Šest Bosanskih viceva

Šest Bosanskih viceva

1.  Izbori

Razgovaraju Amerikanac, Japanac i Bosanac o izborima.
Amerikanac:
_ Kod nas se za manje od 2 sata nakon izbora zna ko je pobijedio.
Japanac:
– Hehe nije to ništa, kod nas se zna nakon 2 sekunde.
Bosanac:
– Ne kontam što vam treba toliko!? Kod nas se zna 2 mjeseca unaprijed.

Izvor: http://www.knjigaviceva.com/kategorija/politicki-vicevi/


2. Jugoslavija

Kako se zvala Jugoslavija posle Tita?

Kako se zvala Jugoslavija posle Tita?
– TITANIK!

Ivor:  http://www.knjigaviceva.com/kategorija/politicki-vicevi/


3. Ne lažeš

Vraća se političar kući i kaže ženi:
– Gotovo je! Sve je završeno! Izabran sam!
– Stvarno? Ne lažeš? – pita žena.
– Ne, sada više nema potrebe.

Izvor: http://www.knjigaviceva.com/kategorija/politicki-vicevi/


4. Evropa

Pitanje: Koliko država ima u Evropi?

Odgovor: Tri

Pitanje: Koje tri?

Odgovor: Evropska Unija, kandidati za EU i Bosna i Hercegovina.

 


5.  Mostar

Pitaju novinari Muju šta misli o velikom krstu koji su Hrvati podigli na Humu iznad Mostara. Kaže Mujo: “Ja mislim da je to jedan veliki plus za Bosnu i Hercegovinu.”

 


6. Prioriti

Pričaju Bosanac i Japanac o prioritetima u životu. Kaže Japanac: Meni je na prvom mjestu Japan, pa posao, a tek na kraju familija. Kaže Bosanac: Kod mene je skroz obratno. Prvo familija, pa posao, pa tek onda Japan.

 

Uvodnik: Bez sumnje, humor odražava nešto duboko o samom karakteru društva. Osim toga, svako društvo ima specifičan i brbljav smisao za humor. Humor je, tako, za strance prozor u dušu određenog društva,a za one koji pripadaju tom društvu humor predstavlja ogledalo za sagledavanje i veličanje vlastitog kolektivnog identiteta. Ova opšte poznata istina nije ništa manje tačna u Bosni nego u bilo kojem drugom društvu. Bosanci su na Balkanu poznati po svom duhovitom humoru sa određenom notom samopodcjenjivanja. Za vrijeme najmračnijih ratnih momenata, Bosanci su smišljali šale koje bi bljesnule zrakama radosti i istine u toku najbolnijih i nečasnih vremena. Ove šale su nosile u sebi svjedočanstva. One su predstavljale snažne ljudske proteste protiv okrutnog svjetskog toka. Ovdje navedeni primjeri mogu poslužiti kao izazovan materijal za proučavanje u okviru lingvističke antropologije, sociolingvistike i metalingvistike prateći primjer rada Mikhaila Bakhtina; mi, uostalom, prepuštamo ovim verbalnim izrazima da govore sami za sebe i svojim primjerom pokažu specifičnost bosanskog duha.

Creative Commons License
The preceding text is copyright of the author and/or translator and is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License.