{"id":67810,"date":"2026-01-03T07:25:09","date_gmt":"2026-01-03T15:25:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=67810"},"modified":"2026-04-03T07:19:04","modified_gmt":"2026-04-03T14:19:04","slug":"submitted-to-the-house-foreign-affairs-committee-the-committee","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-21-no-1-2026-january\/submitted-to-the-house-foreign-affairs-committee-the-committee\/","title":{"rendered":"(English) Submitted to the House Foreign Affairs Committee (the \u201cCommittee\u201d)"},"content":{"rendered":"

CBNA izjava \u2013 Ta\u010dka klju\u010danja: put ka stabilnosti na Zapadnom Balkanu<\/b>
\n<\/b>(CBNA – Congress of Bosniaks of North America – Kongres Bo\u0161njaka Sjeverne Amerike)<\/span><\/p>\n

    \n
  1. decembar 2025.<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    Dostavljeno Odboru za vanjske poslove Predstavni\u010dkog doma (Odbor)<\/b><\/p>\n

    Predsjedavaju\u0107i, rangirani \u010dlan i \u010dlanovi Odbora:<\/span><\/p>\n

    Hvala Vam na prilici da predamo ovu izjavu za zapisnik kao odgovor na nekoliko teza iznesenih tokom saslu\u0161anja Odbora 2. decembra 2025. godine, Saslu\u0161anja o Zapadnom Balkanu (Saslu\u0161anje), posebno na one teze koje je predstavio gospodin Maks Primorac. Iako cijenimo va\u017enost saslu\u0161anja niza razli\u010ditih perspektiva, od su\u0161tinske je va\u017enosti da se kongresna razmatranja, odluke i preporuke donose na osnovu ta\u010dnih i na \u010dinjenicama zasnovanih procjena stanja na Zapadnom Balkanu i njihovih implikacija na nacionalne interese Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/span><\/p>\n

     <\/p>\n

      \n
    1. Bosna i Hercegovina nije “propala” dr\u017eava. Bosna je krhka demokratija koja je pod stalnom opstrukcijom od strane etnonacionalista.<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

      Predstavljanje Bosne i Hercegovine (Bosna) kao “propale” dr\u017eave udaljava nas od realnosti, od onoga \u0161to se zapravo svakodnevno doga\u0111a u Bosni. Konkretno:<\/span><\/p>\n

       <\/p>\n

        \n
      • Osnovne bosanskohercegova\u010dke institucije nastavljaju funkcionisati uprkos upornim opstrukcijama nacionalisti\u010dkih aktera, posebno onih koji su \u010dlanovi ili su povezani sa strankom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u entitetu Federacije BiH i Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u entitetu Republike Srpske.<\/span><\/li>\n
      • Bosna je postigla zna\u010dajan progres u reformi odbrane, upravljanju granicama, saradnji u borbi protiv terorizma i uskla\u0111ivanju sa politikama Evropske unije (EU). U decembru 2022. godine Evropsko vije\u0107e joj je dalo status zemlje kandidata, a u martu 2024. godine Evropsko vije\u0107e je otvorilo pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom.<\/span><\/li>\n
      • Kao \u0161to su citirali mnogi ugledni analiti\u010dari, uklju\u010duju\u0107i i gospodina Lukea Coffeya tokom saslu\u0161anja, izazovi Bosne ne poti\u010du iz inherentne disfunkcije, ve\u0107 od aktera koji kontinuirano iskori\u0161tavaju slabosti Dejtonskog sporazuma, opiru se euroatlantskim integracijama i potkopavaju autoritet na dr\u017eavnom nivou kako bi zadr\u017eali etni\u010dku podjelu mo\u0107i.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n

        Ove \u010dinjenice su kontradiktorne subjektivnim karakterizacijama Bosne kao \u201cpropale\u201d dr\u017eave, \u0161to za posljedicu ima pripisivanje krivice samom konceptu multietni\u010dke dr\u017eave kao takve, a ne okrivljavanju onih koji rade na njenom ru\u0161enju. Nadalje, va\u017eno je naglasiti da je etiketiranje Bosne kao \u201cpropale\u201d dr\u017eave apsurdno i ne\u010duveno kada je uporedimo sa dr\u017eavama koje su zaista \u201cpropale\u201d (kao \u0161to su Somalija ili Srednjoafri\u010dka Republika).  Takve subjektivne tvrdnje u potpunosti naru\u0161avaju kredibilitet bilo kojeg stru\u010dnjaka koji zastupa takvu tvrdnju i izrazito potkopavaju decenije dvostrana\u010dke ameri\u010dke vanjske politike, koja je pomogla da se u\u010dvrste bosanske institucije i demokratski procesi kao dio ameri\u010dkih nacionalnih interesa na Zapadnom Balkanu.<\/span>
        \n<\/span>
        \n<\/span>2. Pozivi na ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR) ignori\u0161u aktualne napore destabilizacije i zanemaruju napore koji su do sada rezultirali uspjehom. <\/b><\/p>\n

        Argumenti da OHR \u201cpotkopava\u201d suverenitet Bosne ne odra\u017eavaju trenutnu realnost u Bosni. Najozbiljnije prijetnje suverenitetu Bosne i Hercegovine su etnonacionalisti\u010dki politi\u010dki akteri koji potpiruju nacionalizam i otvoreno prkose i kr\u0161e Dejtonski sporazum. Specifi\u010dno:<\/span><\/p>\n

         <\/p>\n

          \n
        • Secesionisti\u010dki lideri u Republici Srpskoj nastavljaju da donose neustavne zakone, da odbacuju odluke dr\u017eavnih sudova i da prijete odcjepljenjem zasnovanom na referendumu. Ove akcije su fundamentalnoi nespojive sa Dejtonskim sporazumom i sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne.<\/span><\/li>\n
        • Mandat visokog predstavnika Ashdowna pokazao je da OHR, kada je involviran, tj. kori\u0161tenjem svojih “Bonskih ovlasti” mo\u017ee posti\u0107i stvarni napredak. Smjenjivanje vi\u0161e od 80 zvani\u010dnika koji \u010dinili opstrukciju od strane visokog predstavnika Ashdowna, dovelo je do najstabilnijeg i reformski orijentiranog perioda u poslijeratnoj Bosni, omogu\u0107avaju\u0107i brzo usvajanje reformi vezanih za EU i ja\u010danje dr\u017eavnih institucija.<\/span><\/li>\n
        • Nedavne nedosljedne radnje (tj.parcijalne intervencije bez provedbe) pod vodstvom visokog predstavnika Christiana Schmidta dodatno su ohrabrile destabiliziraju\u0107e aktere. Bosni je potrebna predvidljiva i odlu\u010dna primjena postoje\u0107ih alata od strane OHR-a, a ne njihovo napu\u0161tanje.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n

          Priznajemo da postoji \u0161ira \u017eelja unutar Bosne da se OHR nekad eventualno zatvori.  Ipak, to bi trebalo da se dogodi tek nakon ispunjenja uslova navedenih u \u201eagendi 5+2\u201c koju je utvrdilo Vije\u0107e za implementaciju mira (\u010diji je \u010dlan SAD).  Svako ad-hoc ili prijevremeno zatvaranje stvorilo bi dublje strukturne probleme i naru\u0161ilo dugoro\u010dnu stabilnost u regionu.  Ukidanje ureda OHR-a prije ispunjenja uslova postavljenih u \u201cagendi 5+2\u201d nagradilo bi opstrukciju, oslabilo integritet institucija i pove\u0107alo nestabilnost na Zapadnom Balkanu, \u0161to naru\u0161ava interese nacionalne sigurnosti SAD-a u regionu.<\/span><\/p>\n

            \n
          1. Tvrdnje o postojanju \u201cprojekta centralizacije\u201d u Sarajevu su blatantne la\u017ei i opasne su.<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

            Tvrdnje da Sjedinjene Dr\u017eave u Evropi podr\u017eavaju centraliziranu dr\u017eavu kojom dominiraju Muslimani su o\u010digledno la\u017ene, islamofobne, opasno zarazne i pove\u0107avaju zabrinutost za sigurnost i rizik od oru\u017eanog sukoba u Bosni i \u0161irem regionu.  <\/span>
            \n<\/span>Konkretno:<\/span><\/p>\n

              \n
            • Dvostrana\u010dka ameri\u010dka vanjska politika i diplomatija konzistentno su podr\u017eavali multietni\u010dki ustavni okvir i teritorijalni integritet Bosne definisan Dejtonskim sporazumom, istovremeno ja\u010daju\u0107i jednakost za sve gra\u0111ane Bosne.<\/span><\/li>\n
            • Nije nam poznat nijedan ameri\u010dki zvani\u010dnik, diplomata ili ameri\u010dki spoljnopoliti\u010dki dokument ili izjava koji izri\u010dito podr\u017eavaju ili na drugi na\u010din impliciraju stvaranje centralizirane, unitarne, bosanske dr\u017eave kojom dominiraju Muslimani.<\/span><\/li>\n
            • Vjerujemo da SAD podr\u017eavaju funkcionalni okvir upravljanja na dr\u017eavnom nivou koji je neophodan za pristup i integraciju u EU\/NATO, da promovi\u0161u ekonomska ulaganja u BiH i podr\u017eavaju bosanskohercegova\u010dko po\u0161tovanje svojih me\u0111unarodnih obaveza.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n

              Kao kandidat za \u010dlanstvo u EU i u\u010desnik u Akcionom planu za \u010dlanstvo u NATO-u, od Bosne se tra\u017ei da uskladi i implementira EU i NATO standarde i uslove za pristupanje. Oba okvira zahtijevaju transparentne, odgovorne, racionalne i funkcionalne institucije. Tvrdnje o \u201cprojektu centralizacije\u201d stoga su u suprotne ne samo \u010dinjenicama, ve\u0107 i decenijama vanjske politike SAD-a i EU koje podr\u017eavaju pristupanje Bosne i eventualnu integraciju u euroatlantske institucije. S tim u vezi, argumenti gospodina Primorca ozbiljno naru\u0161avaju interese ameri\u010dke nacionalne sigurnosti u regionu i tra\u017eimo da gospodin Primorac dostavi vjerodostojne dokaze, dokumente i svjedoke koji potkrepljuju takve nepromi\u0161ljene i nevjerovatne teze i izjave.<\/span><\/p>\n

                \n
              1. Tvrdnje o \u201cprogonu\u201d Hrvata su neosnovane, ignori\u0161u politi\u010dku realnost i ne uva\u017eavaju pravosna\u017ene presude me\u0111unarodnih sudova.<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

                Tvrdnje da je Hrvatima \u201cuskra\u0107eno pravo da sami biraju svoje predstavnike\u201d gotovo se u potpunosti odnose na izbor bosanskohercegova\u010dkog Hrvata \u017deljke Kom\u0161i\u0107a za \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH uz zna\u010dajnu podr\u0161ku bo\u0161nja\u010dkih bira\u010da. Ovaj suvi\u0161e pojednostavljeni  narativ je obmanjuju\u0107i i izostavlja nekoliko klju\u010dnih \u010dinjenica:<\/span><\/p>\n

                  \n
                • Bira\u010di su podr\u017eali gospodina Kom\u0161i\u0107a zbog njegovih vrijednosti i njegove politi\u010dke platforme, a ne zbog njegove etni\u010dke pripadnosti. Gospodin Kom\u0161i\u0107 je odlikovani ratni veteran, dobitnik \u201cZlatnog ljiljana\u201d, i dugogodi\u0161nji zagovornik gra\u0111anske, multietni\u010dke Bosne, te vladavine prava, odnosno pravne dr\u017eave (u kojoj bi svaki gra\u0111anin bio jednak pred zakonom, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost). Shodno tome, vrijednosti gospodina Kom\u0161i\u0107a su uskla\u0111ene sa temeljnim \u201ezapadnim\u201c ustavnim vrijednostima i principima koji \u0161tite prava pojedinaca  (ista ustavna prava koja postoje i \u0161tite gra\u0111ane susjednih dr\u017eava Bosne – Srbije i Hrvatske).<\/span><\/li>\n
                • Zajedni\u010dki izborni okvir Federacije kreiran je Dejtonskim sporazumom. Ustav BiH zahtijeva da svi bira\u010di u Federaciji (tj. Bo\u0161njaci, Hrvati i drugi) glasaju i za bo\u0161nja\u010dke i za hrvatske \u010dlanove Predsjedni\u0161tva. Ovo nije bo\u0161nja\u010dki in\u017eenjering; Ovo je sistem o kojem su pregovarale i s kojim su se slo\u017eile sve strane Dejtonskog sporazuma (uklju\u010duju\u0107i Hrvatsku) i koji su odobrile Sjedinjene Dr\u017eave.<\/span><\/li>\n
                • Nijedan pravni mehanizam ne sprje\u010dava Hrvate da izaberu svog kandidata. Hrvatske politi\u010dke stranke su predstavile kandidate sa sku\u010denim etnonacionalisti\u010dkim agendama koji su se mu\u010dili da steknu \u0161iru popularnost.<\/span><\/li>\n
                • Do danas, nijedna presuda me\u0111unarodnog suda za ljudska prava nije identificirala diskriminaciju Hrvata. Svaka presuda Evropskog suda za ljudska prava (Sejdi\u0107\u2013Finci, Zorni\u0107, Pilav, \u0160laku, Pudari\u0107 i dr.) potvr\u0111uje diskriminaciju manjina i gra\u0111ana izvan okvira \u201ekonstitutivnih naroda\u201c, a ne diskriminaciju Hrvata. Jedini od konstitutivnih naroda koji je obespravljen u Bosni su Bo\u0161njaci, \u010diji su glasovi znatno manji u odnosu na glasove Hrvata i Srba u Bosni.<\/span><\/li>\n
                • Prijedlozi za \u201ctre\u0107i entitet\u201d su prikriveni separatisti\u010dki politi\u010dki projekti, a ne pravno zasnovana rje\u0161enja. Stvaranje etnoteritorijalnog hrvatskog entiteta produbilo bi segregaciju, fragmentiralo dr\u017eavu i bilo bi u suprotnosti sa ameri\u010dkim strate\u0161kim ciljevima za Bosnu – stabilnost, euroatlantske integracije i funkcionalno upravljanje dr\u017eavom. <\/span><\/li>\n
                • Nema dokaza da je smanjenje hrvatskog stanovni\u0161tva u Bosni rezultat progona ili politi\u010dke diskriminacije. Smanjenje broja stanovnika poga\u0111a sve zajednice u Bosni (i generalno na Zapadnom Balkanu) i prvenstveno je uzrokovano nefunkcionalnim ustavnim sistemom i slabom ekonomijom. Popis stanovni\u0161tva \u010dak i Hrvatske pokazuje pad stanovni\u0161tva od skoro 10% u istom periodu, gdje Hrvati i iz Bosne i iz Hrvatske emigriraju u Njema\u010dku, \u0160vedsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i drugdje radi boljih prilika. Ovi trendovi jasno pokazuju da ekonomski uslovi \u2013 a ne etni\u010dka diskriminacija \u2013 pokre\u0107u emigraciju, s tim da je situacija u Bosni intenzivirana lo\u0161im funkcionisanjem politi\u010dkog sistema.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n

                  Kao dr\u017eava \u010dlanica EU, Hrvatska je izgradila jedan od najsna\u017enijih okvira za manjinska prava u Europi. Bo\u0161njaci u\u017eivaju ustavom za\u0161ti\u0107en status, pristup manjinskim vije\u0107ima, kulturnu autonomiju i, \u0161to je vrlo va\u017eno, zastupljenost u Hrvatskom saboru na mjestima rezerviranim za manjine. Dok se jedno mjesto koje Bo\u0161njaci imaju dijeli sa nekoliko manjih zajednica, a implementacija na lokalnim nivoima je neujedna\u010dena, sam model demonstrira da je inkluzivna uprava i mogu\u0107a i stabiliziraju\u0107a.<\/span><\/p>\n

                  Ovo je u o\u0161troj suprotnosti sa Bosnom i Hercegovinom, gdje manjinama (bilo Srbima u Federaciji ili Bo\u0161njacima i Hrvatima u Republici Srpskoj) nedostaju vladavina i politi\u010dki mehanizmi koji bi garantovali pravednu zastupljenost ili participaciju u javnim institucijama. Umjesto \u0161to nastavljaju \u0161iriti narative o \u017ertvama Hrvata koji nisu potkrijepljeni dokazima, regionalni susjedi Bosne bi trebali posmatrati hrvatske norme uskla\u0111ene s EU kao uzor. Model utemeljen na rezervisanim mjestima baziranim na populaciji, proporcionalnom zapo\u0161ljavanju i primjenjivoj za\u0161titi bi oja\u010dao bosansku demokratiju, smanjio etni\u010dku kompeticiju i njenu nultu sumu, i pribli\u017eio zemlju evropskim standardima.<\/span><\/p>\n

                  Prema tome, ove ta\u010dke opovrgavaju i poni\u0161tavaju svaku tvrdnju ili tezu o \u201eobespravljenosti\u201c Hrvata u Bosni.  Kao \u0161to je navedeno, u pitanju je retorika preuzeta iz HDZ-ovog \u201cpriru\u010dnika\u201d koja je o\u010digledno la\u017ena, opasno zapaljiva i potkopava nacionalne i sigurnosne interese SAD-a u Bosni.<\/span><\/p>\n

                    \n
                  1. Destabiliziraju\u0107e akcije Srbije i HDZ-a (a ne \u201emuslimanska nepopustljivost\u201c) blokiraju regionalne projekte energetske sigurnosti.<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

                    Suprotno izjavi gospodina Primorca, primarne prepreke projektu Ju\u017ene plinske interkonekcije koji podr\u017eava SAD, dolaze od vlasti u Federaciji povezanih s HDZ-om. Konkretno, vlasti povezane s HDZ-om:<\/span><\/p>\n

                      \n
                    • odbijaju da imenuju javnog operatera na dr\u017eavnom nivou,<\/span><\/li>\n
                    • poku\u0161avaju usmjeriti kontrolu kroz usko povezane partijske strukture,<\/span><\/li>\n
                    • godinama vr\u0161e administrativne opstrukcije koje su dokumentirali i zvani\u010dnici SAD i EU.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n

                      Korespondencija sekretara Blinkena od samo pro\u0161le godine direktno je identificirala Dragana \u010covi\u0107a i opstrukciju HDZ-a kao centralnu prepreku Ju\u017enoj plinskoj interkonekciji. Pozdravljamo interes ameri\u010dkih kompanija za ovaj projekat, ali napominjemo da HDZ-ov obrazac etni\u010dkog manipuliranja i opstrukcije upravljanja podriva, ne samo stabilnost Bosne, ve\u0107 sada mogu\u0107e i ekonomske interese SAD-a na zapadnom Balkanu.<\/span><\/p>\n

                      Nadalje:<\/span><\/p>\n

                        \n
                      • Srbija nastavlja da produbljuje svoje veze sa Rusijom kada je rije\u010d o snabdijevanju energijom, bezbjednosnoj saradnji i dezinformacionim mre\u017eama.<\/span><\/li>\n
                      • Secesionisti\u010dka retorika politi\u010dkog rukovodstva Republike Srpske nije osporavana od strane politi\u010dkih vlasti u Srbiji, i ostaje sinhronizovana sa strate\u0161kim ciljevima Kremlja da Balkan bude ostane destabilizovan.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n

                        Dok neki tvrde da regionalna stabilnost prvenstveno zavisi od suradnje sa Beogradom, dokazi sugeri\u0161u da je Srbija trenutno jedan od glavnih pokreta\u010da nestabilnosti na Zapadnom Balkanu. Politika SAD-a trebala bi reagovati shodno ovome s jasnim pogledom na stvarnost.<\/span><\/p>\n

                          \n
                        1. Anga\u017eman SAD-a na Balkanu je va\u017eno pitanje nacionalne sigurnosti za SAD, a ne vje\u017eba \u201esocijalnog re-in\u017eenjeringa\u201c.<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

                          Anga\u017eman Sjedinjenih Dr\u017eava na Zapadnom Balkanu promovi\u0161e:<\/span><\/p>\n

                            \n
                          • stabilnost NATO-a na jugoisto\u010dnom krilu alijanse,<\/span><\/li>\n
                          • suprotstavljanje zlonamjernom uticaju Kine, Irana i Rusije,<\/span><\/li>\n
                          • diversifikaciju energije u odnosu na ruske izvore i zalihe energije,<\/span><\/li>\n
                          • sprije\u010davanje \u0161irenja sukoba na druge dijelove, i<\/span><\/li>\n
                          • o\u010duvanje kredibiliteta mirovnih sporazuma nastalih posredovanjem SAD-a.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n

                            Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave bile su glavni tvorac Dejtonskog sporazuma, koji se na\u0161iroko smatra jednim od najuspje\u0161nijih diplomatskih dostignu\u0107a SAD-a u eri nakon Hladnog rata. Svaki poku\u0161aj da se Dayton kategorizira kao “socijalni in\u017eenjering” podriva temeljni stub ameri\u010dkih strate\u0161kih interesa nacionalne sigurnosti u Jugoisto\u010dnoj Evropi.<\/span><\/p>\n

                            Ako i postoji projekat dru\u0161tvenog re-in\u017eenjeringa u Bosni, osna\u017een je upravo  argumentima poput onih gospodina Primorca \u2013 argumentima osmi\u0161ljenim da oja\u010daju podjele i strah kako bi politi\u010dke li\u010dnosti poput Milorada Dodika i Dragana \u010covi\u0107a zadr\u017eale kontrolu nad onim \u0161to smatraju \u201esvojim\u201c stanovni\u0161tvom.<\/span><\/p>\n

                              \n
                            1. Imenovanja politi\u010dkih ambasadora ne mogu i ne smiju zamijeniti profesionalnu diplomatiju.<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

                              Poziv za \u201epoliti\u010dke ambasadore\u201c u regionu (posebno one koji imaju etni\u010dke veze s takvim regionom) koji se suo\u010davaju sa aktivnim zlo\u0107udnim stranim uplitanjem, u suprotnosti je sa osnovnim, najboljim diplomatskim praksama i zna\u010dajno pove\u0107ava rizik od pristrasnosti bilo kakvih odluka koje donose takvi politi\u010dki ambasadori, te bi potkopao i destabilizirao interese nacionalne sigurnosti SAD-a u regiji.<\/span><\/p>\n