<\/p>\n
Prvi objavljen: New Lines Magazine<\/a>.<\/p>\n Prije posljednje ruske invazije na Ukrajinu u februaru i pokolja koji je uslijedio protiv civilnog stanovni\u0161tva pokrenutog od strane ruskih okupacionih snaga, Bosna i Hercegovina je bila ta koja je svjedo\u010dila najsmrtonosnijem ratu u Evropi od 1945. Pro\u0161lo je skoro 30 godina od zavr\u0161etka rata u Bosni, a ova zemlja nosi jo\u0161 jednu sramotnu titulu: zemlja s najslo\u017eenijim ustavnim i izbornim re\u017eimom na svijetu.<\/p>\n To je zato \u0161to je Dejtonski mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a, kojim je okon\u010dan rat u Bosni 1995. godine, to u\u010dinio stvaranjem labirintske ustavne strukture koja je podijelila vlast u poslijeratnoj Bosni na izri\u010dito etno-sekta\u0161ke linije koje se sastoje od tri takozvana konstitutivna naroda u zemlji (pojam uveden sporazumom): Bo\u0161njaci, Hrvati i Srbi. Kao rezultat toga, Bosna, koja je otprilike veli\u010dine Kostarike te danas ima populaciju od oko ispod 3 miliona, ima 14 razli\u010ditih vlada i stotine ministara, od kojih su skoro svi imenovani na izri\u010dito sekta\u0161koj osnovi. Ustav BiH, koji je aneks sporazuma, nikada nije ratifikovan u Parlamentu dr\u017eave.<\/p>\n Na vrhu ove nevjerovatne strukture nalazi se Ured visokog predstavnika (OHR), me\u0111unarodno imenovanog diplomate koji ima ulogu kona\u010dnog autoriteta za provedbu Dejtonskog sporazuma, \u0161to ga tako\u0111er \u010dini glavnim tuma\u010dem bosanskog ustavnog prava. Trenutni visoki predstavnik, Christian Schmidt, biv\u0161i njema\u010dki parlamentarac, mo\u017ee ispraviti svako kr\u0161enje Dejtona, ustava ili bosanskog zakona u \u0161irem smislu putem svojih takozvanih bonskih ovlasti -\u0161iroka izvr\u0161na ovla\u0161tenja koja mu omogu\u0107avaju da mijenja i name\u0107e zakone, smjenjuje izabrane zvani\u010dnike i preusmjerava sredstva unutar bosanskohercegova\u010dkog vladaju\u0107eg sistema, me\u0111u ostalim dr\u017eavnim nadle\u017enostima.<\/p>\n Upravo se ovaj ured sada na\u0161ao u sredi\u0161tu oluje neslaganja u vezi kako osnovnog demokratskog legitimiteta nedavno zavr\u0161enih op\u0107ih izbora u zemlji, tako i smjera zapadne politike u Bosni.<\/p>\n U prethodnom eseju za New Lines, posvetio sam se istra\u017eivanju \u0161irokih kontura slo\u017eenog procesa izborne reforme u zemlji. Kao \u0161to sam tada objasnio, po\u010dev\u0161i od 2009. godine, bosanska dr\u017eava je izgubila niz zna\u010dajnih sudskih predmeta i pred Evropskim sudom za ljudska prava i pred Ustavnim sudom zemlje. Ovim odlukama utvr\u0111eno je da su veliki segmenti postoje\u0107eg ustavnog re\u017eima u zemlji bili flagrantno diskriminatorni, prije svega prema Bosancima koji se nisu identifikovali i\/ili nisu bili pripadnici konstitutivnih naroda. Bosna je morala uskladiti svoje ustavne i izborne norme sa liberalno-demokratskim standardima koji su namijenjeni svim dr\u017eavama \u010dlanicama Vije\u0107a Europe.<\/p>\n Od tada se jednostavno postavlja pitanje: kako? Ipak, u Bosni \u201ckako\u201d je sve samo ne jednostavno.<\/p>\n Zbog opse\u017enih blokada i veta od kojih se sastoji Dejtonski re\u017eim, koji su navodno namijenjeni promovisanju \u201cpodjele vlasti\u201d, mali sekta\u0161ki akteri imaju zna\u010dajna ovla\u0161tenja da ugase vlast i tako opstruiraju reforme sistema. Ve\u0107i dio protekle decenije, jedan akter, hrvatski nacionalisti\u010dki HDZ-ov blok, iskoristio je otprilike svojih 9% povrata na nacionalnim izborima da zaustavi cijelu dr\u017eavu. To su u\u010dinili u dogovoru sa svojim partnerima iz glavne srpske nacionalisti\u010dke stranke, SNSD-a. HDZ ve\u0107 \u010detiri godine blokira formiranje vlasti u entitetu Federacija \u2014 ve\u0107em od dvije primarne administrativne jedinice nastale u Bosni nakon rata, u kojoj \u017eivi ve\u0107ina bo\u0161nja\u010dke i hrvatske zajednice. U me\u0111uvremenu, SNSD je iskoristio svoju vladu u Republici Srpskoj (RS) \u2014 drugom entitetu u kojem dominiraju Srbi \u2014 da potpoma\u017ee sli\u010dnu vi\u0161egodi\u0161nju secesijsku krizu, uz podr\u0161ku Beograda i Moskve.<\/p>\n Upravo u ovoj klimi politi\u010dke i pravne krize Bosanci su glasali i na predsjedni\u010dkim i na parlamentarnim izborima 2. oktobra. Rezultati se jo\u0161 uvijek obra\u0111uju, a istovremeno je ohrabruju\u0107e i otre\u017enjuju\u0107e da u dijelovima zemlje \u010dak 20% glasa\u010dkih listi\u0107a ostaje neprebrojano. Me\u0111utim, u trenucima nakon zatvaranja birali\u0161ta, postupci visokog predstavnika Schmidta su se pokazali najpresudnijim.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de rezultata, za po\u010detak, po prvi put u historiji zemlje, \u010dlan multietni\u010dkog, ljevi\u010darskog SDP-a osvojio je bo\u0161nja\u010dko mjesto u tro\u010dlanom dr\u017eavnom Predsjedni\u0161tvu. Denis Be\u0107irovi\u0107 je pobijedio nepopularnog dugogodi\u0161njeg lidera bo\u0161nja\u010dke nacionalisti\u010dke stranke SDA, koji je zajedno s porodicom i u\u017eim krugom posljednjih godina bio upleten u niz korupcijskih i kriminalnih afera. Uprkos tome, SDA je i dalje imala iznena\u0111uju\u0107e dobre rezultate na parlamentarnim izborima, iako je heterodoksna koalicija reformisti\u010dkih kandidata osvojila vi\u0161e od tre\u0107ine glasova u raznim dijelovima zemlje, uklju\u010duju\u0107i i Be\u0107irovi\u0107evog biv\u0161eg kolegu iz SDP-a, koji je ponovo izabran za hrvatsko mjesto u predsjedni\u0161tvu zahvaljuju\u0107i glasovima umjerenih Hrvata, Bo\u0161njaka te \u201cOstalih\u201d. To je izazvalo jo\u0161 jednu apoplekti\u010dnu reakciju HDZ-a, koji smatra podr\u0161ku \u010dlana dr\u017eavnog Predsjedni\u0161tva \u017deljka Kom\u0161i\u0107a me\u0111u bo\u0161nja\u010dkom zajednicom \u010dinom obespravljivanja svojih pristalica. Ipak, HDZ je pobolj\u0161ao vlastite rezultate na parlamentarnim izborima, a njihovi partneri u secesionisti\u010dkom SNSD-u ho\u0161 jednom su uspjeli izbje\u0107i izazove marginalno umjerenijih srpskih stranaka u entitetu RS.<\/p>\n Me\u0111utim, prije nego \u0161to je i\u0161ta od ovoga postalo jasno, samo nekoliko minuta nakon zatvaranja birali\u0161ta 2. oktobra, iza\u0161le su vijesti da se Schmidt sprema da iskoristi svoje bonske ovlasti kako bi izmijenio izborne zakone entiteta Federacije da bi rije\u0161io samo jedan od osam nerije\u0161enih ustavnih slu\u010dajeva dr\u017eave. Namjeravao je rije\u0161iti pitanje o odluci Ustavnog suda BiH o predmetu Ljubi\u0107 iz 2018. godine, koja se bavila na\u010dinom na koji su delegati u gornjem domu entiteta Federacije, Domu naroda, bili raspore\u0111eni. Schmidtov prethodnik, Valentin Inzko, zauzeo je formalni stav da je odluka o predmetu Ljubi\u0107 ve\u0107 provedena tehni\u010dkim izmjenama od strane Izborne komisije BiH, ali je HDZ tvrdio suprotno i tako blokirao Vladu Federacije za cijeli mandat nakon 2018.<\/p>\n Do 20 sati OHR je potvrdio medijske izvje\u0161taje i objavio novi zakon. Bio je to izvanredan trenutak. Iako je Bosna bila pod nadzorom mno\u0161tvo timova iz cijelog svijeta zadu\u017eenih za pra\u0107enje izbora, uklju\u010duju\u0107i delegacije na visokom nivou iz SAD-a i EU, visoki predstavnik je mijenjao izborne zakone zemlje. U bilo kojoj drugoj zemlji takav doga\u0111aj bi se smatrao de facto pu\u010dem. Posmatra\u010dke misije su zaista bile nezadovoljne njegovim postupkom, a brojni visoki \u010dlanovi Europskog parlamenta izdali su izjave u kojima su kritikovali Schmidta, smatraju\u0107i njegov potez nasiljem nad demokratskim procesom u zemlji.<\/p>\n U svojim javnim izjavama u izbornoj no\u0107i i u sedmicama nakon toga, iz OHR-a su tvrdili da je primarna svrha njihove intervencije bila \u201cdeblokada\u201d entiteta Federacije. Naglasili su svoje uvo\u0111enje niza funkcionalnih mjera koje ograni\u010davaju, ali ne uklanjaju u potpunosti izglede za opstrukcionisti\u010dke aktivnosti od strane HDZ-a. Me\u0111utim, najzna\u010dajnija izmjena zakona odnosila se na pro\u0161irenje vije\u0107a tri konstitutivna naroda u Domu naroda te izmjenu njihove uloge u imenovanju predsjednika entiteta, koji predstavlja klju\u010dnog aktera u vladinom procesu, u cilju oja\u010danja HDZ-ove dominacije u vije\u0107u.<\/p>\n Primarni efekat zakona \u0107e biti pomicanje granice potrebne za imenovanje kandidata za predsjednika Federacije sa \u0161est od 17 \u010dlanova (35,3%) na 11 od 23 \u010dlana (47,8%), objasnili su analiti\u010dari Bodo Weber i Kurt Bassuener iz Vije\u0107a za politiku demokratizacije na online forumu Just Security. Nacrt zakona koji je OHR predlo\u017eio u julu, a koji je izazvao talas reakcije javnosti i me\u0111unarodne zajednice zbog uvo\u0111enja dodatnih diskriminatornih etni\u010dkih odredbi, ipak je predvi\u0111ao ni\u017ei prag za imenovanje predsjednika entiteta Federacije.<\/p>\n Osim toga, kriti\u010dari strahuju da \u0107e ve\u0107ina novih hrvatskih \u010dlanova vije\u0107a biti izvu\u010dena isklju\u010divo iz HDZ-ovog politi\u010dkog sredi\u0161ta, \u0161to zna\u010di da \u0107e mu njegova baza osigurati trajni pritisak na entitet Federacije, bez obzira na to koliko lo\u0161e stoji stranka u multietni\u010dkim regijama zemlje. Zbog bliske saradnje sa SNSD-om, postoji i zabrinutost da \u0107e HDZ sada mo\u0107i (in)direktno i trajno kontrolisati formiranje vlade na dr\u017eavnom nivou.<\/p>\n Ako je cilj stvarno bio \u201cfunkcionalnost\u201d entiteta Federacije, nije jasno za\u0161to visoki predstavnik nije jednostavno uveo samo te izmjene funkcionalnosti, ostavljaju\u0107i izabranim du\u017enosnicima mogu\u0107nost da se dogovore oko novog formata za Dom naroda. Ako je protuargument da su se te prilike pru\u017eale ve\u0107 godinama (a jesu), to opet ne obja\u0161njava \u010dinjenicu da je nova parlamentarna skup\u0161tina upravo izabrana, uz mali, ali zna\u010dajan porast broja vjerodostojnih reformisti\u010dkih zakonodavaca. OHR im je oduzeo priliku da izmijene zakonodavne institucije i izborne procese vlastite zemlje.<\/p>\n Ukratko, Bosanci su glasali prema jednom skupu pravila, ali \u0107e njihovi glasa\u010dki listi\u0107i bili razvrstani prema drugom skupu. U zavisnosti od kona\u010dnih izbornih rezultata, sasvim je vjerovatno da \u0107e Schmidt promijeniti ko mo\u017ee formirati vladu, barem u entitetu Federacije. Funkcionalno gledano, to zna\u010di da \u0107e visoki predstavnik promijeniti rezultate izbora, gotovo u potpunosti u slu\u017ebi politi\u010dke stranke za koju OHR tvrdi da je jedan od glavnih tvoraca trenutnog politi\u010dkog haosa u BiH.<\/p>\n \u010cak \u0161tovi\u0161e, zvani\u010dnici hrvatske vlade, koji su godinama lobirali kod OHR-a, EU, NATO-a, Vije\u0107a Evrope, Organizacije za europsku sigurnost i saradnju te pojedinih zapadnih metropola u cilju nametanja ovih promjena po nalogu svojih klijenata u HDZ-u, odmah su se oglasili na dru\u0161tvenim mre\u017eama kako bi sebi \u010destitali na uspjehu u kra\u0111i izbornog procesa u susjednoj dr\u017eavi, dodaju\u0107i da je to samo \u201cprvi korak\u201d u \u0161irem projektu preoblikovanja Bosne po uzoru na Zagreb.<\/p>\n \u0160ta \u0107e se desiti sa Bosnom, ostaje da se vidi. Promjene koje je nametnuo OHR se na prvi pogled \u010dine toliko tehni\u010dkim da ve\u0107ina gra\u0111ana ne\u0107e mo\u0107i shvatiti razmjere njihovog uticaja. Jasno je da je glavni cilj uvo\u0111enja promjena dok su se prebrojavali glasovi bio da njihova puna snaga bude prikrivena uzbu\u0111enjem izazvanim rezultatima izbora. Bila je to, u stvari, neka vrsta pristupa \u0161oka i strahopo\u0161tovanja po diplomatskom nalogu. U tom pogledu je ovaj poku\u0161aj bez sumnje bio uspje\u0161an.<\/p>\n Me\u0111utim,od tada je Kom\u0161i\u0107 podnio hitan zahtjev Ustavnom sudu BiH kako bi se ocijenila zakonitost izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik. Ako sud donese odluku na temelju prethodnog, trebalo bi da poni\u0161ti zakon zbog diskriminacije. Ostaje otvoreno pitanje, ho\u0107e li i kada \u0107e to u\u010diniti. Ako sud ipak presudi protiv Schmidta, udar na njegov kredibilitet bi bio nepopravljiv.<\/p>\n Reakcija javnosti je prigu\u0161ena. Dvije sedmice nakon izbora, vjerovatno\u0107a za uli\u010dne proteste se smanjuje.<\/p>\n Odaziv na izbore \u2014 koji je u lokalnim medijima na\u0161iroko prikazivan kao historijska prilika za smjenjivanje ukorijenjenog nacionalisti\u010dkog sistema \u2014 iznosio je svega 50%. Trendovi iseljavanja i dalje su kataklizmi\u010dni, a stopa nataliteta u zemlji tako\u0111er pada. Sada je glavna me\u0111unarodna institucija u zemlji intervenisala kako bi dodatno u\u010dvrstila sposobnost nacionalisti\u010dke oligarhije, onih koji su odgovorni za katastrofalne socioekonomske uslove u dr\u017eavi, da vladaju i plja\u010dkaju. U strukturnom pogledu, opasnost od onoga \u0161to je Schmidt uradio jeste da uvjeri ono malo preostalih Bosanaca u zemlji da im je \u010dak i pomisao na promjenu oduzeta.<\/p>\n Ako to na kraju bude dugoro\u010dni ishod intervencije OHR-a, onda \u0107e i ovdje mnogi Bosanci smatrati kako je me\u0111unarodna zajednica implicitno ispunila plan ekstremisti\u010dkih elemenata u ovom dru\u0161tvu: srpskih i hrvatskih nacionalista koji \u017eele da Bosna potpuno nestane, ili da se u najmanju ruku ve\u0107ina njenih naroda i historijskih zemalja podijeli izme\u0111u Zagreba i Beograda, \u0161to je i bio njihov cilj tokom ve\u0107eg dijela ratnog perioda.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prvi objavljen: New Lines Magazine. Prije posljednje ruske invazije na Ukrajinu u februaru i pokolja koji je uslijedio protiv civilnog stanovni\u0161tva pokrenutog od strane ruskih okupacionih snaga, Bosna i Hercegovina je bila ta koja je svjedo\u010dila najsmrtonosnijem ratu u Evropi od 1945. Pro\u0161lo je skoro 30 godina od zavr\u0161etka rata u Bosni, a ova zemlja nosi jo\u0161 jednu sramotnu titulu: […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[355],"tags":[],"class_list":["post-66879","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-18-no-1-2023january","contributor-jasmin-mujanovic","volume-18-no-1-2023january"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66879"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66879\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66906,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66879\/revisions\/66906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}