Duh Bosne izlazi kao kvartalno online izdanje još od 2006. godine. Svaki broj donosi naučna istraživanja i tekstove o historiji, politici i književnosti Bosne i Hercegovine, s ciljem da oda počast i očuva duge tradicije društvenog i građanskog uređenja koje su oblikovale bosanskohercegovačko naslijeđe. Časopis objavljuje književna i publicistička djela koja odražavaju tu misiju. Prema podacima servisa Google Analytics, časopis […]
Ovdje su svjedočanstva o masovnoj borbi žena, svjedočanstva jedne generacije za koju nije bilo dilema. Revolucija ima svoje pjesme, svoje zastave, svoju krv. “Sve za front”. “Žena danas”, broj 275 Naš zadatak je očuvati i obznaniti istorijske dokaze o radu i djelovanju Antifašističkog fronta žena Bosne i Hercegovine, učešću žena u Naroodnooslobodilačkoj borbi i izgradnji socijalističke Jugoslavije. Arhiva ima […]
IZGUBLJENA REVOLUCIJA: AFŽ IZMEĐU MITA I ZABORAVA Urednice: Andreja Dugandžić i Tijana Okić Uvodna napomena Prve diskusije o ‘nevidljivosti’ žena u okviru jugoslavenske povijesti pokrenute su tek sredinom 80-ih godina minulog stoljeća a neupitno najveći doprinos promociji i osnaživanju feministički angažiranih povijesnih istraživanja ženskih autonomnih organiziranja i udruživanja dala je Lydija Sklevicky, prerano preminula feministička teoretičarka koja je u […]
„Mati, evo kaže Bela da će ti poslati pare za Bajram, dao joj Dragan maksuz da tebi pošalje.“ „Reci joj da se ja poserem na njegove pare. Od vlaških para da koljem kurban? Neću, nikad ga ne zaklala. Nek on te pare slobodno ostavi sebi, tako joj reci.“ „Evo mati viče fala, niste trebali. Pošalji opet ono na moje ime […]
Došla sam živjeti s Dunjom, kćerkom moga ujaka, sa šest godina, nakon što je umrla moja mama. Kad su me, mjesec dana nakon mamine smrti, očuhova nova žena i njen sin htjeli poslati u sirotište, pobjegla sam od kuće. S donje strane starog kućnog teleofona, moja susjeda je pronašla broj telefona Dunjinog oca koji je mama zalijepila. Pronašao me u […]
Doprinos partizanki, odnosno ženskih partizana boraca, jugoslovenskom oslobodilačkom ratu bio je nezapamćen u okupiranoj Evropi: zvanična statistika iz socijalističkog perioda izvještava o 100.000 žena koje su se borile kao partizanke i dva miliona koje su na različite načine učestvovale u podršci Narodnooslobodilačkom pokretu. Otprilike 25.000 žena poginulo je u borbi, 40.000 je ranjeno, a 2.000 ih je steklo oficirski […]
Prvo objavljivanje Zašto baš bijeli miš dijeli sreću? Ja sam saznao. I reći ću vam. Kad se rodite, život vam podijeli karte. Bolje ili lošije. Rodite se kao zdrava ili bolesna beba, kao malen ili velik, bogat ili siromašan, bijel ili malo tamniji. Tako to klapa. Ako su vam roditelji bogati ili bar zaposleni, to je već par kraljeva. Ako […]
Mi dolazimo iz predjela žalosti gdje literatura, slikarstvo i glazba nisu neophodni Osim tugaljive narodne poezije, tu i tamo tek pokoji stih kao bljedokrvni ukras općenarodnim tiranima Stoga naše pjesme nemaju uobičajeni šarm ni dopadljivost, ni spleen. Čak ni zvuk melankolije koju stvara kiša bubnjanjem po krovu Mi nemamo krova Naši stihovi nisu dekadentni U njihovim prozorima ne zrcale se […]
Planet koji je izgubio dušu i pamet Piše o svome kraju, koji bi se trebao dogoditi 21. prosinca 2012. godine. Ali toga, nažalost, neće biti. No svejedno, ovome svijetu jednom mora doći kraj Kad će u vatri ili ledu nestati svi ljudi, Sva živa bića, životinje i biljke A neće biti više arke Noine. U prah će se pretvoriti Sve […]
Nikad ne reci ne može biti gore Može Nikad ne reci nije bilo gore Bilo je Ako ljudi nisu dosegli vrh brijega dotakli su dno ponora Prema kome je ovo što je tebe snašlo mačji kašalj Čokolada traži maline uzberi ih Domovina traži sinove rodi ih Tvoja draga ište okove iskuj ih Crna zemlja vapi grobove kopaj ih Ono što […]
Ljekoviti šum vjetra i valova s divnim pogledom na jezero Ontario i nuklearnu elektranu u Oswegu. Iz daljine liči na parobrod koji za sobom ostavlja dimne signale što se neprimjetno pridružuju stadu oblačića. Ležim nepokretno, visoko produktivan. Prava radna atmosfera u debeloj hladovini: pod razgranatom krošnjom javora na osnovu ostataka stihova, s odlomcima boli i iskopinama snova, rekonstruišem svijet kineskog […]
„Nigdje za čitanje pjesama ne plaćaju tako dobro kao u Americi“, piše Miłosz u pjesmi Texas. Naredni stih glasi: „Uz autograf upisivao sam godinu 2000“, što je gotovo suvišno jer prvi stih zvuči vanvremenski. Mada mi moje skromno iskustvo to ne potvrđuje, a nisam siguran ni šta bi mu na to rekao siroti B. B., dok cijene stihova, kao na […]
Sve je baš kao na ovoj fotografiji – mutno. Magle su kod nas česte, slike često zamagljene. Dok se utisci srede i riječi slože, magla se digne i raširi mi obzore. Sve je baš kao na ovoj fotografiji, samo se ne čuje bučni lepet krila jata koje odleti mimo objektiva. Ali zvuk se zavukao pod kožu. Kao i ljetni […]
CBNA izjava – Tačka ključanja: put ka stabilnosti na Zapadnom Balkanu (CBNA – Congress of Bosniaks of North America – Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike) decembar 2025. Dostavljeno Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma (Odbor) Predsjedavajući, rangirani član i članovi Odbora: Hvala Vam na prilici da predamo ovu izjavu za zapisnik kao odgovor na nekoliko teza iznesenih tokom saslušanja Odbora 2. […]
Među suvremenim bosanskohercegovačkim piscima čiju je biografiju i književno stvaralaštvo neizbrisivo obilježio rat 1992-1995, sarajevski pisac Karim Zaimović (1971-1995) bez sumnje je jedan od najreprezentativnijih, s obzirom na njegovu tragičnu sudbinu i osobenosti njegove narativne produkcije. Karim je bio sin poznatog slikara Muhameda (1938-2011) i postao je jedan od vodećih mladih sarajevskih intelektualaca krajem 1980-ih, s relevantnim ličnostima poput pisaca […]
Moj je mali Mile imao trinaest, Đuro četrnaest, Anka dvanaest, Boško osam, Uroš devet, Dragutin tri i Milutin jedva godinu, kad je kuća gorjela. Poslije se nisu vratili Mile i Đuro. Ni ćaća im se nije vratio, moj čovjek, iz onog sela jasenovog uz Savu. Ovome sam glas odmah poznala. I to nakon četrdeset godina, odmah. Do Bjelajaca je bilo […]
Otac me stalno vodio u kino. Volio je gledati filmove, pa je i mene stalno vodio. Da sam drukčiji, da sam jugoslavenskog podrijetla, shvatio sam tek na koledžu. Jugoslavenskog, ili srpskohrvatskog podrijetla – tako nekako. Otac moj, Bota, time se strašno ponosio. Znao mi je pričati, još dok sam dječak bio, da će mi jednom objasniti otkud mi ime Angelo. […]
Dok obilježavamo 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, važno je razmisliti o ključnoj podršci koju proglašavanjem 11. jula Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici Rezolucija Generalne skupštine UN-a pruža Majkama Srebrenice i drugim preživjelima iz Srebrenice. Ova historijska rezolucija UN-a, koja je usvojena zahvaljujući diplomatskom vodstvu ambasadora Lagumdžje i njegovog tima u New Yorku, osigurava međunarodno priznanje genocida […]
Jedinstven i neponovljiv, raznovrstan i neobičan, svet stare Tuzle bio je svakako plod istorijskih okolnosti koje su ga proizvele, tokom smenjivanja raznih carevina. Na zajedničko staroslovensko poreklo prvobitne bosanske države nadovezale su se specifične prilike iz turske carevine i posledice islamizacije, koje su dale jedno posebno obeležje Bosni, sa njenim džamijama, mahalama i osobenim islamskoslovenskim mentalitetom. Zatim je austrougarska uprava, […]
Dan je bio blag kažu očevici kad se bijeli oblak digao prema nebu Prvo se sav križni put ne svojom voljom vinuo k nebesima Na začelju je Isus po običaju sam nosio svoj križ Gospa je sa sedam žalosti pokrila oči S ljiljanom u zubima sveti Anto je tražio zaboravljenog iza teških vrata krstionice mladog Boga Sveti Marko je odbio […]