{"id":940,"date":"2011-07-06T21:43:23","date_gmt":"2011-07-06T19:43:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=940"},"modified":"2011-11-11T16:19:25","modified_gmt":"2011-11-11T15:19:25","slug":"on-stereotypes-and-bosnia","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-6-no-3-2011-july\/on-stereotypes-and-bosnia\/","title":{"rendered":"O stereotipima i Bosni"},"content":{"rendered":"<p>U modernom svijetu, koji je bombardovan medijima i tu\u0111im percepcijama stvarnosti, stereotipi su alati za procesiranje iskustva i na\u010din komunikacije. Svoje percepcije kostimiramo i sporazumijevamo se putem pojednostavljenih \u0161ema za prepoznavanje pojmova. Akcija uma vr\u0161i pojednostavljivanje stvarnosti kroz uokvirivanje novog iskustva u stereotipe tako \u0161to informacije generalizuje, bri\u0161e ili iskrivljuje, kako bi se uklopile u forme koje ve\u0107 poznajemo. Stvarnost do\u017eivljavamo kroz skup znakova, kojima smo dali zna\u010denje. <\/p>\n<p>Koliko slobode imamo da mislimo slobodno? Da li jena\u0161e znanje samo skup stereotipa. Da li su na\u0161e percepcije obu\u010dene i kostimirane u pojednostavljene \u0161eme za dekodiranje zna\u010denja svijeta koji nas okru\u017euje. <\/p>\n<p>Islamofobija u Evropi i SAD-u etiketira BiH kao opasnu zemlju u kojoj je ve\u0107insko stanovni\u0161tvo muslimansko. Samo 40% stanovni\u0161tva u BiH je muslimanske nacionalnosti (\u0161to ne zna\u010di da je i muslimanske vjeroispovijesti), dok je ostatak hri\u0161\u0107anskog ili jevrejskog porijekla. Samo u Parizu \u017eivi vi\u0161e muslimana nego u cijeloj BiH (populacija muslimana prema CIAWFB 2009. godine 4.082.222). U Velikoj Britaniji vi\u0161e je vjernika muslimana (1.579.229) sa Britanskim paso\u0161em, nego Bo\u0161njaka u Bosni koji se pridr\u017eavaju religijskih pravila koja nala\u017ee islam (praktikanata). U SAD-u \u017eivi 9.992.860 muslimana, \u0161to je duplo u odnosu na cijelokupno stanovni\u0161tvo BiH. <\/p>\n<p>Predstavnici me\u0111unarodne zajednice, diplomate i svakakve vrste polusvijeta dolaze u BiH u potrazi za interesantnim i &#8220;nikad prije&#8221; otkrivenim stvarima. Ve\u0107ina njih dolazi pripremljena sa informacijama na nivou Wikipedije ili dezinformacijama koje su mediji prenosili u toku rata u BiH. Jednu od najinteresantnijih teza o porijeklu naziva Bosna javno je iznio visoki diplomatski du\u017enosnik u BiH u prisustvu stru\u010dng saradnika za kulturu predsjednika BiH. Prema ovome diplomati, \u010dije ime ne\u0107e biti pomenuto, islam je u BiH do\u0161ao ve\u0107 u 7. vijeku, kada su na\u0161i hodo\u010dasnici po\u0161li vidjeti novog proroka u Meki. Vra\u0107ali su se Bosni, odakle poti\u010de rije\u010d Bosna. Ovakva izjava na nivou je teorije koja bi povezala bosansko porijeklo sa markom robe BOSS.<\/p>\n<p>Ono \u0161to posmatra\u010de sa strane najvi\u0161e zbunjuje u BiH je da &#8220;visoka kultura&#8221; i &#8220;niska kultura&#8221; iz Andri\u0107evog &#8220;Pisma iz 1920. godine&#8221; nikako ne korespondiraju. A ova potonja kao kultura na terenu \u201eVisoka kultura\u201c je ono \u0161to se vidi u mainstream medijima, politici i diplomatskim odnosima, a \u201eniska kultura\u201c je ono \u0161to se ustvari de\u0161ava sa kulturom na terenu. Naprimjer, musliman \u0107e donijeti kurbansko meso kom\u0161iji Srbinu, katolik \u0107e za Uskrs donijeti \u0161arena jaja prijatelju muslimanu, srbinu ili jevreju. Pravoslavac \u0107e podijeliti bo\u017ei\u0107ni ru\u010dak sa svojim muslimanskim i hvatskim prijateljima. Religijski  i etni\u010dki mije\u0161ani brakovi bili su, i jo\u0161 uvijek su, uobi\u010dajeni. U jednom kvartu sarajevskog centra crkvena zvona zvone uz ezan mujezina koji dopire sa d\u017eamije. Stvarna kultura na terenu, odnosno \u201eniska kultura\u201c, nema problema kada su u pitanju razlike. <\/p>\n<p>\u201eVisoka kultura\u201c je ta koja poku\u0161ava izna\u0107i razlike koriste\u0107i se manipulativnim precepcijama druge kulture. To se \u010dini u svrhu politi\u010dke i vojne mo\u0107i ili razli\u010ditih polaganja prava na teritoriju Bosne, koja je smje\u0161tena u samom centru geografske Evrope na raskri\u017eju kultura i va\u017enih trgova\u010dkih puteva. Historijska razme\u0111a  katoli\u010dke i pravoslavne crkve i Rimskog carstva i\u0161la s kroz Bosnu. Centar odbrane biv\u0161e Jugoslavije uglavnom je bio lociran oko centra zemlje, \u0161to je bila teritorija Bosne. Veliki interesi su u igri oko ovog komada evropskog kontinenta, ali oni ne odgovaraju stvarnim odnosima me\u0111u obi\u010dnim ljudima koji naseljavaju ovu zemlju. Sti\u017eu\u0107i \u010desto sa predrasudama i pogre\u0161nim informacijama o kulturi i religiji u Bosni i Hercegovini, stranci, bilo sa privremenim boravkom ili stalnim zaposlenjem u zemlji, imaju \u010dudan ugao posmatranja, koji \u010dak i ste\u010dena iskustva u toj zemlji nu\u017eno ne mijenjaju, jer se ona ne uklapaju u stereotipne kostime i scenografiju. <\/p>\n<p>Svaka ljudska komunikacija je po svojoj prirodi ubjed\u017eiva\u010dka. Pojednostavljujemo pojmove o svijetu koji nas okru\u017euje i denominiramo ih na osnovu prethodno ste\u010denog znanja i iskustva, koje je determinirano obrazovanjem, perspektivnom percepcije na\u0161ih roditelja i nastavnika, te medijskom re\u017eijom stvarnosti. Na\u0161om komunikacojom vladaju stereotipi, konotacije i promjenjive denotacije pojmova. Neka zna\u010denja mogu imati takvu snagu, koju im je dala vjera \u010dovjeka u njihove mo\u0107i, da i danas izazivaju kontroverze ili  patriotske emotivne naboje masa.  Stereotipi u pojedinim slu\u010dajevima mogu biti veoma opasni, jer se masama lako manipuli\u0161e putem stereotipiziranih mitova i njima pripadaju\u0107ih simbola. Ljudi su ubijali ili bili spremi umrijeti za simbole. Podsjesni stereotipi funkcioni\u0161u na platformi arhetipske mitologije. Ve\u0107ina sna\u017enih nacionalnih, politi\u010dkih ili ideolo\u0161kih simbola imaju arhetipski predznak i u ljudima izazivaju osje\u0107anja pripadnosti, sigurnosti, dominacije i mo\u0107i. <\/p>\n<p>Poznati likovi u vicevima o Bosancima su Suljo, Mujo i njegova \u017eena Fata. Ova muslimanska imena likova su stereotipna vi\u0111enja Bosanaca u biv\u0161oj Jugoslaviji. Stereotipi u vicevima su vezani za glupost, ljenost i divlja\u0161tvo. Vicevi su crno-humorni i sadr\u017ee mnogo ironije. \u010cesto ih nije mogu\u0107e prevesti zbog pretpostavki kulturnog naslje\u0111a, a i \u010desto je potrebno op\u0107e znanje za njihovo puno razumijevanje. Mogu se usporediti sa vicevima o policajcima ili plavu\u0161ama, koji su kulturolo\u0161ki stereotipni i pogrdni.  Slijedi par primjera.<\/p>\n<blockquote><p>Dolazi Mujo kod vidovnjaka. Vidovnjak mu stavi ruku na rame i re\u010de: \u201eProhodat \u0107e\u0161!\u201c Mujo se obazire oko sebe i pomisli da je vidovnjak idiot jer on i tako hoda. Ode do parkinga, kad ono nema mu golfa.\n<\/p><\/blockquote>\n<blockquote><p>Pitali Muju vjeruje li u ljubav na prvi pogled. Mujo re\u010de: \u201eNaravno da vjerujem. Zar misli\u0161 da bi se o\u017eenio onom mojom \u017eenom da sam je pogledao drugi put\u201c<\/p><\/blockquote>\n<blockquote><p>\u017dali se Mujo Sulji: \u201eDo\u0161'o ja sino\u0107 kasno ku\u0107i i na\u0111em Fatu u krevetu sa Japancem.\u201c<br \/>\nSuljo: \u201ePa \u0161ta si uradio?\u201c<br \/>\nMujo: \u201eNi\u0161ta, odkud ja znam japanski\u201c.\n<\/p><\/blockquote>\n<p>Humor mo\u017ee biti zdrav i inteligentan na\u010din da se razumije i pojednostavi zbilja. Me\u0111utim, ako se to stalno ponavlja i akumulira, bez druga\u010dijih percepcija na tu temu, onda stereotipi mogu postati jedine percepocije, \u0161to \u0107e re\u0107i, mogu postati \u010dinjenice. <\/p>\n<p>Nacionalisti\u010dke te\u017enje baziraju se na jednom jednostavnom principu. \u010cinjenice se pretvaraju u la\u017ei. Istina je zamagljena mje\u0161avina \u010dinjenica i mi\u0161ljenja, ili se jednostavno ignorira i pre\u0161i\u0107uje u medijima i javnosti. Strategija neurolingvisti\u010dkog ponovnog uokvirivanja kroz prihva\u0107anje stereotipa prevazilazi individualno i postaje grupna obaveza. Ovo je je provjereni metod za manipulaciju stanovni\u0161tvom nakon velikih sukoba, ratova ili socijalnih nestabilnosti. Formiranje stereotpizirane predod\u017ebe sa negatvnom konotacijom o drugom bi\u0107u ili pojmu ima za posljedicu formiranje razli\u010ditosti kroz podjele izmedju stereotipiziranog pojma i percipijenta koji formira stereotip. Neophodne za plemensku mitologiju centralizacije i opstanka grupe jesu arhetipske stereotipije o \u201eDrugom\u201c kao druga\u010dijem i nekompatiblnom. Ovaj metod za kreiranje politike ugro\u017eenosti stvara stanje straha kod stanovni\u0161tva, koje mo\u017ee rezultirati konfliktom. U takvom &#8220;zamagljenom&#8221; svijetu trenutno \u017eive stanovnici BiH, ali i posjetioci i diplomate koji o BiH saznaju putem medija ili poluprovjerenih infomacija na internetu. <\/p>\n<p>Dekonstrukcija stereotipa neophodna je za konstrukciju kulture dijaloga i tolerancije.<\/p>\n<p>\u00a9 2011 Lejla Panjeta<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U modernom svijetu, koji je bombardovan medijima i tu\u0111im percepcijama stvarnosti, stereotipi su alati za procesiranje iskustva i na\u010din komunikacije. Svoje percepcije kostimiramo i sporazumijevamo se putem pojednostavljenih \u0161ema za prepoznavanje pojmova. Akcija uma vr\u0161i pojednostavljivanje stvarnosti kroz uokvirivanje novog iskustva u stereotipe tako \u0161to informacije generalizuje, bri\u0161e ili iskrivljuje, kako bi se uklopile u forme koje ve\u0107 poznajemo. Stvarnost&nbsp; [<a href=\"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-6-no-3-2011-july\/on-stereotypes-and-bosnia\/\">&hellip;<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[136],"tags":[],"class_list":["post-940","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-6-no-3-2011-july","contributor-lejla-panjeta","volume-6-no-3-2011-july"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=940"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1236,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/940\/revisions\/1236"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=940"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=940"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=940"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}