<\/p>\n
Ovaj esej<\/a> je prvi put objavljen u Just Security<\/a>.<\/p>\n Bajdenova administracija i zvani\u010dnici Evropske unije u Bosni poku\u0161avaju politi\u010dkim sredstvom \u201cpopraviti\u201d izbornu i politi\u010dku disfunkciju zemlje. Ali rezultat ne samo da bi nepovratno o\u0161tetio moju zemlju i dodatno poremetio stabilnost na zapadnom Balkanu, nego bi proizveo i suprotno od jedne od navodno motiviraju\u0107ih namjera. Znam \u2014 tu\u017eila sam ovaj nefunkcionalni sistem na Evropskom sudu za ljudska prava (ECtHR) i pobijedila. Ali Sjedinjene Dr\u017eave i EU, igraju\u0107i podmuklo da bi \u201cpostigli rezultate\u201d kontraproduktivnim amandmanom na Ustav i izborni zakon Bosne i Hercegovine (BiH) prije izbora koji \u0107e se odr\u017eati nakon godinu dana, nagra\u0111uju nacionalisti\u010dke planove koji su sru\u0161ili i podijelili moju zemlju i biv\u0161u Jugoslaviju u ratu 1990-ih.<\/p>\n Oni koji slijede ovaj smjer mo\u017eda vjeruju da geopolitika \u2013 smanjenje rastu\u0107eg utjecaja Rusije i Kine u regiji \u2013 opravdava ovu politiku. Ali je vjerovatnije da \u0107e imati obrnuti u\u010dinak: hranjenje popularnog cinizma koji oportunisti\u010dka Rusija i Kina koriste kako bi stekle ve\u0107i utjecaj od odvezanog \u201eZapada\u201c, i dodatno degradiranje bilo kakvog uvjerenja da upravljanje zasnovano na ljudskim pravima i odgovornosti mo\u017ee funkcionisati. Nagra\u0111ivanjem onih koji potpiruju podjele, Sjedinjene Dr\u017eave bi stvorile ve\u0107u mogu\u0107nost za dalju podjelu, a to bi zauzvrat moglo rezultirati nasiljem. To tako\u0111er stavlja Bajdenovu administraciju u poziciju da se efikasno suprotstavlja sopstvenoj agendi inkluzije i demokratije, dok ih istovremeno progla\u0161ava svojim vrijednostima.<\/p>\n Sudili su mi po imenu \u2013 pogubna institucionalizacija \u201crazlikovanja\u201d<\/em><\/p>\n Ro\u0111ena sam u Sarajevu, kao i moj otac i djed i tamo \u017eivim cijeli \u017eivot. Od brutalnog ratnog nasilja, i ja sam, kao i moji sugra\u0111ani, na vlastitoj ko\u017ei do\u017eivjela da me drugi definiraju i time ograni\u010davaju moja prava i dostojanstvo. Za vrijeme rata u Bosni, \u017eivjela sam u opkoljenoj Dobrinji, sarajevskom naselju blizu aerodroma. Muslimansko dobrotvorno dru\u0161tvo Merhamet je dijelilo male koli\u010dine kafe kao dio svoje humanitarne pomo\u0107i. Kad je do\u0161ao red na mene da uzmem kafu, rekli su mi da je ne mogu dobiti \u2013 jer sam udata za Srbina.<\/p>\n 1998. godine, dvije godine nakon \u0161to je rat zavr\u0161io te opsada Sarajeva kona\u010dno ukinuta, moj suprug i ja smo planirali putovanje na obalu susjedne Crne Gore (tada dio federacije sa Srbijom, prije nego \u0161to je stekla nezavisnost 2006. godine). Kada smo stigli na granicu, carinik je pogledao na\u0161e paso\u0161e i rekao mom mu\u017eu da on mo\u017ee da pre\u0111e granicu (jer ima srpsko ime), a da ja ne mogu (vjerovatno zato \u0161to imam muslimansko ime). Bili smo odlu\u010dni u namjeri da odemo na taj izlet, pa smo prona\u0161li drugi grani\u010dni prelaz \u2013 te uspje\u0161no u\u0161li u Crnu Goru. Bio je to jo\u0161 jedan primjer despotske i hirovite ideje o tome \u0161ta sa\u010dinjava \u201ezakon\u201c, i ne samo tada, nego i danas.<\/p>\n Mogla bih navesti jo\u0161 mnogo sli\u010dnih primjera diskriminacije, iako se moj pokojni suprug nije izja\u0161njavao kao Srbin, niti se ja izja\u0161njavam kao Bo\u0161njakinja (bosanska muslimanka). Sebe smo smatrali jednostavno gra\u0111anima Bosne i Hercegovine.<\/p>\n Ali Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine kojim je okon\u010dan rat u Bosni je tako\u0111er utjecao na etni\u010dke podjele, uklju\u010duju\u0107i i ustav koji je bio aneks sporazuma. Ustavom su stvorena dva \u201centiteta” unutar zemlje, Republika Srpska, koja je ve\u0107inski srpska, i Federacija, koja je ve\u0107inom muslimanska (bo\u0161nja\u010dka) i hrvatska. Ustav je tako\u0111er precizirao da se samo Bo\u0161njaci, Hrvati i Srbi \u2014 kao “konstitutivni narodi\u201c \u2013 mogu kandidovati na izborima za Dom naroda (drugi dom Dr\u017eavnog parlamenta) i Predsjedni\u0161tvo, tro\u010dlanog predsjedni\u0161tva dr\u017eave koji je sastavljen od jednog predstavnika svake od te tri etni\u010dke grupe.<\/p>\n Dejtonski sporazum je sastavljen i potpisan isklju\u010divo kako bi se zaustavilo krvoproli\u0107e i trebao je biti samo privremeni korak na putu ka funkcionalnom dru\u0161tvenom ugovoru, a ne oja\u010dati podjele i rezultate rata. Me\u0111utim, nije bilo iznena\u0111uju\u0107e da su se oni koji su imali najvi\u0161e koristi od podjele i kontrole koju su stekli tokom sukoba toliko borili da je odr\u017ee. Sjedinjene Dr\u017eave i EU su cijelu deceniju \u2013 uglavnom preko me\u0111unarodno imenovanog visokog predstavnika \u2013 radile na smanjenju mo\u0107i ovih nacionalista i odgovaraju\u0107e podr\u0161ke susjedne Hrvatske i Srbije.<\/p>\n Nacionalisti\u010dke agende susjeda<\/em><\/p>\n Ipak, u proteklih 15 godina, prvo Srbija, a zatim i Hrvatska (iako je \u010dlanica EU od 2013. godine) sve vi\u0161e nastoje ostvariti svoje nacionalisti\u010dke planove u BiH. Ovo direktno mije\u0161anje stranih dr\u017eava u unutra\u0161nji politi\u010dki i pravni sistem BiH potaknuto je podijeljenom EU i popustljivim Sjedinjenim Dr\u017eavama, dodatno ja\u010daju\u0107i etnonacionalne podjele.<\/p>\n To nije bio slu\u010daj za Hrvatsku samo dok je tvrdolinija\u0161ka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) bila na vlasti i pomagala svom bosanskohercegova\u010dkom sestrinskom lideru Draganu \u010covi\u0107u, nego i kada je navodni socijaldemokrata Zoran Milanovi\u0107 postao predsjednik. Isto tako, predsjednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 ne samo da je u\u010dvrstio autokratsku vlast u svojoj dr\u017eavi, ve\u0107 tra\u017ei prava \u201ejamca\u201c Dejtona i otvoreno podr\u017eava lidera Republike Srpske Milorada Dodika u njegovim agresivnim napadima na bosansku dr\u017eavu. U me\u0111uvremenu, Vu\u010di\u0107a su podjednako \u0161titile EU i Sjedinjene Dr\u017eave u nadi da \u0107e Srbija i Kosovo posti\u0107i sporazum o me\u0111usobnom priznavanju i u strahu da \u0107e \u201eizgubiti Srbiju\u201c od strane geopoliti\u010dkih suparnika poput Rusije i Kine.<\/p>\n Rezultat je bio osje\u0107aj diskriminacije i uskra\u0107enih prava mnogih gra\u0111ana BiH koji se, kao i ja, ne pristaju na etni\u010dka obilje\u017eja, niti na fizi\u010dku segregaciju ljudi u jedinice \u201egdje bi trebali \u017eivjeti\u201c ili \u201egdje bi trebali glasati\u201d \u2013 i \u010desto popra\u0107enih mr\u017enjom. Stalno osje\u0107amo da vlada, politi\u010dka disfunkcija i korupcija gaze na\u0161e dostojanstvo.<\/p>\n Predmeti sa Europskog suda<\/em><\/p>\n Institucionalizacija takvog etni\u010dki ote\u017eanog sistema primorala me je da u decembru 2005. godine iznesem svoj slu\u010daj Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, da podnesem peticiju za svoje pravo da se kao gra\u0111anka BiH kandidujem za najvi\u0161u izbornu funkciju, predsjedni\u0161tvo, bez etni\u010dke oznake. U julu 2014. sud je presudio u moju korist. Ja zapravo nemam politi\u010dkih ambicija da se kandidujem ili u\u010destvujem u vlasti na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini. Ono \u0161to me pokre\u0107e da dalje vodim ovu pravnu borbu je cilj multietni\u010dke, gra\u0111anske, pravno ure\u0111ene dr\u017eave. Bosna bi trebala imati jednog predsjednika kojeg bi na demokratskim izborima birali svi gra\u0111ani BiH i koji odgovara svima, a ne samo njihovom samoizabranom \u201cplemenu\u201d.<\/p>\n Prva presuda Evropskog suda za ljudska prava kojom se tra\u017ei izmjena Ustava BiH donesena je u decembru 2009. godine u predmetu Dervo Sejdi\u0107 i Jakob Finci. Odlukom se tra\u017ei ravnopravnost nacionalnih manjina (BiH ima 17) koje nisu me\u0111u tri glavne etni\u010dke grupe. Presuda u mom slu\u010daju su\u0161tinski zahtijeva jo\u0161 ve\u0107u promjenu \u2013 pro\u0161irenje takvih prava na sve gra\u0111ane BiH. To bi se moglo u\u010diniti izmjenom temeljne re\u010denice u Ustavu BiH kako bi se potvrdilo da je BiH dr\u017eava svih njenih gra\u0111ana. Konkretnim imenovanjem tri etni\u010dke grupe, klauzula trenutno uzdi\u017ee one koji navodno predstavljaju te grupe kao jedine nosioce suvereniteta, umjesto da to pravo imaju svi gra\u0111ani. Sudske presude su potvrdile da se prava gra\u0111ana ne smiju zanemariti.<\/p>\n \u201eSud o\u010dekuje da \u0107e demokratski aran\u017emani biti napravljeni bez daljeg odlaganja\u201c, prema presudi u mom slu\u010daju od prije sedam godina. \u201cS obzirom na potrebu da se osigura efikasna politi\u010dka demokratija, Sud smatra da je do\u0161lo vrijeme za politi\u010dki sistem koji \u0107e svakom gra\u0111aninu Bosne i Hercegovine omogu\u0107iti pravo da se kandiduje na izborima za Predsjedni\u0161tvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine bez diskriminacije na osnovu etni\u010dke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima isklju\u010duju\u0107i manjine ili gra\u0111ane Bosne i Hercegovine.\u201d<\/p>\n Nijedan politi\u010dki lider u BiH se nije otvoreno borio protiv provo\u0111enja moje presude i presude drugih tu\u017eitelja Evropskog suda za ljudska prava. Ipak, elita na vlasti, uklju\u010duju\u0107i neke od onih koji tvrde da podr\u017eavaju odluke, \u010dini sve \u0161to je u njenoj mo\u0107i kako bi blokirala smislenu provedbu. Njihove o\u010digledno neiskrene izjave podr\u0161ke pokazuju da prepoznaju da njihova formula podsticanja etni\u010dkih podjela vi\u0161e nema istu mo\u0107 kod gra\u0111ana BiH, kao \u0161to pokazuju nedavne demonstracije \u0161irom zemlje.<\/p>\n Me\u0111unarodna odgovornost<\/em><\/p>\n Napredak koji ja i mnogi drugi gra\u0111ani \u017eelimo da vidimo uvijek spre\u010davaju oni koji profitiraju na strahu i podjelama. Vremenski okvir koji vodi do izbora u oktobru 2022. je suvi\u0161e kratak da bi se ovo fundamentalno pitanje rije\u0161ilo na adekvatan na\u010din \u2013 a trenutni napori SAD-a i EU da postignu \u201cograni\u010dene ustavne promjene\u201d i izmijene izborni zakon u narednim mjesecima bi sigurno u\u010dinili situaciju nepovoljnom za gra\u0111ane poput mene.<\/p>\n Op\u0107i izbori 2022. bi se trebali odr\u017eati u postoje\u0107em, veoma manjkavom, zakonskom okviru \u2013 neporu\u0161enom zbog \u201eucjena\u201c \u010covi\u0107a i Dodika, koji su prijetili bojkotom glasanja. Otvorena je rasprava o tome u kakvoj Bosni i Hercegovini gra\u0111ani te zemlje \u017eele \u017eivjeti \u2013 \u0161to je mo\u017eda jedina (neplanirana) korist trenutnog procesa. Ovaj razvoj alternativnog dru\u0161tvenog ugovora treba da se nastavi sve do izbora 2022. godine, u nadi da \u0107e nova parlamentarna konstelacija ponuditi bolju priliku za stvaranje su\u0161tinskih i zna\u010dajnih promjena u povezivanju vlasti i onih kojima se vlada u BiH: novi dru\u0161tveni ugovor, koji se onda mo\u017ee odraziti na ustavno i izborno pravo.<\/p>\n Me\u0111unarodni pritisak \u2013 kao i sprovo\u0111enje postoje\u0107ih pravila \u2013 je vitalni element u ovoj jedna\u010dini. Me\u0111utim, to nije dovoljno. Mi koji smo se borili da otvorimo sistem u ECtHR-u, kao i obi\u010dni gra\u0111ani, trebamo glas u ovom procesu, pa da pravila ne odre\u0111uju, kao prije 26 godina, strana\u010dki lideri. Ovo nudi jedini mogu\u0107i put za postizanje uslova za istinski slobodan i pravedan op\u0107inski izborni proces 2024. i za op\u0107e izbore 2026. \u2013 stvaranje poticaja za lidere da se pojave kako bi pomogli gra\u0111anima da izgrade BiH u prosperitetnu i funkcionalnu gra\u0111ansku dr\u017eavu.<\/p>\n Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i EU su dobro upoznate sa diskriminatornim Ustavom i izbornim zakonom BiH. Me\u0111utim, sama Evropa je podijeljena i nedosljedna \u0161to se ti\u010de individualnih i kolektivnih prava \u010dak i unutar svojih redova, tako da se mo\u017eda tra\u017eenje kompromisa me\u0111u nacionalisti\u010dkim vo\u0111ama umjesto tra\u017eenja ispravnog rje\u0161enja – pune implementacije pisma i duha presuda ESLJP – \u010dini poznatom i lak\u0161om rutom. Na \u017ealost mnogih, Sjedinjene Dr\u017eave efektivno podr\u017eavaju EU tako \u0161to se energi\u010dno zala\u017eu za dogovor bez obzira na dugoro\u010dne implikacije. Takvo \u201ejedinstvo\u201c nema moralnu ili filozofsku dubinu, ve\u0107 amoralni utilitarizam.<\/p>\n Kao \u0161to su Kurt Bassuener i Valery Perry napisali u Just Securityju ove godine, trenutni diplomatski pritisak SAD-a i EU \u201emogao bi iz temelja promijeniti trenutni izborni zakon tako \u0161to bi podijelio zemlju na tri etni\u010dki podijeljene politi\u010dke jedinice. To ve\u0107 godinama predstavlja rizik zbog na\u017ealost sastavljenog i nasumi\u010dno provedenog Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ovaj novi potez bio bi posljednji udarac.\u201d<\/p>\n Me\u0111unarodna zajednica snosi zna\u010dajnu odgovornost za stanje u Bosni od Dejtona pa sve do danas. Kontrola koju je nekad vr\u0161ila preko ureda visokog predstavnika kako bi sprije\u010dila najgore, odavno je nestala, ostavljaju\u0107i gospodarima rata neobuzdanu mo\u0107 da nanose \u0161tetu. Umjesto da kori\u0161tenjem sudskih presuda koje smo ja i moji sugra\u0111ani postigli kako bi od Bosne napravili pravno, ekonomski, socijalno i politi\u010dki funkcionalnu i stabilnu dr\u017eavu, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, EU, UK i ostali su pustili da oni koji su tim presudama bili optu\u017eeni sastavljaju sami svoju kaznu.<\/p>\n Predsjednik Joe Biden i ameri\u010dka vlada ne bi trebali biti sau\u010desnici u ovoj pogre\u0161noj vladavini tako \u0161to \u0107e zajedno sa EU izraditi svoj plan za\u0161tite predizborne du\u017enosti. O\u010digledno je da do danas nije uspjelo \u201codr\u017eavanje\u201d bolesti BiH. Samo stabilna, prosperitetna i istinski demokratska BiH mo\u017ee osigurati mirnu Evropu i pomo\u0107i da se vrati dio kredibiliteta koji su Sjedinjene Dr\u017eave u skorije vrijeme izgubile u svijetu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Azra Zorni\u0107 je dr\u017eavljanka Bosne i Hercegovine (BiH). Penzionisana je profesorica sociologije, te je radila u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, Domu za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, te u Uredu specijalnog izaslanika UN-a za izbjeglice (UNHCR) za biv\u0161u Jugoslaviju.<\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ovaj esej je prvi put objavljen u Just Security. Bajdenova administracija i zvani\u010dnici Evropske unije u Bosni poku\u0161avaju politi\u010dkim sredstvom \u201cpopraviti\u201d izbornu i politi\u010dku disfunkciju zemlje. Ali rezultat ne samo da bi nepovratno o\u0161tetio moju zemlju i dodatno poremetio stabilnost na zapadnom Balkanu, nego bi proizveo i suprotno od jedne od navodno motiviraju\u0107ih namjera. Znam \u2014 tu\u017eila sam ovaj nefunkcionalni sistem […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[350],"tags":[],"class_list":["post-66832","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-17-no-4-2022-october","contributor-azra-zornic","volume-17-no-4-2022-october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66832"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66854,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66832\/revisions\/66854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}