1992. sam dospjela u Njema\u010dku, u meni do tada nepoznatu zemlju, gdje sam imala sre\u0107u brzo nau\u010diti jezik i kroz nova saznanja dalje razviti moje literarno stvarala\u0161tvo.<\/p>\n
Moja prva faza u Njema\u010dkoj 1992-95. bila je izbjegli\u010dka agonija: preko dana sam bila optere\u0107ena poslom, radila sam u nekoliko doma\u0107instava kao \u010dista\u010dica, brinula se o doma\u0107instvu i porodici, a onda sam tr\u010dala u u\u010dionicu jedne narodne \u0161kole da nekoliko sati u\u010dim njema\u010dki. Pri tome je u glavi neprestano bila ratna katastrofa u Bosni, ubijanje, umiranje, glad i bijeda mojih sunarodnika. Bosna je bila prisutna u svim medijima. Njena tragedija je svakog dana preno\u0161ena u\u017eivo u dnevne sobe \u0161irom cijelog svijeta. Mnogo Nijemaca se anga\u017eiralo i sakupljalo humanitarnu pomo\u0107 za narod u Bosni i Hercegovini. Ti ljudi su trebali nekoga da ih iz prve ruke izvijesti o tome, nekoga ko je upravo bio do\u0161ao iz Bosne. Poma\u017eu\u0107i taj humanitarni rad shvatila sam koliko je va\u017eno znanje njema\u010dkog jezika, i koliko se sama bolje osje\u0107am kad se mogu javiti za rije\u010d na istom nivou kao i drugi saradnici i doma\u0107ini.<\/p>\n
Literatura iz Bosne je tada bila jako tra\u017eena, ali ne ona koju sam ja pisala u Bosni. Takozvani \u201emainstream\u201c je nastojao da njema\u010dkoj javnosti poka\u017ee kako socijalisti\u010dki kosmopolitizam Sarajeva tako i najbolje strane nekada\u0161nje Titove zemlje, u kojoj su u harmoniji i pozitivnom odnosu \u017eivjele tamo\u0161nje kulture i religije. Ali ja nisam imala roman koji je za temu imao multikulturnu bajku o mojoj domovini. Moj stil pripovijedanja se dopao jednoj urednici, pa je htjela poru\u010diti kod mene jedan ljubavni roman. \u201eAli ja ne pi\u0161em ljubavne romane. Pi\u0161em o bosanskim \u017eenama koje su u ime ljubavi iskori\u0161tavane i izrabljivane \u010dak i u svojim vlastitim porodicama\u201c, odgovorila sam. \u201eNe, sad nam ne trebaju takve \u201eemanze\u201c i njihove ideje. Ljubav izme\u0111u jednog srpskog mladi\u0107a i jedne djevojke muslimanke, to bi se u ovom vremenu dalo dobro prodati.\u201c Nisam mogla pisati roman sa nametnutim sadr\u017eajem i pa sam se \u010dvrsto dr\u017eala svojih poslova kao \u010dista\u010dica.<\/p>\n
U neko doba se na\u0161ao i jedan mali izdava\u010d, koji je \u017eelio publicirati djela iz \u201eugro\u017eenih kultura\u201c, kakva je bila i bosanska, pa je objavio i moje knjige.<\/p>\n
Sa prvim publikacijama, izme\u0111u 1996. i 97. zavr\u0161ila se moja izbjegli\u010dka faza u Njema\u010dkoj. Nakon toga bila sam istovremeno \u010dista\u010dica i autorica u egzilu. 1997. sam, uz zalaganje mog izdava\u010da, pozvana na Simpozijum \u201eIzdava\u0161tvo u egzilu\u201c. Bilo je puno diskusije i referata o situaciji pisca u tu\u0111oj kulturi. Re\u010denica jedne referentice iz M\u00fcnchena me se duboko dojmila i ja sam je dobro zapamtila: \u017dene u egzilu odr\u017eavaju Njema\u010dku \u010distom, jer one nemaju nikakvu drugu \u0161ansu. \u201eIli svoje \u0161anse proma\u0161e, kao ja\u201c, mislila sam.<\/p>\n
1997. i 1998. sam imala puno sre\u0107e, jer sam dobila nekoliko radnih stipendija zaredom. Par godina bez finansijskih problema, sa ve\u0107 dobrim znanjem njema\u010dkog, mogla sam br\u017ee reagirati na svoju okolinu, sakupljati informacije, javiti se za rije\u010d, razumjeti probleme migracije. Istovremeno nisam mogla shvatiti, za\u0161to se politi\u010dko-kulturni autoriteti tako povr\u0161no bave problemima useljavanja. Stalno su uspostavljanje dijagnoze tog bolesnog stanja, ukazivalo se na to da integracija ide krivim putem ali se nije preduzimalo skoro ni\u0161ta da se sprije\u010di nastanak paralelnih dru\u0161tava u njema\u010dkim gradovima. \u017dene u egzilu su bile osu\u0111ene na to, ne samo da rade ve\u0107inom kao \u010dista\u010dice, nego i na to da \u010duvaju tradiciju i obi\u010daje iz biv\u0161e domovine. I da podnose svaku okrutnost takvog stanja. One koje su istupale, koje su \u017eeljele pokrenuti diskusije o goru\u0107im problemima useljenika, posebno migrantkinja, naj\u010de\u0161\u0107e su ostajale usamljene i nisu mogle ra\u010dunati ni sa podr\u0161kom njema\u010dkih politi\u010dko-kulturnih struktura.<\/p>\n
Teroristi\u010dki napad 11. Septembra 2001. u New York-u potresao je i promijenio cijeli svijet. Nakon bolnog bu\u0111enja, javnost se suo\u010dila sa problemom \u201eislam u Evropi\u201c, ali opet nedovoljno konstruktivno. Ta tema se obra\u0111ivala ili ekstremno neprijateljski ili po svim mjerilima politi\u010dke korektnosti. Zastupnici ove druge struje su mislili: za ime Bo\u017eije volje, samo da ne naljutimo fundamentaliste u islamskoj zajednici. Redakcije su se natjecale u tome, ko \u0107e tim navodnim poznavaocima Kurana ponuditi vi\u0161e prostora za izno\u0161enje svojih vi\u0111enja. Na podijumske diskusije su pozivane uvijek iste osobe, isti autori su dobijali cijele stranice u novinama, gdje su obja\u0161njavali kako se primjenjuje Sveta knjiga. Jednom nas je jedna mlada, na\u0161minkana i nakin\u0111urena \u017eena podu\u010davala kako \u0107emo se obla\u010diti a da to odgovara propisima islama, drugi put nam je vazio o\u010digledno jedan \u017eenomrzitelj, o tome kako je za jedno muslimanku ostvarivanje sopstvenih \u017eelja veliki grijeh, jer one trebaju \u017eivjeti samo za dobro svoje porodice. Jedna mlada pokrivena \u017eena, anga\u017eirana na socijalnom podru\u010dju, priznade da u useljeni\u010dkim porodicama ima mnogo nasilja nad \u017eenama. Ali je ona sa svoje strane, \u0161to je smatrala svojom velikom zaslugom, poku\u0161avala uvjeriti imama njihove d\u017eamije da prilikom svog vaza opominje nasilne mu\u0161karce u svom d\u017eematu. \u017dene se ne smiju tu\u0107i, jer to ni Pejgamber nikad nije \u010dinio.<\/p>\n
Pitala sam se, gdje \u017eive te muslimanke! U jednoj strogo islamskoj zemlji, gdje vlada \u0161erijatsko pravo, ili u jednoj evropskoj dr\u017eavi, gdje na raspolaganju stoje svi zakoni za pravnu za\u0161titu individue.<\/p>\n
Neprijateljski nastrojeni mediji su isticali samo negativne doga\u0111aje iz tog pralelnog dru\u0161tva: prisilna udaja, ubistva sestara i k\u0107erki zbog \u010dasti, radikalna omladina, \u0161kole koje nisu mogle raditi zbog vandaliranja u\u010denika iz useljeni\u010dkih porodica. Mnogi izdava\u010di su ih slijedili, jer se sa knjigama koje su obra\u0111ivale temu \u201ezlostavljane muslimanske k\u0107eri\u201c mogao napraviti dobar promet. Opet nisam imala rukopise koji su mogli zadovoljiti takve kriterije, ni politi\u010dki korektnih ni neprijateljski nastrojenih urednika. Za prve je moj na\u010din mi\u0161ljenja i pisanja bio previ\u0161e evropski, za ove druge sam morala vi\u0161e ista\u0107i svoju nesre\u0107nu sudbinu kao muslimanka. Lahko je mogu\u0107e da se jedan od urednika \u0161alio kad je ovako komentirao jedan moj tekst: \u201ePortret jedne muslimanke koja nije pokrivena, koja nije silovana ili zlostavljana, koja nije dospjela u neki dom za ugro\u017eene \u017eene. Po mom mi\u0161ljenju takve pri\u010de ne interesiraju na\u0161e \u010ditaoce.\u201c<\/p>\n
Ne znam kad ali se nadam da \u0107e takvi urednici brzo shvatiti da se varaju. Imala sam \u010dast i zadovoljstvo upoznati mnoge Nijemce koji od medija o\u010dekuju, da jednom daju rije\u010d muslimanima, koji dodu\u0161e \u017eive i rade po svom islamskom uvjerenju, ali su nau\u010dili da misle i odnose se prema drugima bez dogmi i predrasuda. Postoji jo\u0161 ne\u0161to \u0161to mi daje nadu: glasovi muslimana koji \u017eele \u017eivjeti u Evropi i biti dio te kulture, koji odbijaju svako nasilje u ime vjere, sve su glasniji. Nadati se da ne\u0107e biti ugu\u0161eni i sa jedne i sa druge strane.<\/p>\n
Prvo objavljeno, \u201cFrauenrat\u201d 2007.<\/p>\n
Za daljnje \u010ditanje:<\/p>\n
Blog<\/a> <\/p>\n Safeta Obho\u0111a\u0161: Legende i pra\u0161ina, Bosanska rije\u010d,2001, Tuzla <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" 1992. sam dospjela u Njema\u010dku, u meni do tada nepoznatu zemlju, gdje sam imala sre\u0107u brzo nau\u010diti jezik i kroz nova saznanja dalje razviti moje literarno stvarala\u0161tvo. Moja prva faza u Njema\u010dkoj 1992-95. bila je izbjegli\u010dka agonija: preko dana sam bila optere\u0107ena poslom, radila sam u nekoliko doma\u0107instava kao \u010dista\u010dica, brinula se o doma\u0107instvu i porodici, a onda sam tr\u010dala […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[327],"tags":[],"class_list":["post-66541","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-16-no-2-2021april","contributor-safeta-obhodas","volume-16-no-2-2021april"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=66541"}],"version-history":[{"count":22,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66541\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66577,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/66541\/revisions\/66577"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=66541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=66541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=66541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nSafeta Obho\u0111a\u0161: \u0160eherzade u zemlji dugih zima,(2005) Bosanska rije\u010d, Tuzla
\nSafeta Obho\u0111a\u0161: Trbu\u0161na plesa\u010dica, 2006, Bosanska rije\u010d, Tuzla<\/p>\n