{"id":67887,"date":"2026-04-01T10:30:47","date_gmt":"2026-04-01T17:30:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=67887"},"modified":"2026-04-03T07:19:38","modified_gmt":"2026-04-03T14:19:38","slug":"partizanke-their-dangerous-legacy-in-the-post-yugoslav-space","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/current-issue\/partizanke-their-dangerous-legacy-in-the-post-yugoslav-space\/","title":{"rendered":"Partizanke: Njihovo opasno naslije\u0111e u post-jugoslovenskom prostoru"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Doprinos <\/span>partizanki<\/span><\/i>, odnosno \u017eenskih partizana boraca, jugoslovenskom oslobodila\u010dkom ratu bio je nezapam\u0107en u okupiranoj Evropi: zvani\u010dna statistika iz socijalisti\u010dkog perioda izvje\u0161tava o 100.000 \u017eena koje su se borile kao partizanke i dva miliona koje su na razli\u010dite na\u010dine u\u010destvovale u podr\u0161ci Narodnooslobodila\u010dkom pokretu. Otprilike 25.000 \u017eena poginulo je u borbi, 40.000 je ranjeno, a 2.000 ih je steklo oficirski \u010din, dok su njih 92 progla\u0161ene nacionalnim herojima.<\/span><\/p>\n

\u017dene svih nacionalnosti i dobnih skupina obavljale su razne zadatke, posebno kao borkinje i medicinske sestre u vojsci, ali i kao kurirke, kuharice i daktilografkinje. \u017dene su tako\u0111er igrale vrlo va\u017enu ulogu izvan fronta, rade\u0107i u poljoprivredi, dostavljaju\u0107i zalihe trupama i brinu\u0107i se o ranjenicima i siro\u010dadi, posebno u okviru Antifa\u0161isti\u010dkog \u017eenskog fronta (AF\u017d). 17<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

Antifa\u0161isti\u010dki \u017eenski front osnovan je u poku\u0161aju mobilizacije velikih masa \u017eena za borbu protiv okupacije. Budu\u0107i da je ve\u0107ina stanovni\u0161tva u to vrijeme \u017eivjela u ruralnim podru\u010djima, Narodnooslobodila\u010dki pokret nastojao je posti\u0107i konsenzus me\u0111u seljankama, koje su u to vrijeme bile ve\u0107ina u Jugoslaviji. Podr\u0161ka \u017eenskog stanovni\u0161tva u selima postala je klju\u010dna za pobjedu partizana. 18<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

Prva generacija liderki AF\u017d-a \u2013 koje su ujedno bile i biv\u0161e partizanke i \u010dlanice komunisti\u010dke partije \u2013 uklju\u010divala je mnoge istaknute \u017eene iz cijele Jugoslavije, uglavnom visokoobrazovane i iz porodica s tradicijom ljevi\u010darskog djelovanja. U\u010destvovale su u ilegalnim revolucionarnim aktivnostima u me\u0111uratnoj Kraljevini Jugoslaviji nakon zabrane komunisti\u010dke partije 1921. godine. \u010cesto su se pridru\u017eivale legalnim \u017eenskim i omladinskim organizacijama, \u0161ire\u0107i socijalisti\u010dke i antifa\u0161isti\u010dke ideje.<\/span><\/p>\n

\u017dene u komunisti\u010dkom rukovodstvu utjelovljivale su radikalno druga\u010diju \u017eenstvenost od ve\u0107ine seljanki koje su u to vrijeme \u017eivjele u Jugoslaviji, \u0161to je vidljivo na ovoj fotografiji Judite Alargi\u0107, Mitre Mitrovi\u0107 i Vere Zogovi\u0107, koje se odmaraju izme\u0111u bitaka ljeta 1944. na jadranskom ostrvu Vis, gdje se nakon kapitulacije Italije, nalazilo sjedi\u0161te Jugoslovenske armije<\/span>.<\/span><\/p>\n

Tokom Drugog svjetskog rata, partizanke su bile opasne prije svega za svoje neprijatelje, odnosno nacisti\u010dke i fa\u0161isti\u010dke trupe i lokalne kolaboracionisti\u010dke snage, protiv kojih su se borile s nevjerovatnom hrabro\u0161\u0107u i \u017ertvom, izla\u017eu\u0107i se mu\u010denju, deportaciji u koncentracione logore, gubitku voljenih i smrti. Neprijateljska propaganda ih je prikazivala kao ru\u017ene, prljave i promiskuitetne, jer je u\u010de\u0161\u0107e \u017eena u oslobodila\u010dkoj borbi smatrala ne\u010dim \u0161to je protivno prirodnom rodnom poretku. Partizanke su zaista bile opasne za postoje\u0107e patrijarhalne rodne norme. Njihovo u\u010de\u0161\u0107e u borbi stvorilo je nove subjektivnosti za \u017eene, \u010dija su politi\u010dka, dru\u0161tvena i ekonomska prava prvi put priznata u jugoslovenskom ustavu iz 1946. godine.<\/span><\/p>\n

\u0160tavi\u0161e, kroz lokalne i nacionalne aktivnosti Antifa\u0161isti\u010dkog fronta \u017eena, antifa\u0161isti\u010dke liderke su doprle do najnerazvijenijih podru\u010dja Federacije, promoviraju\u0107i opismenjavanje i obrazovanje \u017eena, zdravstvenu za\u0161titu majki i djece, kao i ravnopravno u\u010de\u0161\u0107e \u017eena u procesima poslijeratne obnove i industrijalizacije. Njihove aktivnosti na terenu nailazile su na \u010desto protivljenje mu\u0161karaca i lokalnih vlasti, uklju\u010duju\u0107i \u010dlanove Partije, kao i na suzdr\u017eanost \u017eena da napuste svoje tradicionalne obi\u010daje. 19<\/sup><\/a> <\/span><\/p>\n

Ponekad su istaknute partizanke postajale opasne za socijalisti\u010dki sistem \u010dijem su stvaranju doprinijele, posebno nakon sovjetsko-jugoslavenskog raskola 1948. godine, kada su navodne pro-staljinske pristalice, uklju\u010duju\u0107i i \u017eene, bile podvrgnute politi\u010dkoj represiji, logorima i politi\u010dkim smjenama. 20<\/sup><\/a> Od \u017eena prikazanih na slici, samo je Judita Alargi\u0107 nastavila imati relevantnu politi\u010dku karijeru u socijalisti\u010dkim institucijama, dok je prevoditeljica Vera Zogovi\u0107 trpjela posljedice politi\u010dke represije zajedno sa svojim suprugom, pjesnikom Radovanom Zogovi\u0107em. Mitra Mitrovi\u0107 je tako\u0111er izba\u010dena iz politike zbog bliskosti s najpoznatijim jugoslavenskim disidentom, svojim biv\u0161im suprugom Milovanom \u0110ilasom.<\/span><\/p>\n

Vremena Hladnog rata bila su slo\u017eena i opasna, kao \u0161to pokazuje nedavni dokumentarac \u017delimira \u017dilnika, <\/span>Jedna \u017eena, jedno stolje\u0107e<\/span><\/i> (2010). Dragica Vitolovi\u0107 Srzenti\u0107 (1912-2015), biv\u0161a partizanka, prva jugoslavenska spikerka BBC-a i diplomatkinja u Ministarstvu vanjskih poslova, bila je ta koja je 1948. godine donijela Titovo pismo neposlu\u0161nosti Staljinu, samo da bi tri godine kasnije bila zatvorena zbog staljinizma zajedno sa svojim suprugom. Me\u0111utim, kako film pokazuje, nikada nije po\u017ealila zbog svog ljevi\u010darskog izbora niti je negirala progresivne principe socijalizma.<\/span><\/p>\n

A evo i opasnog elementa naslije\u0111a <\/span>partizanki<\/span><\/i>: slo\u017eenost njihovog anga\u017emana i njihovih \u017eivotnih putanja, ili, drugim rije\u010dima, njihova neumoljiva aktivnost tokom Drugog svjetskog rata i nakon njega. Dok mnogi nau\u010dnici \u017eele prou\u010davati u\u010de\u0161\u0107e \u017eena u antifa\u0161isti\u010dkom otporu, vrlo malo njih je spremno da prepozna \u017eensku aktivnost u socijalisti\u010dkoj Evropi ili va\u017enost \u017eenskih dr\u017eavnih socijalisti\u010dkih organizacija poput Antifa\u0161isti\u010dkog fronta \u017eena. Ove organizacije i njihove liderke, zapravo se \u010desto smatraju previ\u0161e zavisnim od strana\u010dke politike ili socijalisti\u010dke dr\u017eave.<\/span><\/p>\n

Sama ideja <\/span>\u017eenske aktivnosti tokom socijalizma<\/span><\/i> zaista se \u010dini opasnom za neke feministi\u010dke nau\u010dnice, budu\u0107i da dovodi u pitanje njihovu ukorijenjenu reprezentaciju dr\u017eavnog socijalizma kao inherentno totalitarnog i patrijarhalnog, kao i liberalno izjedna\u010davanje feminizma i \u017eenske autonomije od dr\u017eave. 21<\/sup><\/a>  Me\u0111utim, kao \u0161to su pokazale druge feministi\u010dke nau\u010dnice, vrijeme je da se preispitaju postoje\u0107a historijska tuma\u010denja pod utjecajem dugogodi\u0161njih paradigmi Hladnog rata, koja riskiraju da \u017eene svedu na puke \u017ertve dr\u017eavnog socijalizma, bez razumijevanja njihovog stvarnog politi\u010dkog doprinosa u tako slo\u017eenim i opasnim vremenima. 22<\/sup><\/a> <\/span><\/p>\n

U\u0161utkati naslije\u0111e \u017eenskog u\u010de\u0161\u0107a u antifa\u0161isti\u010dkom Otporu i njihovog anga\u017emana u socijalisti\u010dkim vremenima, zna\u010dilo bi potkopavanje borbi protiv patrijarhata koje su vo\u0111ene kroz dr\u017eavne socijalisti\u010dke \u017eenske organizacije, kao i progresivnog naslije\u0111a takvih borbi u savremenom postjugoslavenskom prostoru. Kao \u0161to je Lydia Sklevicky napisala u svojoj pionirskoj studiji o Antifa\u0161isti\u010dkom frontu \u017eena, \u201eSlu\u0161aju\u0107i danas glasove \u017eena iz pro\u0161losti, vidimo ne samo pogre\u0161ne izbore koji se ne bi trebali ponavljati, ve\u0107 i neiskori\u0161tene rezerve utopijske energije.\u201c A zatim je dodala, citiraju\u0107i Petu tezu Waltera Benjamina o konceptu historije: \u201eJer to je nepovratna slika pro\u0161losti, koja prijeti da nestane sa svakom sada\u0161njo\u0161\u0107u, koja sebe ne prepoznaje kao da je njoj namijenjena\u201c. 23<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

U savremenom postjugoslavenskom prostoru, mlade aktivistkinje prepoznaju sebe u antifa\u0161isti\u010dkim \u017eenskim borbama za \u017eenska prava i emancipaciju, posebno sada kada se mnoga dru\u0161tvena i ekonomska prava ste\u010dena tokom socijalisti\u010dkog vremena pogor\u0161avaju zbog jugoslavenskih ratova i postsocijalisti\u010dkog procesa privatizacije, \u0161to je dovelo do \u0161iroko rasprostranjene deindustrijalizacije i nezaposlenosti. 24<\/sup><\/a> <\/span><\/p>\n

Na primjer, 2010. godine, arhitektica i kustosica Ana D\u017eoki\u0107 vra\u0107a se pri\u010di o svojoj baki i djedu, Rajki i Vuka\u0161inu Borojevi\u0107u, biv\u0161im partizanima i poduzetnicima koji su osnovali tvornicu sokova u Banjoj Luci, kao i zadrugu tkalja u selu Donji Dubac. Projekt je imao zna\u010dajan naziv <\/span>Uzimanje zajedni\u010dkih stvari u svoje ruke<\/span><\/i>, kao oma\u017e socijalisti\u010dkom naslije\u0111u kolektivne solidarnosti i radni\u010dkog samoupravljanja. 25<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

Lik Rajke Borojevi\u0107 primjer je idealisti\u010dkog duha koji su nosile partizanke i u periodu Hladnog rata. Ova u\u010diteljica i partizanka iz Hercegovine, sklonila se sa svoje dvoje djece u ruralnu Srbiju tokom rata i osje\u0107ala se du\u017ena lokalnom seoskom stanovni\u0161tvu. Doselila se u selo po\u010detkom 1950-ih i zapo\u010dela svoje prve radionice sa seljankama 1954. godine, podu\u010davaju\u0107i ih osnovnoj higijeni, ishrani, doma\u0107instvu i seksualnom obrazovanju, te savladavaju\u0107i mnoge pote\u0161ko\u0107e, uklju\u010duju\u0107i nepovjerenje mu\u0161kih seljana. 26<\/sup><\/a> Kasnije je osnovala Draga\u010devsku tkalsku zadrugu, koja je po\u010detkom 1960-ih zapo\u0161ljavala 420 \u017eena. Polo\u017eaj \u017eena u selu se postepeno pobolj\u0161avao, a 1967. godine novoosnovani Dom kulture \u010dak je bio doma\u0107in finala takmi\u010denja za “najboljeg mu\u017ea”. Zgrada Doma je finansirana samoorganizovanim zabavama za “najboljeg mu\u017ea” u okolnim selima. 27<\/sup><\/a> <\/span><\/p>\n

Mladi aktivisti, arhivisti i nau\u010dnici ula\u017eu  napore u o\u010duvanje opasnog naslije\u0111a partizanki \u0161irom biv\u0161e Jugoslavije. Naslije\u0111e radni\u010dkog samoupravljanja, me\u0111uetni\u010dke solidarnosti i \u017eenske borbe za emancipaciju, lokalne aktivistice u razli\u010ditim postjugoslavenskim dr\u017eavama prihvatile su kao oblik druga\u010dijeg sje\u0107anja, suprotstavljenog novim hegemonisti\u010dkim nacionalnim narativima usmjerenim na etni\u010dku homogenost i zasnovanim na rehabilitaciji antikomunisti\u010dkih kolaboracionisti\u010dkih snaga. Takva druga\u010dija sje\u0107anja tako\u0111er slu\u017ee kao repertoar protiv postsocijalisti\u010dke retradicionalizacije rodnih odnosa i postepenog gubitka socijalnih prava radnika. 28<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

Reafirmacija antifa\u0161isti\u010dkih vrijednosti doga\u0111a se kroz arhiviranje, izlo\u017ebe i aktivisti\u010dke inicijative. Dva nedavna primjera takvih napora su digitalizacija postoje\u0107e arhive Antifa\u0161isti\u010dkog fronta \u017eena koja se nalazi u Sarajevu koju je napravio kolektiv umjetnica 29<\/sup><\/a> i izlo\u017eba o AF\u017d-u nedavno organizirana u Banjoj Luci, na kojoj je kao go\u0161\u0107a u\u010destvovala biv\u0161a partizanka Branka Bjelajac. 30<\/sup><\/a> <\/span><\/p>\n

Drugi primjer je zagreba\u010dka antifa\u0161isti\u010dka mre\u017ea (Mre\u017ea antifa\u0161istkinja Zagreb, MAZ) osnovana 2007. godine, koja organizira antifa\u0161isti\u010dke zabave, komemoracije i mar\u0161eve solidarnosti. 31<\/sup><\/a> Subverzivno naslije\u0111e radni\u010dke solidarnosti, \u017eenskih borbi i antifa\u0161izma o\u017eivljava i niz antifa\u0161isti\u010dkih, feministi\u010dkih i queer horova \u0161irom regije, kao \u0161to su Kombinat u Sloveniji, Horkestar u Srbiji, Le Zbor i Zbor Praksa u Hrvatskoj. 32<\/sup><\/a> <\/span><\/p>\n

Takvi horovi su izvodili razli\u010dite lokalne partizanske pjesme, zajedno s drugim me\u0111unarodnim protestnim pjesmama (The Internationale, Bella Ciao, Bread and Roses), kao na\u010din protesta protiv trenutne neoliberalne i neokonzervativne politike, na primjer u znak podr\u0161ke radnicima bankrotiranih fabrika ili kao dio parada ponosa za LGBT prava.<\/span><\/p>\n

\u201eNepotro\u0161ene rezerve utopijske energije\u201c sadr\u017eane u antifa\u0161isti\u010dkom naslije\u0111u tako se ponovo prisvajaju i ozna\u010davaju na vi\u0161e opasnih na\u010dina, od strane ne\u0107aka i ne\u0107akinja <\/span>partizanki<\/span><\/i>, sedamdeset godina nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Prevod: Adela Ju\u0161i\u0107<\/span><\/p>\n

Notes<\/p>

  1. Barbara Jancar-Webster. Women & Revolution in Yugoslavia, 1941-1945<\/i> (Denver: Arden Press, 1990) ↩<\/a><\/li>
  2. Jelena Batini\u0107. Women and Yugoslav Partisans: A History of World War II Resistance<\/i> (Cambridge: Cambridge University Press, 2015) ↩<\/a><\/li>
  3. Chiara Bonfiglioli, \u2018Women\u2019s Political and Social Activism in the Early Cold War Era: The Case of Yugoslavia\u2019, Aspasia, The International Yearbook of Central, Eastern, and Southeastern European Women\u2019s and Gender History<\/i>, 8 (2014): 1-25. ↩<\/a><\/li>
  4. Renata Jambre\u0161i\u0107-Kirin, \u2018Yugoslav Women Intellectuals: From a Party Cell to a Prison Cell\u2019, History of Communism in Europe<\/i> 5 (2014): 36-53. ↩<\/a><\/li>
  5. Nanette Funk, \u2018A very tangled knot: Official state socialist women\u2019s organizations, women\u2019s agency and feminism in Eastern European state socialism\u2019, European Journal of Women\u2019s Studies<\/i>, 21, no. 4 (2014): 344-360. ↩<\/a><\/li>
  6. On this discussion, see the two Forums published on the journal Aspasia, The International Yearbook of Central, Eastern, and Southeastern European Women\u2019s and Gender History<\/i>: Is \u2018Communist Feminism\u2019 a Contradictio in Terminis? 1 (2007); Ten Years After: Communism and Feminism Revisited, 10 (forthcoming 2016). ↩<\/a><\/li>
  7. Lydia Sklevicky, Konji, \u017dene, Ratovi<\/i> (Zagreb: \u017denska Infoteka, 1996), 69. ↩<\/a><\/li>
  8. Igor \u0160tiks and Sre\u0107ko Horvat (eds.), Welcome to the Desert of Post-Socialism: Radical Politics After Yugoslavia<\/i> (London: Verso, 2014). ↩<\/a><\/li>
  9. See the documentation of the STEALTH research archive<\/a> (last accessed 18.3.2016). ↩<\/a><\/li>
  10. Rajka Borojevi\u0107, Iz Dubca u svet<\/i> (Beograd: Etnografski muzej, 2006), first edition 1964. See also Natalja Herbst, \u2018Women in Socialist Yugoslavia in the 1950s. The Example of Rajka Borojevi\u0107 and the Draga\u010devo Women\u2019s Cooperative\u2019, in Roswita Kersten-Pejani\u0107, Simone Rajili\u0107, and Christian Vo\u00df, (eds.), Doing Gender-Doing the Balkans<\/i> (M\u00fcnchen, Berlin, Washington D.C.: Verlag Otto Sagner, 2012) ↩<\/a><\/li>
  11. STEALTH documentation<\/a>. ↩<\/a><\/li>
  12. Chiara Bonfiglioli, \u2018Gender, labour and precarity in the South East European periphery: the case of textile workers in \u0160tip\u2019, Contemporary Southeastern Europe<\/i>, 1 no. 2 (2014): 7-23. ↩<\/a><\/li>
  13. Link<\/a>. ↩<\/a><\/li>
  14. \u201cUspostavljanje izgubljenje veze: AF\u017d u Bosanskoj krajini\u201c, Narodna i Univerzitetska Biblioteka Republike Srpske, Banja Luka, Bosnia Herzegovina. ↩<\/a><\/li>
  15. Link<\/a>. ↩<\/a><\/li>
  16. <\/span>Ana Hofman, <\/span>Glasba, politika, afekt. Novo \u017eivljenje partizanskih pesmi v Sloveniji<\/span><\/i> (Ljubljana: Zalo\u017eba ZRC, 2015) ↩<\/a><\/li>
  17. Barbara Jancar-Webster. Women & Revolution in Yugoslavia, 1941-1945<\/i> (Denver: Arden Press, 1990) ↩<\/a><\/li>
  18. Jelena Batini\u0107. Women and Yugoslav Partisans: A History of World War II Resistance<\/i> (Cambridge: Cambridge University Press, 2015) ↩<\/a><\/li>
  19. Chiara Bonfiglioli, \u2018Women\u2019s Political and Social Activism in the Early Cold War Era: The Case of Yugoslavia\u2019, Aspasia, The International Yearbook of Central, Eastern, and Southeastern European Women\u2019s and Gender History<\/i>, 8 (2014): 1-25. ↩<\/a><\/li>
  20. Renata Jambre\u0161i\u0107-Kirin, \u2018Yugoslav Women Intellectuals: From a Party Cell to a Prison Cell\u2019, History of Communism in Europe<\/i> 5 (2014): 36-53. ↩<\/a><\/li>
  21. Nanette Funk, \u2018A very tangled knot: Official state socialist women\u2019s organizations, women\u2019s agency and feminism in Eastern European state socialism\u2019, European Journal of Women\u2019s Studies<\/i>, 21, no. 4 (2014): 344-360. ↩<\/a><\/li>
  22. On this discussion, see the two Forums published on the journal Aspasia, The International Yearbook of Central, Eastern, and Southeastern European Women\u2019s and Gender History<\/i>: Is \u2018Communist Feminism\u2019 a Contradictio in Terminis? 1 (2007); Ten Years After: Communism and Feminism Revisited, 10 (forthcoming 2016). ↩<\/a><\/li>
  23. Lydia Sklevicky, Konji, \u017dene, Ratovi<\/i> (Zagreb: \u017denska Infoteka, 1996), 69. ↩<\/a><\/li>
  24. Igor \u0160tiks and Sre\u0107ko Horvat (eds.), Welcome to the Desert of Post-Socialism: Radical Politics After Yugoslavia<\/i> (London: Verso, 2014). ↩<\/a><\/li>
  25. See the documentation of the STEALTH research archive<\/a> (last accessed 18.3.2016). ↩<\/a><\/li>
  26. Rajka Borojevi\u0107, Iz Dubca u svet<\/i> (Beograd: Etnografski muzej, 2006), first edition 1964. See also Natalja Herbst, \u2018Women in Socialist Yugoslavia in the 1950s. The Example of Rajka Borojevi\u0107 and the Draga\u010devo Women\u2019s Cooperative\u2019, in Roswita Kersten-Pejani\u0107, Simone Rajili\u0107, and Christian Vo\u00df, (eds.), Doing Gender-Doing the Balkans<\/i> (M\u00fcnchen, Berlin, Washington D.C.: Verlag Otto Sagner, 2012) ↩<\/a><\/li>
  27. STEALTH<\/a> documentation. ↩<\/a><\/li>
  28. Chiara Bonfiglioli, \u2018Gender, labour and precarity in the South East European periphery: the case of textile workers in \u0160tip\u2019, Contemporary Southeastern Europe<\/i>, 1 no. 2 (2014): 7-23. ↩<\/a><\/li>
  29. Link<\/a>. ↩<\/a><\/li>
  30. \u201cUspostavljanje izgubljenje veze: AF\u017d u Bosanskoj krajini\u201c, Narodna i Univerzitetska Biblioteka Republike Srpske, Banja Luka, Bosnia Herzegovina. ↩<\/a><\/li>
  31. Link<\/a>. ↩<\/a><\/li>
  32. Ana Hofman, Glasba, politika, afekt. Novo \u017eivljenje partizanskih pesmi v Sloveniji<\/i> (Ljubljana: Zalo\u017eba ZRC, 2015) ↩<\/a><\/li><\/ol><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Doprinos partizanki, odnosno \u017eenskih partizana boraca, jugoslovenskom oslobodila\u010dkom ratu bio je nezapam\u0107en u okupiranoj Evropi: zvani\u010dna statistika iz socijalisti\u010dkog perioda izvje\u0161tava o 100.000 \u017eena koje su se borile kao partizanke i dva miliona koje su na razli\u010dite na\u010dine u\u010destvovale u podr\u0161ci Narodnooslobodila\u010dkom pokretu. Otprilike 25.000 \u017eena poginulo je u borbi, 40.000 je ranjeno, a 2.000 ih je steklo oficirski  […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[24,388],"tags":[],"class_list":["post-67887","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-current-issue","category-volume-21-no-2-2026-april","contributor-chiara-bonfiglioli","current-issue","volume-21-no-2-2026-april"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67887","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=67887"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67887\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":67911,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67887\/revisions\/67911"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=67887"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=67887"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=67887"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}