{"id":67843,"date":"2021-10-23T10:23:02","date_gmt":"2021-10-23T17:23:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=67843"},"modified":"2026-04-03T07:27:15","modified_gmt":"2026-04-03T14:27:15","slug":"for-and-against-the-constitution-a-comparison-of-american-and-bosnian-and-herzegovinian-politics-book-by-nermina-mujagic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-21-no-1-2026-january\/for-and-against-the-constitution-a-comparison-of-american-and-bosnian-and-herzegovinian-politics-book-by-nermina-mujagic\/","title":{"rendered":"Prikaz “Pro et Contra Ustav (komparacija ameri\u010dkih i bosanskogercegova\u010dkih politika)” — Knjiga Nermine Mujagi\u0107"},"content":{"rendered":"

Prikazi knjiga povodom 30 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma trebalo bi imati relevantan simboli\u010dki i dru\u0161tveni zna\u010daj, jer otvara prostor za kriti\u010dko preispitivanje naslije\u0111a mira koji je istovremeno zaustavio rat, ali i institucionalizirao duboke etni\u010dke, politi\u010dke i dru\u0161tvene podjele. Ova godi\u0161njica predstavlja refleksiju na pitanje kako je Dayton u svojih trideset godina oblikovao svakodnevni \u017eivot, politi\u010dku kulturu, obrazovanje, kulturu, sje\u0107anje i odnose mo\u0107i u Bosni i Hercegovini. Razli\u010diti uglovi kriti\u010dkog promi\u0161ljanja omogu\u0107avaju artikulaciju iskustava i analiza koje \u010desto ostaju izvan dominantnih politi\u010dkih narativa i medijske povr\u0161nosti. U tom smislu, i knjiga Pro et contra ustava (komparacija ameri\u010dkih i bosanskogercegova\u010dkih politika)<\/em> autorice Nermine Mujagi\u0107, redovne profesorice na Univerzitetu u Sarajevu Fakultet politi\u010dkih nauka predstavlja javni \u010din odgovornosti prema pro\u0161losti i budu\u0107nosti dru\u0161tva. Takav \u010din doprinosi kulturi dijaloga koja je itekako potrebna u bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu, podsje\u0107aju\u0107i da mir nije zavr\u0161eni projekt, ve\u0107 proces koji zahtijeva stalno preispitivanje i dru\u0161tveni anga\u017eman. Na tridesetu godi\u0161njicu Daytona, ova knjiga mo\u017ee poslu\u017eiti kao prostor ja\u010danju otpora kontinuiranoj normalizaciji nepravdi i zastoja, ali i kao poziv na imaginaciju druga\u010dijih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih mogu\u0107nosti izvan okvira koji su prije tri decenije postavljeni kao privremeno rje\u0161enje, a pretvoreni ne samo u trajnu politi\u010dku strukturu, ve\u0107 i na\u010din \u017eivota svih ljudi u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Iako objavljena i promovirana 2022. godine, ova knjiga ne bi trebala gubiti na svojoj aktualnosti ni danas upravo zbog \u010dinjenice da u na\u0161em akademskom i nau\u010dnom prostoru nema dovoljno komparativnih studija i njihovih kontekstualnih premisama kada su u pitanju razli\u010dite oblasti dru\u0161tvenih nauka.<\/p>\n

Knjiga Nermine Mujagi\u0107 Pro et contra ustava<\/em> do\u0161la je nekako u pravo vrijeme, obzirom da smo 2022. godine svjedo\u010dili naglim promjenama ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje je nametnuo visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christan Schmidt a koje ve\u0107ina nas niti je razumjela niti je bila svjesna njihovih implikacija. Isto tako svjedoci smo svakodnevnih udara na Ustav Bosne i Hercegovine koji se javljaju se u vi\u0161e me\u0111usobno povezanih formi kako politi\u010dkoj i institucionalnoj tako i pravnoj i simboli\u010dkoj. Na politi\u010dkom nivou, oni se naj\u010de\u0161\u0107e manifestiraju kroz javno osporavanje ustavnog poretka, secesionisti\u010dku retoriku, relativizaciju dr\u017eavnih institucija i stalne poku\u0161aje da se dr\u017eava prika\u017ee kao ‘nemogu\u0107a’, privremena ili ‘nametnuta tvorevina’. Ovakvi diskursi proizvode konkretne politi\u010dke prakse kao \u0161to su blokade institucija Bosne i Hercegovine, bojkot dono\u0161enja odluka, paralelne strukture vlasti i selektivno po\u0161tivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Time se, kako autorica promi\u0161lja, Ustav ne ru\u0161i frontalno, nego se sistematski potkopava iznutra, kroz normalizaciju njegove neobaveznosti i pretvaranje ustavnog poretka u predmet stalnog politi\u010dkog pregovaranja i sukoba. Institucionalni i pravni udari ogledaju se u poku\u0161ajima prenosa nadle\u017enosti sa dr\u017eave na entitete ili druge nivoe vlasti, dono\u0161enju zakona koji su u direktnoj suprotnosti s Ustavom, te ignorisanju ili osporavanju odluka Ustavnog suda BiH. Posebno opasan oblik predstavlja pravna i administrativna erozija dr\u017eave: stvaranje \u201eentitetskog suvereniteta\u201c kroz propise, prakse i narative koji dugoro\u010dno mijenjaju realni odnos mo\u0107i. Uz to, simboli\u010dki udari kroz obrazovanje, medije, kulturu i javni govor doprinose delegitimizaciji ustavnog okvira, jer proizvode generacije mladih ljudi koje dr\u017eavu do\u017eivljavaju kao stranu, nametnutu ili neprijateljsku. U tom smislu, udari na Ustav Bosne i Hercegovine nisu izolirani incidenti, ve\u0107 dugotrajan proces u kojem se pravo, politika i kultura isprepli\u0107u u poku\u0161ajima redefiniranja same ideje zajedni\u010dke dr\u017eave. Iz svega navedenog, ni ne \u010dudi osje\u0107aj da neko drugi upravlja na\u0161om dr\u017eavom i samim tim i na\u0161im \u017eivotima. Jer ustav jedne dr\u017eave je kako svi znamo njen najvi\u0161i pravni akt i temelj njene opstojnosti odnosno garant svake dr\u017eave.<\/p>\n

Va\u017eno je naglasiti da je Daytonskim mirovnim sporazumom okon\u010dan oru\u017eani sukob u Bosni i Hercegovini, ali se sve do dan danas pokazalo da je ovo gotovo prvi i posljednji uspjeh ovog mirovnog sporazuma. Iz analize Nermine Mujagi\u0107 u ovoj studiji, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je potreba zaustavljanja rata u Bosni i Hercegovini oblikovala kako sadr\u017eaj tako i domet ovog sporazuma. Moglo bi se kazati da je njime zaustavljen rat, ubijanje, razaranje, protjerivanje ali da nisu ponu\u0111eni \u010dvrsti temelji na kojima bi se mogla izgraditi jedna moderna odnosno savremena demokratska dr\u017eava. Drugim rije\u010dima, dugogodi\u0161nja politi\u010dka i nadasve \u017eivotna praksa pokazala je da Daytonski sporazum, kao okvirni sporazum, nije dao i kako autorica Mujagi\u0107 u razli\u010ditim kontekstima tvrdi, nije mogao dati odgovore na sva pitanja koja se i danas svakodnevno postavljaju u na\u0161oj zemlji. I danas je sve u nacionalnom i nacionalisti\u010dkom prebrojavanju: u skup\u0161tinama, vladama, ministarstvima, obrazovnim i kulturnim institucijama, preduze\u0107ima, zapravo u du\u0161ama ljudi, u njihovim porodicama, u kulturnoj i politi\u010dkoj socijalizaciji, u kodovima svakodnevne komunikacije.<\/p>\n

Je li to i takvo sada\u0161nje stanje, s Daytonskim sporazumom na snazi, podloga za ponovno izazivanje sukoba za nacionalne teritorije i uticaje ili je i taj sporazum jedan u nizu od mogu\u0107ih rje\u0161enja. Te\u0161ko je i autorici na ovo pitanje dati precizan odgovor jer je kako i sama nagla\u0161ava, u politi\u010dkoj igri u Bosni i Hercegovini ali i oko nje, \u0161to se ti\u010de njene sada\u0161njosti i budu\u0107nosti, vi\u0161e ‘jednakopravnih’ doma\u0107ih i me\u0111unarodnih igra\u010da kojima nije u interesu nikakvo kona\u010dno, a kamoli pravedno ustavnopravno rje\u0161enje kojim bi se okon\u010dala agonija dr\u017eave Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

\u010citaju\u0107i kriti\u010dke opservacije i interpretacije Nermine Mujagi\u0107 u ovoj njenoj knjizi, jasno je da je Daytonski mirovni sporazum referenca onima koji smatraju da to \u0161to uslovno kazano nema pobjednika zna\u010di da svako svoju istoriju treba da pi\u0161e sam i za sebe. Ovo tretiranje kompromisa o zavr\u0161etku oru\u017eanog sukoba kao isklju\u010dive slabosti novouspostavljenog sistema se reflektuje i kroz dr\u017eavnu strukturu, nastavak stremljenja i borbi za etni\u010dki \u010diste teritorije, konstantno napominjanje na prekrajanje granica, do apsurdnosti dovedenu nefunkcionalnost dr\u017eave Bosne i Hercegovine odnosno njenih institucija.<\/p>\n

S druge strane, a u kulturolo\u0161kom kontekstu vlastitog \u010ditanja rukopisa Nermine Mujagi\u0107, va\u017ena je teza autorice da se ne smije minimizirati va\u017enost razumijevanja pro\u0161losti, jer ako je ne razumijemo, pove\u0107avamo rizik od njenog ponavljanja, pove\u0107avamo rizik od onog od \u010dega se svi zajedno najvi\u0161e bojimo, a to je ponavljanje nasilja i rata.
\nDekonstruisanjem daytonske pro\u0161losti i sada\u0161njosti, promi\u0161ljanja autorice Nermine Mujagi\u0107 jesu pogodne i za promi\u0161ljanja o ‘daytonskom’ uticaju na kulturu sje\u0107anja u Bosni i Hercegovini te preciznije suo\u010davanja s pro\u0161losti i negiranja iste. Za razliku od op\u0161teg tuma\u010denja odgovornosti za blokiranje razli\u010ditih procesa pa tako i za blokiranje procesa suo\u010davanja sa prolo\u0161\u0107u koja se pripisuje politi\u010dkim elitama, neophodno je spomenuti koliko su se negiranje zlo\u010dina i mitologije umjesto \u010dinjenica, spustili sa pozicija mo\u0107i u same zajednice, me\u0111u gra\u0111ane i gra\u0111anke u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Zabluda bi bila tvrditi da je ovo isklju\u010divi produkt politike i da se samo tamo i zadr\u017eava.<\/p>\n

Oblikovanje kolektivnog pam\u0107enja u daytonskoj Bosni i Hercegovini, kolektivnog pam\u0107enja u okvirima ali i u raljama Daytonskog mirovnog sporazuma, jeste djelo politi\u010dkih elita, centara mo\u0107i no njihov \u017eivot omogu\u0107ava zajednica, grupa, kolektiv kojem su namijenjeni. Naime, narativi pro\u0161losti \u010dine strukturalnu osnovu \u017eivota zajednice i dru\u0161tva, a u narativma o pro\u0161losti itekako ima uticaj upravo Daytonski mirovni sporazum. Na koji na\u010din? Sje\u0107anje kao konstrukt, oblikovano je da podr\u017eava viziju sada\u0161njosti i budu\u0107nosti, potiskuju\u0107i ono \u0161to se ne uklapa u hegemoni smisao kolektiviteta i njegove svrhe. Kako navodi veliki teoreti\u010dar kulture sje\u0107anja Todor Kulji\u0107 a u kontekstu promi\u0161ljanja Nermine Mujagi\u0107 u njenoj knjizi Pro et contra ustava, sje\u0107anje jeste \u017eivot, uvijek ga prenose \u017eivi ljudi i stoga je u trajnoj evoluciji, otvoreno dijalektici uspomene i zaborava, nesvjesno neprekidnih iskrivljavanja, osjetljivo na sva prisvajanja i manipulacije, podlo\u017eno mirovanjima i naglim o\u017eivljavanjima. Daytonski mirovni sporazum jeste cementirao sna\u017ene etni\u010dke grupe kao kolektivitete kojima ima mjesta za samo jednu verziju sje\u0107anja, istine i o pro\u0161losti. Da bi pre\u017eivjeli, ovi narativi se prenose, utiskuju, materijaliziraju, osporavaju, sukobljavaju. U borbi za opstanak, krivi\u010dna pravda i \u010dinjenice u daytonskoj Bosni i Hercegovini gube pred uznemiravaju\u0107im upozorenjima o opasnosti za kolektive. Daytonski ure\u0111ena Bosna i Hercegovina nam daje, usudit \u0107u se re\u0107i, samo kontrolisano sje\u0107anje. Umjesto da djeluje u pravcu pomirenja, krivi\u010dna pravda se i danas, zaogrnuta uzusima ‘Daytona’, izvrgava osudi, tvrdnjama da remeti mir, podgrijava animozitete i podi\u017ee tenzije. A bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo i dalje, i danas nastavlja da \u017eivi u paralelnim interpretacijama istina, suprostavljenih i isklju\u010duju\u0107ih. Te na ovaj na\u010din i ono nastavlja da postoji a kako autorica Mujagi\u0107 pi\u0161e u svojoj knjizi \u201ekao obezvrije\u0111eno dru\u0161tvo\u201c. Autorica ovaj pojam u svojoj knjizi tuma\u010di u kontekstu analiti\u010dkih i normativnih kategorija a koje ozna\u010davaju stanje u kojem su temeljne dru\u0161tvene vrijednosti poput dostojanstva svakog pojedinca i pojedinke, solidarnosti, istine, pravde i javne odgovornosti sistematski uru\u0161avane, relativizirane ili instrumentalizirane.<\/p>\n

U takvom dru\u0161tvu vrijednosti vi\u0161e ne funkcioni\u0161u kao moralni i simboli\u010dki orijentiri, nego kao retori\u010dki resursi mo\u0107i. One se koriste selektivno, prema politi\u010dkim, etni\u010dkim ili ekonomskim interesima. U tom smislu, obezvre\u0111ivanje se ne odnosi samo na moralni poredak, ve\u0107 i na znanje, kulturu, institucije i javni govor, kada se stru\u010dnost izjedna\u010dava s mi\u0161ljenjem, \u010dinjenice s narativima, a odgovornost s lojalno\u0161\u0107u. Iz sociolo\u0161ke perspektive, rezultat je dru\u0161tvo u kojem se gubi zajedni\u010dki normativni horizont, a cinizam postaje dominantna forma dru\u0161tvene svijesti.<\/p>\n

Daytonsko \u201eobezvrije\u0111eno dru\u0161tvo\u201c se dodatno proizvodi kroz normalizaciju nasilja, negaciju patnje, korupciju kao kulturni obrazac i etnonacionalizam kao zamjenu za etiku. Takvo dru\u0161tvo ne po\u010diva na aktivnom konsenzusu, nego na umoru, strahu i prilago\u0111avanju, gdje se obezvre\u0111ivanje vi\u0161e ne do\u017eivljava kao ‘skandal’, nego kao ‘realnost’.
\nSigurna sam da \u0107e ova knjiga poslu\u017eiti u daljem radu na\u0161im studentima i studenticama, studentima i studenticama dru\u0161tvenih nauka, \u010diji i jeste jedan od zadataka da konstantno promi\u0161ljaju bosanskohercegova\u010dku stvarnost i politiku koja neminovno uti\u010de na sve aspekte na\u0161ih \u017eivota. Nadalje, ova knjiga bi trebala slu\u017eiti i kao jedna od referentnih polazi\u0161ta i drugim istra\u017eiva\u010dima i istra\u017eiva\u010dicama politolo\u0161ke ali i drugih disciplina, medijskim profesionalcima ali i znati\u017eeljnicima.<\/p>\n

Upravo iz svega naprijed navedenog, nadam se da \u0107e knjiga Pro et contra ustava i dalje nalaziti svoj put ne samo do nau\u010dne ve\u0107 i \u0161ire stru\u010dne javnosti, kao i svih ostalih koji se interesuju za pitanja ustava kao jedne od najva\u017enijih tema za opstanak dr\u017eave Bosne i Hercegovine. Dobronamjerni stavovi prema dr\u017eavi Bosni i Hercegovini a stru\u010dni i utemeljeni poput stavova autorice knjige Pro et contra ustava Nermine Mujagi\u0107 danas su itekako potrebni, ponajvi\u0161e u javnom diskursu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Univerzitet u Sarajevu-Fakultet politi\u010dkih nauka
\nOdsjek Sociologijaija<\/p>\n

<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prikazi knjiga povodom 30 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma trebalo bi imati relevantan simboli\u010dki i dru\u0161tveni zna\u010daj, jer otvara prostor za kriti\u010dko preispitivanje naslije\u0111a mira koji je istovremeno zaustavio rat, ali i institucionalizirao duboke etni\u010dke, politi\u010dke i dru\u0161tvene podjele. Ova godi\u0161njica predstavlja refleksiju na pitanje kako je Dayton u svojih trideset godina oblikovao svakodnevni \u017eivot, politi\u010dku kulturu, obrazovanje, kulturu,  […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[384],"tags":[],"class_list":["post-67843","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-21-no-1-2026-january","contributor-sarina-bakic","volume-21-no-1-2026-january"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67843","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=67843"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67843\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":67854,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/67843\/revisions\/67854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=67843"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=67843"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=67843"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}