Članci

Pismo Noamu Čomskom od jednog bosanskog kolege

Poštovani Profesore Čomski, Ja sam Midhat Riđanović, profesor emeritus engleskog jezika i lingvistike na Univerzitetu u Sarajevu. U jesen 1966. godine došao sam u SAD kao Fulbrajtov stipendista na postdiplomski studij lingvistike na Mičigenskom univerzitetu, gdje sam, u junu 1967, stekao stepen magistra. Zahvaljajući dotadašnjem uspjehu, dobio sam nagradnu stipendiju istog univerziteta, koja mi je omogućila da nastavim studije radi  []

Buđenje

Miloradu Pejiću Ustajem iz kreveta – prvi korak u novi dan i tijelo začas preplavi sjeta čim se dotakne zemlje, strese se i zacvili kao avion u osunčano zimsko poslijepodne u trenutku slijetanja, kad ga na pisti poljubi vlastita sjena. © 2011 Saša Skenderija RT DOBRE NADE (Tešanj, Bosnia and Herzegovina: Grafik-komerc Tešanj 2011)

Ašikovanje (1899)

Ašikovanje, ah to ašikovanje? Ima li išta idealnijeg i ugodnijeg od ad ašikovanja! Doba, kada je čovjek kao mladić za pogled ljubljene djevojke žrtvovao dane i noći, kada nije imao drugih misli ni želja nego da vidi caricu srca svoga i da čuje milu riječ njezinu. Nikad se ne zaboravlja. Dani kada ga je nježni stiskaj dragine ruke, slatki posmjeh  []

Survival stoljeća ideologija (Antun Hangi)

Stvaranjem novog društvenog poretka i uspostavljanjem drugačijih društvenih odnosa sa dolaskom Osmanlija u Bosni dolazi do simbioze zatečenih i donešenih kultura i uticaja, uglavnom olakšane time što s jedne strane vlast nije težila zatiranju zatečenog stanja, a s druge strane što dolazi do širenja islama kao glavnog faktora u formiranju – između ostalog – novog lika kulturne historije Bošnjaka. U  []

Biti (ili ne biti) student pod opsdom

Na Univerzitetu u Sarajevu od aprila 1992. do kraja 1995. nije bilo bodovanja, postotaka ocjene, bolonjskih evaluacija, obaveznog demokratskog debatiranja, powerpoint prezentacija ili web / url referenci u bibliografskim stilovima. U ratu smo koristili olovke i stare rokovnike. Pisaća mašina i kandilo su bili rekviziti za pisanje seminarskih radova ili članaka. Nije bilo pitanja kršenja autorskih prava zbog kopiranja knjiga,  []

Percepcija srpske elite dejtonske Bosne

Bosna i Hercegovina je središna tačka srpskog nacionalnog projekta, ne samo devedesetih, već tokom čitavog XX veka. Aspiracije Srbije prema BiH su i sada, nakon ratova devedesetih ostale nepromenjene, što podrazumeva pripajanje Republike Srpske (RS) – u fazama. Deo srpske elite čvrsto stoji na stanovištu da „ne postoji krupniji, teži zadatak za srpski narod u celini, danas, od očuvanja Republike  []

Savremeno američko pjesništvo

Razmišljam nešto – koliko je žalosno malo džankija i alkoholičara među savremenim američkim NPR* pjesnicima, čak i običnih pušača, i koliko je žalosno puno nepušača, vegeterijanaca, globetrottera i ekoloških aktivista. Koliko je urednika poetskih časopisa i non-profit izdavača među svim tim award-winning autorima prigradskih i koledžtaun opusa, višestruko razvedenih i oženjenih ex-hipija, vlasnika isplaćenih hipoteka s tavnjacima, koliko je puno  []

Pionirska zakletva danas

Danas, kada postajem pionir Dajem časnu pionirsku riječ: Da ću marljivo učiti i raditi i biti dobar drug; Da ću voljeti našu samoupravnu domovinu Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju; Da ću razvijati bratstvo i jedinstvo i ideje za koje se borio Tito; Da ću cijeniti sve ljude svijeta koji žele slobodu i mir! Danas, kada postajem konzument Dajem časnu potrošačku riječ:  []

Sjećanje na Sarajevo

Sljedeća tri zapisa dio su “Povremenog dnevnika o ljubavi i ratu,” koji je autor tek djelimično napisao. Dnevnik treba da obuhvati pedeset godina autorovog života u Bosni – od njegovog ranog djetinjstva u Sarajevu prije Drugog svjetskog rata do današnjih dana. Osmijeh – proljeće 1939, proljeće 1941. Njen osmijeh… Ah, šta bih samo dao kad bih mogao spjevati odu tom  []

Odlomci iz romana “Uhode”

Stigao sam dogovorenog dana. Dvije noći noćio sam u ovdašnjem hanu. Upoznao sam se s nekoliko uglednijih, odnosno oni su se udostojili da me pitaju za ime, porijeklo i razlog dolaska. Ubijedio sam ih u dogovorene podatke. Na prvi pogled, sve je mirno, ili ja još nisam uspio da izoštrim čula za ovu sredinu. Čovjek za koga ste rekli da  []

O stereotipima i Bosni

U modernom svijetu, koji je bombardovan medijima i tuđim percepcijama stvarnosti, stereotipi su alati za procesiranje iskustva i način komunikacije. Svoje percepcije kostimiramo i sporazumijevamo se putem pojednostavljenih šema za prepoznavanje pojmova. Akcija uma vrši pojednostavljivanje stvarnosti kroz uokvirivanje novog iskustva u stereotipe tako što informacije generalizuje, briše ili iskrivljuje, kako bi se uklopile u forme koje već poznajemo. Stvarnost  []

Ruždi-paša i sarajevski Jevreji

Neki Jevrejin iz Sarajeva imenom Moše Havijo prešao je u Travniku na islam, lukavošću se uvukao u red derviša i dobio ime derviš-Ahmed. Neukom muslimanskom puku izdavao se za čudotvorca, nadahnuta božjom inspiracijom i narod je u njega vjerovao. Valjda je taj lažni derviš-Ahmed učinio kakav prepad na Jevreje, jer – kako priča veli – ovi su, kada je pethodnik  []

Katarinina priča

D.O.M. Catherine Reginae Bosnensi Stephani Ducis San (c) ti Sabbae Sorori,  Et genere Helene et Domo Principis Stephani natae, Tomae Regis Bosnae Uxori. Quantum vixit annorum LIIII Et odbormivit Romae Anno Domini Et odbormivit Romae Anno Domini MCCCCLXXVIII DIE XXV Octobris Monumentum ipsius scriptis positum.  To na grobu mome piše, a ne piše zašto i kako dospjeh tu, u tuđoj zemlji da umrem.  []

Katarina Vukčić Kosača (1424-1478)

Nekoliko žena ostavilo je vidljiv trag u povijesti srednjovjekovne Bosne. Jedna od najzanimljivijih svakako je kraljica Katarina Vukčić Kosača. Ona svojom životnom sudbinom osvjetljuje povijest posljednjih desetljeća bosanskog kraljevstva, pa nije čudo da svi oni koji opisuju bosansku povijest XV stoljeća, neizostavno i njoj posvećuju dostojnu pažnju. Djetinjstvo i mladost Katarina Vukčić Kosača bila je kći Stjepana Vukčića Kosače, istaknutoga  []

Legende o kraljici Katarini

Poznati povjesničar Dr. Vlajko Palavestra skupljajući narodnu tradiciju u Bosni i Hercegovini ustanovio je da je i danas još uvijek živo sjećanje na događaje i ličnosti srednjovjekovne Bosne. Posebice priče o kraljici Katarini koje se i danas mogu čuti kod starih seoskih ljudi u okolici Kraljeve Sutjeske, Kreševa, Fojnice, Olova i drugih mjesta srednje Bosne. Pored legendi koje je zapisao  []

O političkom značaju retorike Ratka Mladića

General Ratko Mladić, glavni zapovjednik vojske bosanskih Srba ušao je u Srebrenicu 11. jula, nekoliko trenutaka iza prvih srpskih vojnika u pratnji televizijske ekipe. “Ovaj grad dajemo na poklon srpskom narodu, “ rekao je Mladić u kameru. “Konačno, nakon pobune dahija, došlo je vrijeme da se osvetimo Turcima ovog kraja.” Tom Gjelten. Pogledajmo sramnu izjavu Ratka Mladića nakon zauzeća Srebrenice  []

Ruža u oluji, Zlatko Ugljen

“O ružo, čisto potuslovlje…” Rilke Zlatko Ugljen, profesor, trostruki akademik, neimar remek-djela naše moderne, tvorac arhitekture postojanosti, ove godine navršava osam desetljeća života. Grad Mostar, u kome je Zlatko rođen i kome je darovao jednu od najljepših svojih građevina, izbrisao je tu umjetničku zadužbinu s lica zemlje. Zaborav cvate u našim porušenim gradovima, a njegovi ružni divovski cvjetovi od betona,  []

Odlomci iz romana “Uhode”

Moj gospodaru, zemlja zvana Bosna nesrećna je zemlja koju ne vrijedi osvajati, još manje držati, ali se može podnijeti kao prijateljska. Time nam ne bi smetala, a služila bi bar kao sigurno konačište na prolazu. Ona nije kraljevstvo u našem smislu. Kralj je sprdnja poludivlje baronijade. Gospoda strepe jedan od drugog. Puk fanatično mrzi i kralja i barune. Sa četiri  []

Sudbina jednog imigranta: Dva života za cijenu jednog

Kad postaneš imigrant, izgubio si ili si na putu da izgubiš mnogo: svoju zemlju, svoj jezik, svoju kulturu, svoje prijatelje. Ali ti isto tako dobijaš mnogo: novu zemlju, nove spoznaje, novo iskustvo, a možda i nove prijatelje. Napetost između gubitka i dobitka—rubrike rashoda i rubrike prihoda na računu tvog života—stvara ti dojam da živiš dva života, jedan koji si ostavio  []

Sirene

Dođi čovječe slavni O velika ahejska diko Dođi Zar tvoje se srce veliko Što okamenilo je na Troji Zar se to srce kameno Pjesme ove boji Dođi čovječe slavni