“Sve dok Sarajevo postoji ovaj list će izlaziti svaki dan!”
mak-dizdarsebiljandric

“Sve dok Sarajevo postoji ovaj list će izlaziti svaki dan!”

Ovo su potresne riječi Kemala Kurspahića, glavnog urednika Oslobođenja,
kojeg su na ovu funkciju izabrale kolege novinari.

Oslobođenje je osnovano 1943. godine kao sarajevski antifašistički list koji
je izlazio u Drugom svjetskom ratu. Radni kolektiv Kemala Kurspahića
uradio je upravo ono što je on tražio – list je izlazio svaki dan nakon 14.
maja 1992, kada su njihovi zaštitari pobjegli, a zgrada Oslobođenja prvi put
bila pod direktnim udarom.

Kurspahić se obrazovao u duhu zapadnjačke tradicije slobodne štampe, pa je
još ranije napravio zaokret ka većoj neovisnosti od političke vlasti, ne želeći
da bude njen glasnogovornik. Krajem 1989. godine Oslobođenje je izabrano
za list godine u Jugoslaviji, a nastavilo je da dobija i međunarodna priznanja.
Naravno, zahvaljujući svemu tome Kurspahić nije stekao prijatelje među
zaraćenim stranama.

Oslobođenje se odupiralo sve većem nacionalizmu tog vremena, dobijalo
sudske parnice protiv pokušaja zakonodavstva da osvoji kontrolu nad listom.
Novinarska ekipa bila je namjerno sastavljena od bosanskih Muslimana,
bosanskih Srba i bosanskih Hrvata.

„Od početka rata“ priča Kurspahić, „novinari su bili i dostavljači-vozači i
raznosači novina.“ Pisali su i pripremali svoj list svaki dan u zgradi koja je
bila bombardovana, u kojoj nije bilo vode, struje i telefona. „Tih dugih
sedmica i mjeseci Oslobođenje je obično bilo jedini izvor vijesti… Čak i po
deset porodica čitali su jedan primjerak Oslobođenja.“

Odbijajući da ga rat ušutka, list je pronalazio tintu i gorivo za generatore na
crnom tržištu, i kupovao ih po veoma visokim cijenama, koje su plaćali iz
prihoda stečenih međunarodnim nagradama koje su dobili.

 

 

Internetska Izložba, Dayton International Peace Museum

Dejtonski mirovni sporazum je priča o izazovu postizanja mira nakon rata.

Da bismo postupili pravedno prema onome što su ljudi na Balkanu pretrpjeli ne smijemo ignorisati veće probleme proistekle iz sukoba: ksenofobiju, genocid, silovanja, ratne zločine i pravnu zaštitu.

 

 

 

Creative Commons License
The preceding text is copyright of the author and/or translator and is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License.

ISSN: #1931-4965 // © 2006-2021 Duh Bosne