAAS) Bosanskohercegovačko – američka Akademija nauka i umjetnosti 2411 Newburg Rd. Louisville, KY 40205 United States info@bhaaas.org | aterzich@iu.edu (502) 379-7304 14. decembar, 2025. Počasni član Marco Rubio Državni sekretar State Department SAD Počasni član James E. Risch Predsjedavajući, Odbor Senata za vanjske odnose Senat SAD Počasni član Brian Mast Predsjedavajući, Odbor  []

Bosanski Sefardi

U šesnaestom stoljeću, u doba dolaska Sefarada u Bosnu, Otomansko carstvo bilo je u punom naponu snage i stalno se pomicalo prema zapadu i sjeveru, tako da će u vrijeme sultana Sulejmana Veličanstvenog (1520-1566) dosegnuti i svoju najveću slavu, a to će doba biti i epoha najveće moći sefardske zajednice i njenog punoga uspona i uspjeha. Nošeni svojim radnim elanom  []

Tamo gdje je veliki rat počeo

Veliki rat je počeo u Sarajevu jednog toplog ljetnog dana 1914. Bila je nedelja; ja sam bio student. Poslijepodne je navratila djevojka, sa pletenicama koje su tih dana bile uobičajene. Imala je veliki žuti slamnati šešir u ruci. Šešir je bio poput ljeta: podsjetio me je na sijeno, cvrčke i makove. U slamnatom šeširu bio je telegram, prvo „specijalno izdanje“  []

Destruktivne tajne i destruktivne posljedice: Carla Del Ponte i odluka svjetskog suda

Nedavna odluka Međunarodnog suda Pravde (ICJ) da se Srbija ne drži izravno odgovornom za genocid koji se dogodio u Bosni i Hercegovini uznemiruje i razočarava. Ova odluka ojačava ciničnu percepciju međunarodne zajednice kao tijela koje opstruira potrebu Bosne i Hercegovine za pravdom kako bi mogla ponovo izgraditi stabilno i ujedinjeno društvo. Godine 1995, mirovni ugovor u Daytonu formalno je razlomio  []

Žrtve trebaju istinu i pravdu

11. i 12. juli 1995. godine čovječanstvo će pamtiti po genocidu, koji su zločinačke horde pod kontrolom zločinca Ratka Mladića počinile u zaštićenoj zoni UN-a, Srebrenici. Odmah po završetku zločina u Srebrenici, krvavih ruku i usijanih topova, iste horde zločinaca kreću na drugu zaštićenu zonu UN-a, Žepu. Pod kišom granata stežu obruč oko ovog malog mjesta u Istočnoj Bosni, u  []

Kad umrem da se smijem

1. Mural iz Vozuće Na zidu napuštene kuće u Vozući kod Zavidovića pronađena je pjesma. Iznad pjesme poruka:Ovdje je još jesen i kiša pada. Riješio sam, sutra ću otići. A prije nego odem, ostavljam ti ovu pjesmu, pa je prepiši, ako hoćeš. Da sam imao boje, radije bih slikao na ovom zidu. I nemoj ostajati ovdje ako nije tvoje! Noću  []

Isak Samokovlija

Jednu svoju pripovijetku poslije rata Samokovlija je posvetio Majci Sari, srećan što je umrla prije rata i nije doživjela strahote kojima smo mi bili svjedoci. Tu najgorču od svih posveta koje znam, navodim po nesigurnom sjećanju, jer je nigdje u njegovim sabranim i izabranim djelima nisam mogao naći, a vremena za istraživanje po bibliotekama nemam, ali sam siguran da je  []

Noge Nermina Tulića

Dragom prijatelju i članu Sarajevskog Šekspirovog društva – (Sarajevo, Bosna, 1992-3, i kasnije) “Nermin Tulić, mladi sarajevski glumac, izgubio je obje noge u artiljerijskom napadu na ljude koji su čekali u redu za kruh…” Associated Press (AP) – pišući o bosanskoj tragediji Što je to odrezalo noge Nermina Tulića? Kakvo ih je ludilo ostavilo drhtave na ulici Sarajeva? Kakav je  []

Dakle, Bosna je izgubljena?

(Za Sarajevo, za Bosnu) (TV intervju: Pitanje: “Dakle, Bosna je izgubljena, Gospodine Sekretaru?” Odgovor: “O, ne, ne; mi cinimo sve sto mozemo; ne, ne…” – Proljeće 1993.) Okrećem se natrag (pun gnjeva?) i jasno vidim: da, Bosna je dakle izgubljena! Izgubljena u zapletenoj bodljikavoj žici dobre volje, globalne ljubavi i kozmičkog reda, izgubljena u pragmatičnim izdajstvima, u maglama političke ispravnosti,  []

Božje drvce, Sarajevo

Za M.H. Stizao ovaj nas je grad, stezao u zagrljaj i oko vrata. Posmatramo ga s visoka – cezari trenutka, udišuć njegov dah: tijela ljudska, behar božanski; žamor stanica i mir japanske trešnje u bašti Muzeja; one što nam bijahu dragi i što nam se u njedrima sviše. Jedan između nas rukom mahne prema srušenoj kuli u visini – kao  []

Djevojke moje mladosti

Djevojke moje mladosti, nausikaje Djevojke moje mladosti, dijane, danaje, lolite imaju tek četerdeset, a već sijede kose, izborana čela, smeđurane ruke te »ladylike za šivaćim strojevima« Mnoga od njih već je ogrubjela,već zaboravila ljubav kao što se zaboravi strani jezik Djevojke moje mladosti, rute i sulamke Djevojke moje mladosti, primorkinje vile imaju velike i prazne oči Sve svoje suze one  []

Koračaj: Eseji o građanskoj hrabrosti

PRE ČITANJA – Svetlana Broz Juče je istorija, sutra je misterija, danas je poklon. Anonymous Budi promena koju želiš videti u svetu. Mahatma Gandi Škole građanske hrabrosti, koje je NVO GARIWO organizovao uz pomoć i podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (DEZA) i Ambasade Kraljevine Norveške, za 218 mladih između 15 i 25 godina u toku leta 2006., iznedrile  []

Fra Filip Lastrić i dobri duh Bosne

U svijesti bosanskih franjevaca kroz sva protekla stoljeća njihova djelovanja Bosna je imala posebno mjesto. Duboko su je osjećali kao svoju domovinu i svoj zavičaj, nikada je nisu dovodili u pitanje niti je se odricali. Čuvali su je kao svoje zavičajno tlo, voljeli je kao zemlju svojih otaca. Za Bosnu su živjeli, voljeli je, a kad je trebalo, za nju  []

Bosanska pjesma (1992)

Dok žohara gnječite, pijuckate viski, prepone svoje češkate, dok ruka oko mašne se trudi, ginu ljudi. U gradovima čudnih imena zgođeni metkom, i sred plamena, ne znajuć što ih se na smrt osudi, ginu ljudi. Sred malih mjesta, neznanih vam, ali velikih, priliku jer im nisu im dali za krik i oproštaj sa svijetom hudim, ginu ljudi. Ginu dok birate  []

Voz u travi

Vozovi su, naime, jedna od najboljih metafora današnje Bosne i Hercegovine. Tri i po godine nakon Daytona zamišljena država i dalje hrče među koricama famoznog sporazuma, a život se uglavnom odvija bez nje i mimo nje. Slično je i sa vozovima. Stotine kilometara tračnica zarasle su u travu, a polomljeni vagoni izgriženi rđom stoje razbacani po mrtvim kolosijecima. Iz međunarodne  []

O Hasanaginici

„Hasanaginica” (Hasan-agina žena) je narodna balada napisana u desetercu koji je karakterističan za junačkе epske pjesme. Prvi put je privukla pažnju Zapadne Evrope kada ju je gvardijan Alberto Fortis preveo i objavio u svojoj knjizi „Put po Dalmaciji“ (Venecija, 1774. godine). Fortis je baladu objavio na srpsko-hrvatskom i talijanskom jeziku (prijevod). Njegova knjiga „Put po Dalmaciji“ je 1778. godine prvi  []

Хасанагиница

Шта се б'јели у гори зеленој? Ал’ је снијег, ал’ су лабудови? Да је снијег, већ би окопнио, Лабудови већ би полетјели; Нит’ је снијег, нит’ су лабудови, Него шатор аге Хасан-аге, Он болује од љутијех рана, Облази га мати и сестрица, А љубовца од стида не могла. Кад ли му је ранам’ боље било, Он поручи вјерној љуби својој:  []