{"id":66866,"date":"2023-01-06T11:16:07","date_gmt":"2023-01-06T19:16:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=66866"},"modified":"2023-05-04T18:22:13","modified_gmt":"2023-05-05T01:22:13","slug":"the-iron-cage-of-surreality-a-foucauldian-critique-of-the-dayton-accords","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-18-no-1-2023january\/the-iron-cage-of-surreality-a-foucauldian-critique-of-the-dayton-accords\/","title":{"rendered":"Foucauldijeva kritika Dejtonskog sporazuma: Gvozdeni kavez nadrealnosti"},"content":{"rendered":"<p>Jasna funkcija Dejtonskog sporazuma je bila da zaustavi sociocidni rat koji je ubijao dru\u0161tvo u Bosni i Hercegovini. Rat je bio nesavjestan i nemoralan, te je uzrokovao smrt i u\u017easne posljedice na \u017eivote mnogih kao i na njihove zajednice. Genocid u Srebrenici je bio podli vrhunac ovog rata, me\u0111utim neki tvrde, a s time se sla\u017ee i autor ovog \u010dlanka, da se genocid de\u0161avao na samom po\u010detku rata u pogromima na drugim podru\u010djima kao \u0161to su Fo\u010da i Prijedor u BiH, iako se ovi pogromi ne opisuju kao genocid. Dejtonski sporazum je zaustavio sociocidni rat, te se zbog toga Dejtonski sporazum slavi kao va\u017eno diplomatsko dostignu\u0107e na\u0161eg vremena. Ipak, Dejtonski sporazum ima nesretan na\u010din podjele i razdvajanja gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Dejtonski sporazum je trebao biti samo prijelazno sredstvo. Prilikom izrade Dejtonskog sporazuma bile su preduzete hitne mjere u vezi sa prenapuhanim pravima tri etni\u010dke grupe kao konstitutivni narodi. Latentna funkcija Dejtonskog sporazuma je da u\u010dini Bosnu i Hercegovinu politi\u010dki stagniranom \u0161to zna\u010di propalom dr\u017eavom. Nacionalisti iz svake etni\u010dke grupe koriste Dejtonski sporazum da nastave i dovr\u0161e smrtonosni projekat koji je rat zapo\u010deo. Nepredvi\u0111ena posljedica Dejtonskog sporazuma mogla bi biti smrt Bosne i Hercegovine kao unitarne zemlje.<\/p>\n<p>Nacionalisti\u010dki lideri (od kojih su dvojica, Franjo Tu\u0111man i Slobodan Milo\u0161evi\u0107, bili ratni zlo\u010dinci u ratu koji su sami zapo\u010deli) ratificirali su Dejtonski sporazum. Uspostavljena je dr\u017eava koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, tri konstitutivna naroda, jednog distrikta, deset kantona, rotiraju\u0107eg tro\u010dlanog predsjedni\u0161tva. Nikola Kova\u010d, biv\u0161i ambasador u Francuskoj za Bosnu i Hercegovinu tokom rata, o\u0161tro je istakao: \u201eMe\u0111unarodna zajednica je tolerisala inicijatore sukoba i stala na stranu ja\u010deg (a ne \u017ertve), u uvjerenju da su &#8216;gospodari rata&#8217; bili jedini sagovornici.\u201d<br \/>\nBosna i Hercegovina je prvenstveno, ali ne u potpunosti, sastavljena od tri etni\u010dke grupe koje \u010dine Bo\u0161njaci, Hrvati ili bosanski Muslimani, bosanski Hrvati i bosanski Srbi. Nijedna od ove tri etni\u010dke grupe nema monolitnu ve\u0107inu kao \u0161to je to bio slu\u010daj u drugim jugoslovenskim republikama. Bo\u0161njaci su pluralitet. Vi\u0161e od deset posto stanovnika dr\u017eave sada ne pripada ni jednoj od ove tri etni\u010dke grupe. Dru\u0161tvo Bosne i Hercegovine je bilo vi\u0161e polietni\u010dko nego dru\u0161tva u drugim republikama, me\u0111utim ova razlika u stepenu ne bi trebala prikriti \u010dinjenicu da su i druge jugoslovenske republike polietni\u010dka dru\u0161tva. Bosna i Hercegovina je ostalim republikama predstavljala uzor polietni\u010dke solidarnosti. Bosnu su nazivali mini Jugoslavijom. Moglo bi se i re\u0107i da je Jugoslavija bila gigantska Bosna.<\/p>\n<p>Bosna i Hercegovina ostaje polietni\u010dko dru\u0161tvo. Isto tako, ostale biv\u0161e jugoslovenske republike ostaju polietni\u010dka dru\u0161tva \u010dak i nakon \u0161to su uspostavljene kao nezavisne nacionalne dr\u017eave. Pogre\u0161no je to re\u0107i, budu\u0107i da nakon Titove smrti, Jugoslavija nije mogla ostati ujedinjena dr\u017eava, (kao \u0161to to nije mogla ni Bosna i Hercegovina. Ivo Banac kritikuje pore\u0111enje kolektivnog identiteta Jugoslavije i kolektivnog identiteta Bosne i Hercegovine, isti\u010du\u0107i kako razlika nije samo u stepenu nego i u vrsti.<\/p>\n<blockquote><p>Da je Bosna skup odvojenih entiteta, onda bi bila mini-Jugoslavija. Ali nije. Bosna je historijski entitet koji ima svoj identitet i svoju historiju. Na Bosnu gledam prvenstveno kao na funkcionalno dru\u0161tvo kakvo Jugoslavija nikada nije bila. Moje pitanje je kako je mogu\u0107e odr\u017eati komplikovan, slo\u017een identitet kao \u0161to je Bosna i Hercegovina?<\/p><\/blockquote>\n<p>Me\u0111unarodna zajednica je pogrije\u0161ila misle\u0107i da bi ustav Bosne i Hercegovine mogao biti strukturian kao \u0161vicarska konsocijacijska demokratija. Bosna i Hercegovina je autenti\u010dno polietni\u010dko dru\u0161tvo, a ne formulisano multietni\u010dko dru\u0161tvo. Dejtonski sporazum ne uspijeva odr\u017eati komplikovan, slo\u017een identitet poput Bosne i Hercegovine. Dejtonski sporazum, u stvari, \u010dini suprotno. On sprje\u010dava da komplikovan, slo\u017een identitet poput Bosne ostane ujedinjena zemlja, a Michel Foucault nam poma\u017ee da shvatimo za\u0161to.<\/p>\n<p>Kada Foucault ka\u017ee da se mo\u0107 dr\u017eave nalazi u gledi\u0161tu objektiva, on misli da se mo\u0107 dr\u017eave nalazi u nadrealnom smislu objektivnosti. Epistemologija je poput nadrealisti\u010dke umjetnosti. Postoji razumijevanje bez smisla. Postoji smisao bez razumijevanja. Subjekt i objekt su spojeni.<\/p>\n<p>Dejtonski sporazum insistira na \u201cta\u010dnom\u201d navo\u0111enju etni\u010dkog sastava zemlje. Dejtonski sporazum svrstava Bo\u0161njake, Hrvate i Srbe u konstitutivne narode. Dejtonski sporazum ne samo da ignori\u0161e, nego i oduzima glasa\u010dko pravo preko deset posto gra\u0111ana u zemlji koji nisu pripadnici jedne od ovih etni\u010dkih grupa i koji su ozna\u010deni kao Ostali. U\u010de\u0161\u0107e u Zastupni\u010dkom domu i Domu naroda, dva doma dr\u017eavnog parlamenta, kao i u Predsjedni\u0161tvu, ograni\u010deno je na pripadnike ove tri etni\u010dke grupe i regulisano na osnovu uravnote\u017eene zastupljenosti izme\u0111u te tri etni\u010dke grupe. Etni\u010dki omjer i rotacija obavje\u0161tavaju predsjedni\u010dko tijelo dr\u017eave, i to se zove kolektivno predsjedni\u0161tvo sastavljeno od tri \u010dlana, od kojih svaki predstavlja jednu od tri etni\u010dke grupe. Dva \u010dlana kolektivnog predsjedni\u0161tva ne mogu biti iz iste etni\u010dke grupe. Svaki \u010dlan kolektivnog predsjedni\u0161tva iz razli\u010dite etni\u010dke grupe se rotira kao predsjednik dr\u017eave.<\/p>\n<p>Ova tri predsjednika se biraju iz dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Dva entiteta su rezultat etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja teritorija tokom rata od 1992. do 1995. godine, kojim su izbrisani vijekovi historijskog polietni\u010dkog naslije\u0111a. Dva entiteta su nasilno uspostavljena i nehistorijski i vje\u0161ta\u010dki osnovana Dejtonskim sporazumom. Prema Dejtonskom sporazumu, za predsjednika BiH se ne mo\u017ee kandidovati ni bosanski Srbin niti neko ko nije pripadnik tri najve\u0107e etni\u010dke grupe koje \u017eive u Federaciji BiH, ve\u0107 samo bosanski Srbin koji \u017eivi u Republici Srpskoj. Bosanski Srbin koji \u017eivi u Federaciji mo\u017ee glasati samo za bosanskog Srbina koji \u017eivi u Republici Srpskoj i koji se kandiduje za predsjednika. Status bosanskih Srba koji \u017eive u Federaciji je Ostali kao i status bosanskih dr\u017eavljana koji nisu pripadnici jedne od tri glavne etni\u010dke grupe. Dejtonski sporazum diskrimini\u0161e politi\u010dka prava ovih ljudi na jednako i potpuno dr\u017eavljanstvo. Isto tako, Bo\u0161njak ili bosanski Hrvat koji \u017eivi u Republici Srpskoj ne mo\u017ee biti \u010dlan Predsjedni\u0161tva, to mo\u017ee samo Bo\u0161njak ili bosanski Hrvat koji \u017eivi u Federaciji. Status Bo\u0161njaka ili bosanskih Hrvata koji \u017eive u Republici Srpskoj, kao i status gra\u0111ana koji nisu pripadnici tri glavne etni\u010dke grupe, tako\u0111er je Ostali. Dejtonski sporazum diskrimini\u0161e prava ljudi na jednako i potpuno dr\u017eavljanstvo.<\/p>\n<p>Dervo Sejdi\u0107 i Jakob Finci, Bosanci koji su Rom i Jevrej, Bosanci koji nisu ni Bo\u0161njaci, ni Hrvati, ni Srbi, podnijeli su tu\u017ebu za diskriminaciju Evropskom sudu za ljudska prava i pobijedili 2009. godine. Ni\u0161ta se nije promijenilo nakon \u0161to je najvi\u0161i evropski sud za ljudska prava osudio Dejtonski sporazum kao diskriminatoran, daju\u0107i gra\u0111anima koji ne pripadaju glavnim etni\u010dkim grupama drugorazredni status.<\/p>\n<p>Da bi zaklju\u010dio ovu izopa\u010denost, Dejtonski sporazum oduzima pravo na kandidovanje za najvi\u0161u dr\u017eavnu funkciju nekome ko ne \u017eeli da se izjasni o svom etni\u010dkom identitetu. Snaga Dejtonskog sporazuma ogleda se u na\u010dinu na koji operacionalizuje \u201eta\u010dan\u201c opis etni\u010dkog sastava zemlje. Gospo\u0111a Azra Zorni\u0107 je, kao i Dervo Sejdi\u0107 i Jakob Finci, tako\u0111er podnijela tu\u017ebu za politi\u010dku diskriminaciju i kr\u0161enje ljudskih prava Evropskom sudu za ljudska prava te je 2014. godine dobila slu\u010daj. Budu\u0107i da je Zorni\u0107 jednostavno odbila da se izjasni o svom etni\u010dkom identitetu te se jednostavno izjasnila kao dr\u017eavljanka Bosne i Hercegovine, uskra\u0107eno joj je pravo da se kandiduje za najvi\u0161u funkciju u zemlji. Njen slu\u010daj se ne spominje toliko kao slu\u010daj Sejdi\u0107 i Finci, a jedan od mogu\u0107ih razloga je zato \u0161to je tu\u017ebu podnijela \u017eena, a ne mu\u0161karac. Me\u0111utim, njena tu\u017eba je zna\u010dajnija i dublja zbog toga \u0161to ona ne podnosi tu\u017ebu u ime svoje etni\u010dke pripadnosti i manjinskih prava, nego u ime svog bosanskog dr\u017eavljanstva koje dijeli sa svim Bosancima i Bosankama, a to je upravo ono \u0161to Dejtonski sporazum ne podr\u017eava. Dejtonski sporazum insistira na \u201cta\u010dnom\u201d opisu etni\u010dkog sastava zemlje i na taj na\u010din se udaljava od stvarnosti i istine. Kategorija Ostali nadma\u0161uje i bri\u0161e kategoriju dr\u017eavljanstva kao politi\u010dki zna\u010dajnu kategoriju u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n<p>Ova podjela polietni\u010dkog dru\u0161tva sa ta\u010dnim omjerima javlja se i na ni\u017eim nivoima vlasti. Kako bi se osigurala objektivno uravnote\u017eena zastupljenost u Federaciji, svaka od tri glavne etni\u010dke grupe ima pravo na dvije pozicije me\u0111u \u0161est istaknutih pozicija u Federaciji (predsjednik Federacije, premijer, predsjednici dva doma Parlamenta, predsjednik Apelacionog suda i predsjednik Ustavnog suda). Kada se ne po\u0161tuje raspodjela, osporavaju se vladine odluke. Dejtonski sporazum objektivizira etni\u010dku podjelu koju je rat nasilno stvorio. Ova objektivizacija postaje svoj vlastiti legitimitet; legitimitet po\u010diva u objektivizaciji.<\/p>\n<p>Reificiranjem etni\u010dkih razlika Dejtonski sporazum razdvaja Bosance i stvara prazninu me\u0111u njima. Ovaj antisinteti\u010dki logo Dejtonskog sporazuma je stran dr\u017eavi koju navodno nastoji odr\u017eati, a zapravo je ru\u0161i. Dejtonski sporazum je savr\u0161eno nesavr\u0161en mir.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jasna funkcija Dejtonskog sporazuma je bila da zaustavi sociocidni rat koji je ubijao dru\u0161tvo u Bosni i Hercegovini. Rat je bio nesavjestan i nemoralan, te je uzrokovao smrt i u\u017easne posljedice na \u017eivote mnogih kao i na njihove zajednice. Genocid u Srebrenici je bio podli vrhunac ovog rata, me\u0111utim neki tvrde, a s time se sla\u017ee i autor ovog \u010dlanka,&nbsp; [<a href=\"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-18-no-1-2023january\/the-iron-cage-of-surreality-a-foucauldian-critique-of-the-dayton-accords\/\">&hellip;<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[355],"tags":[],"class_list":["post-66866","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-18-no-1-2023january","contributor-keith-doubt","volume-18-no-1-2023january"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66866","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66866"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66866\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66924,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66866\/revisions\/66924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66866"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66866"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66866"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}