<\/p>\n
Dijelovi predavanja u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine<\/span><\/p>\n U poslijeratnim zajednicama, urbani prostori \u010desto postaju mjesta ukr\u0161tanja pro\u0161losti i budu\u0107nosti. Uni\u0161tena infrastruktura, napu\u0161tene zgrade i zapu\u0161teni javni prostori postali su prazna platna za supkulture koje ih koriste za kreativno i politi\u010dko izra\u017eavanje. Grafiti, uli\u010dna umjetnost, skejtbord i drugi oblici urbane kulture \u010desto zauzimaju ove prostore, stvaraju\u0107i nove oblike \u017eivota u gradu.<\/span><\/p>\n Stvaranje slobodnih prostora opire se dominantnim ekonomskim i politi\u010dkim modelima urbane obnove koji \u010desto postavljaju prioritet kapitalisti\u010dkim interesima na ra\u010dun dru\u0161tvenih potreba. Supkulture, sa svojom sposobno\u0161\u0107u da izazovu status quo i ponude alternativne dru\u0161tvene vizije, mogu utjecati na to kako \u0107e izgledati \u201coporavak\u201d poslijeratnih zajednica.<\/span> Rock Under Siege k<\/span><\/i>oncert koji je odr\u017ean 15. januara 1995. godine u Slogi, simbolizirao je nesalomljivi duh mladosti usred haosa. Vi\u0161e od 2.000 obo\u017eavatelja hrabro je prisustvovalo niskim temperaturama, ilustruju\u0107i njihovu duboku \u017eelju da slave \u017eivot uprkos kontinuiranom teroru opsade. Bendovi sa ratom razorenih linija fronta stigli su gladni i \u017eedni da nastupe.<\/span><\/p>\n Adi Sarajli\u0107, voditelj koncerta i voditelj na Radio Zidu, o toj no\u0107i je rekao sljede\u0107e:<\/span><\/p>\n To su prekrasne uspomene. Prosto sam se naje\u017eio… Za mene li\u010dno, to je bio jedan od najdra\u017eih trenutaka u mom \u017eivotu. Ju\u010der me je \u0160oba, koji je svirao u bendu Sikter, podsjetio na to. Bio je to divan trenutak, energija ljudi koji su se okupili. Bio je to kultni koncert koji \u0107e se pamtiti mo\u017eda pedeset godina jer je bio historijski zna\u010dajan trenutak za opstanak duha. Na neki na\u010din, to je bio vrhunac scene. Sada je do\u0161lo do potpunog zaokreta u vrijednostima. Sve je ispunjeno komercijalnom muzikom, dok su tokom rata pozicije bile obrnute – iz Sarajeva su iza\u0161li poznati bendovi, dok su drugi bili zamjenski koji su branili grad i svirali rock ‘n’ roll kada nisu bili u rovovima. <\/span><\/i> Subkulture u Sarajevu su nakon rata dobile novu dimenziju. Ratna iskustva, pretrpljene traume i svakodnevni izazovi u razorenom gradu stvorili su generaciju mladih ljudi koji su tra\u017eili na\u010dine da se nose s novom stvarno\u0161\u0107u.<\/span> Poslijeratna supkulturna scena pru\u017eila je sarajevskoj omladini prijeko potrebne fizi\u010dke i simboli\u010dne prostore za samoizra\u017eavanje. Oporavak grada nije bio samo fizi\u010dki, ve\u0107 i kulturni i psiholo\u0161ki, a supkulture su odigrale klju\u010dnu ulogu u stvaranju tih prostora. Kulturni centri poput SARTR-a (Sarajevskog ratnog teatra) i alternativna mjesta poput KUK-a, Barhane, Sloge, FIS-a, Kina Bosna i AG kluba postali su platforme za odr\u017eavanje koncerata, izlo\u017ebi, predstava i okupljanja subkulturnih grupa.<\/span><\/p>\n Kroz muziku, umjetnost i uli\u010dnu kulturu, supkulturni pokreti postali su instrumenti politi\u010dke kritike i dru\u0161tvene kohezije, poma\u017eu\u0107i Sarajevu da se oporavi ne samo fizi\u010dki, ve\u0107 i kulturno i psiholo\u0161ki.<\/span><\/p>\n PUNKURA<\/b> Projekat je nastao tokom pandemije COVID-19 kao odgovor na nestajanje pristupa\u010dnih kulturnih prostora, nezavisnih medija i platformi posve\u0107enih savremenoj umjetni\u010dkoj produkciji, kulturi mladih i kriti\u010dkom dru\u0161tvenom dijalogu u Bosni i Hercegovini. U trenutku kada je kulturno u\u010de\u0161\u0107e postajalo sve vi\u0161e digitalizovano, Punkura je odlu\u010dila da kreira besplatno distribuiranu fizi\u010dku publikaciju koja bi mogla direktno doprijeti do ljudi kroz svakodnevni urbani \u017eivot.<\/span><\/p>\n Objavljena u d\u017eepnom A5 formatu i distribuirana besplatno, Punkura cirkulira kroz kulturne objekte, kafi\u0107e, galerije, festivale, javne prostore i lokacije gdje se odvija dru\u0161tveni i kulturni \u017eivot Sarajeva. Njena misija je u\u010diniti savremenu kulturu dostupnom izvan tradicionalnih institucionalnih okvira i stvoriti mogu\u0107nosti za u\u010de\u0161\u0107e, vidljivost i dijalog.<\/span><\/p>\n Punkura se fokusira na savremenu umjetnost, javni i privatni prostor, kulturu skejtborda, u\u010de\u0161\u0107e mladih, feminizam, LGBTQ+ zajednice, glasove manjina, poeziju, vizuelne umjetnosti, nezavisno izdava\u0161tvo i dru\u0161tveno anga\u017eovane kulturne prakse.<\/span><\/p>\n Publikacija je posebno posve\u0107ena povezivanju institucionalnih i nezavisnih kulturnih scena, podr\u0161ci mladim umjetnicima i kulturnim radnicima, dokumentiranju savremenih umjetni\u010dkih i supkulturnih praksi i izgradnji me\u0111unarodnih kulturnih mre\u017ea kroz saradnju na lokalnom nivou.<\/span><\/p>\n Od svog osnivanja, Punkura je objavila pet izdanja, uklju\u010duju\u0107i i specijalno pilot izdanje. Me\u0111u saradnicima su bili umjetnici, pisci, fotografi, kustosi, skejteri, dizajneri i kulturni radnici iz Bosne i Hercegovine, Austrije, Francuske i drugih evropskih konteksta.<\/span><\/p>\n Punkura je nastala iz neformalne kulturne inicijative <\/span>Kolektiv Kreativa<\/span><\/i>, zajednice umjetnika i kulturnih radnika aktivnih na nezavisnoj kulturnoj sceni Sarajeva. Ova me\u0111ugeneracijska pozadina nastavlja oblikovati kolaborativni i dru\u0161tveno orijentirani pristup publikacije, okupljaju\u0107i i nove i etablirane kulturne radnike.<\/span><\/p>\n Pored izdava\u010dkih aktivnosti, Punkura je organizirala i u\u010destvovala u izlo\u017ebama, diskusijama, prezentacijama, festivalima i javnim programima. Nedavne aktivnosti uklju\u010duju u\u010de\u0161\u0107e na BLART festivalu u Banjoj Luci, <\/span>Art for Peace<\/span><\/i> u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, <\/span>PitchWise<\/span><\/i> festivalu, doga\u0111ajima u Galeriji Boris Smoje i raznim saradnjama s nezavisnim kulturnim inicijativama i institucijama.<\/span><\/p>\n Publikacija je putovala i razvijala veze \u0161irom Sarajeva, Be\u010da, Pariza, Avignona, Arlesa, Marseillea, Douarneneza i drugih evropskih gradova, stvaraju\u0107i prilike za razmjenu izme\u0111u lokalnih i me\u0111unarodnih kulturnih zajednica.<\/span><\/p>\n Klju\u010dni institucionalni partneri Punkure uklju\u010duju Austrijski kulturni forum i Francuski institut u Bosni i Hercegovini. Punkura je 2025. godine dobila nagradu za najbolji projekat u okviru programa Kreativni Elan koji su organizovali Francuski institut i Fondacija IMPAKT, \u0161to je dovelo do produkcije prvog francusko-bosanskog izdanja Punkure i razvoja novih kulturnih saradnji izme\u0111u Bosne i Hercegovine i Francuske.<\/span> PUNKURA online<\/span> <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dijelovi predavanja u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine U poslijeratnim zajednicama, urbani prostori \u010desto postaju mjesta ukr\u0161tanja pro\u0161losti i budu\u0107nosti. Uni\u0161tena infrastruktura, napu\u0161tene zgrade i zapu\u0161teni javni prostori postali su prazna platna za supkulture koje ih koriste za kreativno i politi\u010dko izra\u017eavanje. Grafiti, uli\u010dna umjetnost, skejtbord i drugi oblici urbane kulture \u010desto zauzimaju ove prostore, stvaraju\u0107i nove oblike \u017eivota u […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[24,396],"tags":[],"class_list":["post-68013","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-current-issue","category-volume-21-no-4-2026-october","contributor-nardina-zubanovic-za-punkuru","current-issue","volume-21-no-4-2026-october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=68013"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":68057,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/68013\/revisions\/68057"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=68013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=68013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=68013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n<\/span>
\n<\/b>
\n<\/b>Zna\u010daj sarajevske supkulturne scene tokom rata<\/b><\/p>\n
\n<\/span><\/i>
\n<\/span><\/i>Sarajevo nikada nije imalo takvu scenu, i \u010dvrsto vjerujem da je nikada vi\u0161e ne\u0107e imati. Rock ‘n’ roll nije postojao ni prije ni poslije rata.<\/span><\/i><\/p><\/blockquote>\n
\n<\/span>
\n<\/span>Odli\u010dan primjer je <\/span>Futura<\/span><\/i>, Festival elektronske muzike, koji se odr\u017eavao 1998. i 2000. godine. Uprkos ratnim razaranjima, Sarajevo je ostavilo svoj trag na mapi velikih svjetskih festivala. Neki od najve\u0107ih DJ-eva tog vremena, kao i organizatori <\/span>Love Parade<\/span><\/i> u Berlinu, bili su dio <\/span>Future<\/span><\/i>. Hiljade mladih ljudi zabavljalo se i zabavljalo u uni\u0161tenoj robnoj ku\u0107i Sarajka, sada ARIA Centru, u fabrici VMC Energoinvest, koja je tako\u0111er uni\u0161tena, kao i u Domu mladih i Skenderiji.<\/span><\/p>\n
\n<\/b>
\n<\/span>Punkura je nezavisna publikacija i platforma za umjetnost i kulturu osnovana 2021. godine u Sarajevu, a koju zajedni\u010dki ure\u0111uju Nardina Zubanovi\u0107 i Adrian Pecoti\u0107.<\/span><\/p>\n
\n<\/span>
\n<\/span>Danas, Punkura funkcionira i kao publikacija i kao kulturna platforma, dose\u017eu\u0107i publiku od otprilike 3.000 \u010ditatelja i pratitelja putem \u0161tampanog izdava\u0161tva, javnih doga\u0111aja, umjetni\u010dke saradnje i me\u0111unarodne kulturne razmjene.<\/span><\/p>\n
\n<\/span>https:\/\/punkura.xyz\/the-content\/<\/span>
\n<\/span><\/a>https:\/\/linktr.ee\/punkurazine<\/span><\/a><\/p>\n