Članci

Nova Knjiga, Rusmir Mahmutćehajić, Genocidsko antibosanstvo

  “Dobra knjiga” najavljuje objavljivanje knjige Rusmira Mahmutćehajića Genocidsko antibosanstvo.  U knjizi su predstavljena viśegodišnja istraživanja autora o ideologiji genocidskog antibosanstva, najmanoj najmanje pojavi u dogođenom zločinu genocida. Četiri su preduvjeta za događanje zločina genocida: genocidska ideologija, genocidska elita, genocidska organizacija i izvršitelji genocida. Kada je genocid dogođen, elite, organizacije i izvrštelji mogu biti poraženi i zapriječeni. Ali to nije  []

Bosna nakon Dejtona

Bosna kao uzor jeste ime za nacrt o zajedničkom i skladnom životu sljedbenika različitih svetih predanja. Cijelu njezinu povijest sačinjavaju nastojanja da se taj uzor ozbilji u preovladujućem mišljenju i da se iz njega izvedu primjenljivi nacrti. U ranome razdoblju Bosne- poznatom kao vremenu bosanskih banova i kraljeva- taj uzor iskazivao se u nastojanju da se opravda i uspostavi zajednički  []

O utjecaju engleskih prijevoda bosanskog pjesništva Francisa R. Jonesa na afirmaciju bosanske kulturne pluralnosti u zemlji i svijetu

U cijelom svom trajanju Bosna je religijski pluralno društvo. Takvoj njenoj pluralnosti doprinosile su različite kršćanske crkve, jevrejstvo i muslimanstvo te brojni sinkretički oblici odraženi u jednome jeziku i različitim iskustvima s njime. U modernome dobu Bosna je kao takva smatrana anomalijom, jer njena pluralna kultura nije jednostavno uključiva u moderne nacijske teleologije. Smatrano i isticano je da Bosna nema  []

HARMONIA ABRAHAMICA O BAUKU BOSANSTVA I NJIME USTRAŠENIMA

Proslov U kakvom god položaju bila u odnosu s drugim političkim činiteljima okružujućeg poretka tokom tisuću godina, Bosna je opstajala u dugotrajnim društvenim potresima i vrtlozima unutar šireg južnoslavenskog prostora. Ona je tom prostoru kroz sve to vrijeme bila matična zemlja, pa je shvatljivo da su unutar nje sabirane i razvijane gotovo sve razlike iz njenog okruženja, ali tako da  []

Trajući čin bosanske drame

U Beogradu je 18. jula 2010. godine Boris Tadić, predsjednik Republike Srbije, bio domaćin Ivi Josipoviću, predsjedniku Republike Hrvatske. Taj događaj je, kada se preispituje u bosanskohercegovačkom vidiku, i poželjan i važan. Cijelo dvadeseto stoljeće srpskih i hrvatskih odnosa obilježava bosanskohercegovačko pitanje kao njihovo središte. Ono je na završetku tog stoljeća dostiglo svoj vrhunac u direktnoj uključenosti gotovo svih raspoloživih  []

Pjesnik: Mak Dizdar

Mehmed Alija Dizdar, najpoznatiji bosanski pjesnik ovog doba, rođen je 1917. godine u Stocu, središnjem gradu Huma, južne pokrajine Bosne. Čitatelji Dizdara uglavnom ne znaju po imenima koja su mu dali njegov otac Muharem i majka Nezira, rođena Babović. Oni ga znaju po njegovom književnom imenu Mak – tajnom nadimku koji je koristio kao član antifašističkog pokreta tokom Drugog svjetskog  []

O dostojanstvu razlike u jedinstvu

U posljednjih pet godina Međunarodni forum Bosna organizirao je ili sudjelovao u organiziranju niza međunarodnih skupova na kojima je raspravljano o ključnim pitanjima savremenog svijeta i njihovim različitim prisutnostima i odrazima u Bosni. U sve te pothvate uključivana je postavka da razumijevanje svijeta nije moguće uz zanemarivanje ili isključivanje bilo kojeg njegovog dijela, neovisno o tome koliko on bio mali  []

Bosna nakon Dejtona

Bosna kao uzor jeste ime za nacrt o zajedničkom i skladnom životu sljedbenika različitih svetih predanja. Cijelu njezinu povijest sačinjavaju nastojanja da se taj uzor ozbilji u preovladujućem mišljenju i da se iz njega izvedu primjenljivi nacrti. U ranome razdoblju Bosne- poznatom kao vremenu bosanskih banova i kraljeva- taj uzor iskazivao se u nastojanju da se opravda i uspostavi zajednički  []