{"id":615,"date":"2010-07-02T11:24:45","date_gmt":"2010-07-02T11:24:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=615"},"modified":"2011-04-17T15:21:04","modified_gmt":"2011-04-17T15:21:04","slug":"remembering-the-1995-srebrenica-genocide","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-5-no-3-2010-july\/remembering-the-1995-srebrenica-genocide\/","title":{"rendered":"Sje\u0107anje na genocid u Srebrenici 1995"},"content":{"rendered":"

U Bo\u0161nja\u010dkom institutu u Sarajevu 8. jula 2010. godine u organizaciji BZK \u201ePreporod\u201c odr\u017ean je \u010das sje\u0107anja na genocid u Srebrenici 1995.-2010. To ve\u010de govorili su predsjednik BZK \u201ePreporod\u201c Senadin Lavi\u0107, profesorica Edin Be\u0107irevi\u0107, profesori \u0106azim Sadikovi\u0107, \u0160a\u0107ir Filandra, Asim Mujki\u0107 i Dino Abazovi\u0107.<\/em><\/p>\n

Pro\u0161lo je petnaest godina od jula 1995. godine u Srebrenici. Brojna pitanja i dalje tra\u017ee odgovore! \u0160ta je na\u0161 \u017eivot poslije toga? Kuda ide na\u0161a egzistencija petnaest godina poslije stra\u0161nog zlo\u010dina? \u0160ta je to na\u0161a budu\u0107nost poslije genocidnog zaokru\u017eenja stradanja Bosne u Srebrenici? Kakvi smo to mi ljudi postali? U neizbje\u017enosti nadolaze\u0107ih pitanja Srebrenica se pojavljuje kao mjesto stravi\u010dnog zlo\u010dina genocida i simbol stradanja Sarajeva, Mostara, Livna, Nevesinja, Prijedora, Vi\u0161egrada, Fo\u010de, Gora\u017eda, Bijeljine, Br\u010dkog i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. U Srebrenici se zaokru\u017euje i dovr\u0161ava barbarski pohod ekspanzionisti\u010dkog re\u017eima koji je ognjem i ma\u010dem pravio Veliku Srbiju. Srebrenica je \u010dvorno mjesto mape i mre\u017ee zlo\u010dina nad Bo\u0161njacima. Da li smo nakon petnaest godina svjesni \u0161ta nam se desilo i \u0161ta nam se de\u0161ava? Da li pak imamo snage da mislimo u postgenocidnoj egzistenciji? Imamo li volje da prevazi\u0111emo poziciju \u017ertve u kojoj smo zato\u010deni? Ne mo\u017ee biti da se na\u0161i \u017eivoti profanim politikantstvom svode samo na likove \u017ertava bez nade \u2013 mi trebamo \u017eivjeti i graditi budu\u0107nost? \u0160ta su na\u0161a sje\u0107anja danas, petnaest godina nakon genocidnog dovr\u0161enja agresije na Bosnu i Hercegovinu?<\/p>\n

Nacisti su \u017eeljeli etni\u010dki \u010distu Njema\u010dku. Za postizanje tog cilja istrijebili su sve koji nisu bili dio njihovog naroda. Bosanski Srbi, u velikom broju, potaknuti velikosrpskom politikom iz Beograda, a prije savega ljudima kakvi su D. \u0106osi\u0107, M. Markovi\u0107 i drugi, shvatili su da je jedini na\u010din da se stvori homogena, kompaktna i politi\u010dki uvezana teritorija, da se sprovede etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje i genocid, dakle, put zlo\u010dina kojim se ostvaruje pripremljeni plan. Ve\u0107 po\u010detkom devedesetih godina dvadesetog stolje\u0107a, osumnji\u010deni ratni zlo\u010dinac R. Mladi\u0107, koji se danas \u201eskriva\u201c po Srbiji, znao je da projekt bosanskih Srba mo\u017ee zavr\u0161iti i ostvariti samo genocidom. To nam kazuje da su agresori na Republiku Bosnu i Hercegovinu znali \u0161ta \u0107e se dogoditi da bi se ostvarilo \u201e\u0161est strate\u0161kih ciljeva\u201c velikosrpskog ekspanzionizma.<\/p>\n

Genocid u Srebrenici u julu 1995. godine predstavlja zaokru\u017eivanje procesa zlo\u010dina nad Bosnom i njezinim gra\u0111anima \u2013 dovr\u0161enje projekta \u201e\u010diste\u201c srpske teritorije u Bosni i Hercegovini. Sasvim je jasno da se taj proces nije mogao sprovesti bez re\u017eima S. Milo\u0161evi\u0107a u Beogradu. I danas beogradska vlast vrlo uspje\u0161no svu odgovornost za genocid u BiH podme\u0107e bosanskim Srbima koji su Dejtonski sporazum o miru pretvorili u sredstvo gu\u0161enja dr\u017eave Bosne i Hercegovine. Isto tako, neodgovornost koju iskazujemo kao intelektualci i ljudi prema stradanju Srebrenice i genocidu koji je potopio na\u0161e humanisti\u010dke nade, prevazilazi i najcrnje slutnje u cini\u010dkom kontekstu. Mi jo\u0161 nismo promislili \u0161ta nam se de\u0161ava! Kao da se genocid dogodio negdje na Marsu, nekome nepoznatom, nekada davno! Mi jo\u0161 nismo imenovali preciznim imenom stvari oko nas i \u010dini se da smo bez jasne predstave o tome \u0161ta se de\u0161ava a ti\u010de se direktno nas i na\u0161e egzistencije. Ne bi smjeli Srebrenicu, kao simbol stradanja i mjesto gdje se genocid pokazuje u najstra\u0161nijem obliku, pretvoriti u pri\u010du o broju stradalih, prepirku o brojkama, jer sadr\u017eaj Srebrenice ne mo\u017ee biti sveden na statisti\u010dke podatke koji, naravno, imaju svoje mjesto u cjelini sprovedenog zlo\u010dina genocida! Genocid u Srebrenici, tako\u0111er, ne mo\u017ee se koristiti u politi\u010dke svrhe i manipulacije u borbi za pozicije vlasti bo\u0161nja\u010dkih politi\u010dara, s jedne strane, niti se mo\u017ee negirati u iste svrhe s druge strane.<\/p>\n

Treba se boriti da se genocid nad Bo\u0161njacima Srebrenice ne pretvoriti u jednu d\u017eenazu godi\u0161nje, u kojoj \u0107e religijski predstavnici Bo\u0161njak ispuniti vjersku obavezu prema nedu\u017eno ubijenim ljudima i moliti Boga da se prekinu stra\u0161na stradanja ljudi zbog velikosrpskog ekspanzionisti\u010dkog projekta. Ne bi bilo ljudski, tako\u0111er, stradanje ljudi podrediti kurtoaznim govorima sau\u010de\u0161\u0107a brojnih politi\u010dara iz zemlje i inostranstva! Kao da je radi njih pokop posmrtnih ostataka \u017ertava! Smijemo li priznati da se genocid u Srebrenici ne smije i ne mo\u017ee svesti na jednu d\u017eenazu godi\u0161nje i na davanje izjava politi\u010dkih predstavnika kako ne\u0107e nikada zaboraviti \u0161ta je bilo? To nije dovoljno, jer se time iskrivljuje i prikriva sadr\u017eina stra\u0161nog zlodjela. Nije valjda apokrifna misao ako racionalno naglasimo da genocid nad Bo\u0161njacima Srebrenice prevazilazi d\u017eenazu, koja je naravno vjerska obaveza za bo\u0161nja\u010dke \u017ertve, koja se mora ispuniti, i da je dio evropskog svijeta \u017eivota u kojem je bilo mogu\u0107e ubijati ljude. Svi oni koji genocid u Srebrenici reduciraju na vjerski \u010din i dugotrajne govore politi\u010dara poma\u017eu, direktno ili indirektno, svjesno ili nesvjesno, da ne vidimo i ne razumijemo \u0161ta se desilo u Srebrenici i \u0161ta se de\u0161ava Bo\u0161njacima kao narodu.<\/p>\n

O Srebrenici tek trebamo po\u010deti misliti! To je tek osnov stvaranja koje \u0107e onemogu\u0107iti nove velikosrpske nasrtaje na Bosnu i Bo\u0161njake. Genocid nad Bo\u0161najcima Srebrenice ne ti\u010de se vi\u0161e samo Bo\u0161njaka \u2013 on je od kraja 20-og stolje\u0107a sastavni dio evropske svijesti i savjesti. Misle\u0107i kontekst u kojem se nalazimo, D. Abazovi\u0107 upozorava da je pitanje genocida, ustvari, pitanje cijelog \u010dovje\u010danstva! Cjelokupnu dramu oko genocida treba posmatrati na evropskom i svjetskom nivou, u okviru internacionalnog prava, Povelje UN, Evropske Unije, a nikako genocid svoditi na d\u017eenazu koja se ti\u010de samo porodica \u017ertava i onih koji saosje\u0107aju s nevino ubijenim ljudima. Mo\u017eemo li, dakle, spasiti Srebrenicu od nas samih, odnosno od profanizacije, nerazumijevanja i manipulacije? Srebrenica je rezultat velikosrpskog zlo\u010dina i internacionalne neodgovornosti za koju treba neko odgovarati. Ko je omogu\u0107io genocid u \u201eza\u0161ti\u0107enoj zoni UN\u201c Srebrenici \u2013 to se mo\u017ee saznati ako smo jo\u0161 ljudi!<\/p>\n

Vjerujem da je do\u0161lo vrijeme da se ozbiljno pristupi pitanju genocida u Bosni i Hercegovini, njegovim uzrocima i posljedicama, a to podrazumijeva odgovornost znanstvenika i cjelokupne intelektualne javnosti, svih gra\u0111ana Bosne i Hercegovine, bez obzira na vjersko i etni\u010dko odre\u0111enje. Istra\u017euju\u0107i genocid u Podrinju, Edina Be\u0107irevi\u0107 upozorava da Srebrenica nije \u201evanprostorni entitet\u201c \u2013 ona se nalazi u Bosni i Hercegovini u kojoj je napravljen genocid nad Bo\u0161njacima. Na me\u0111unarodnim skupovima se pominje Srebrenica, ali se ne ve\u017ee za Bosnu i Hercegovinu \u2013 tako se sti\u010de dojam da je to neko neodre\u0111eno mjesto izvan bosanskog prostora! Neznanje, neodgovornost i nesposobnost pojedinaca i institucija predstavljaju osnovicu potkopavanja herojske odbrane dr\u017eave Bosne i Hercegovine i poni\u017eavanja \u017ertava stradanja. Time se poma\u017ee da agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu retroaktivno postane \u201egra\u0111anski rat\u201c u kojem su \u201esvi ubijali\u201c i u kojem su \u201esvi jednako krivi\u201c.<\/p>\n

Ve\u0107 odavno znamo ko je izvr\u0161io zlo\u010din genocida u Srebrenici, a znamo li odgovornost mnogobrojnih politi\u010dkih predstavnika koji Presudu Internacionalnog suda pravde u Hagu o genocidu u Srebrenici pretvaraju u mrtvo slovo na papiru. Zar treba podsje\u0107ati politi\u010dare i vlastodr\u0161ce koji se neprestano zaklinju u Bosnu da Presuda slu\u017ei da se tra\u017ei i ispo\u0161tuje pravo i da se ostvari pravda \u2013 na tome moraju raditi predstavnici probosanskih politi\u010dkih partija. Rezultati bo\u0161nja\u010dke etnopolitike u zadnjih dvadeset godina su katastrofalni i nju odre\u0111uju neodgovornost i nedoraslost situaciji, \u0161to producira op\u0107u politi\u010dku nemo\u0107, defetizam i anomiju dru\u0161tvenog sistema. Kompleksnost pitanja o genocidu, prema mi\u0161ljenju \u0160a\u0107ira Filandre, zahtijeva od nas da na vi\u0161e razina govorimo i djelujemo, a jedna od njih esteti\u010dko-umjetni\u010dka i poieti\u010dka je izuzetno va\u017ena da bi se deblokirale zatomljene informacije o po\u010dinjenom genocidu nad Bo\u0161njacima. Umjetnost je medij koji bi, pored teorijskih analiza i prezentacija, mogao deblokirati \u010dinjenice i informacije o genocidu \u2013 o tome ko je po\u010dinio genocid, ko je \u017ertva genocida, u kojoj zemlji je izvr\u0161en genocid i koji su ciljevi genocida.<\/p>\n

Institucije entiteta RS, vojska i policija, prema presudi Internacionalnog suda pravde u Hagu po\u010dinile su genocid nad Bo\u0161njacima. Bo\u0161njaci, Srbi i Hrvati u institucijama dejtonske vlasti moraju ispo\u0161tovati ovu PRESUDU, jer je ona (Presuda Internacionalnog suda pravde u Hagu iz februara 2007.) nadre\u0111ena svim pravno-politi\u010dkim i paradr\u017eavnim formama djelovanja. Borba za Bosnu i Hercegovinu danas se vodi kroz po\u0161tivanje vladavine zakona i priznavanje va\u017enosti internacionalnog prava kojim se \u010dlanica UN mora za\u0161tititi od barbarstva, agresije i velikosrpskog ekspanzionisti\u010dkog projekta koji proizilazi iz ekspanzionisti\u010dko-integralisti\u010dkog nacionalizma. U entitetu RS o\u010duvanje rezultata genocida postavljeno je kao glavni politi\u010dki i kulturni cilj svih vlada poslije Dejtona. Od 1995. do 2010. godine Bosna je postala zato\u010denik entitetskog iredentisti\u010dkog i protivdr\u017eavnog djelovanja. Oni koji ne shvataju da je genocidna tvorevina Republika srpska \u010detni\u010dki antibosanski projekt trebaju odstupiti iz strukture vlasti koja se bori za dr\u017eavu Bosnu i Hercegovinu. Tu se ne radi o naivnosti i neznanju \u2013 rije\u010d je o bezobraznoj nedoraslosti polupismenih prevaranata! Tako se entitet RS pokazuje kao \u010duvar ostvarenog genocidnog zlodjela kojim se priprema stvaranje \u201esrpske dr\u017eave\u201c na tlu dr\u017eave Bosne i Hercegovine. A to je novi rat!<\/p>\n

Unutar savremene politi\u010dke scene, po mi\u0161ljenju Asima Mujki\u0107a, a na tragu ideja K. Doubta i R. Rortyja, genocid i zlo udaraju u same temelje dru\u0161tva i jasno se vidi da nedostaje eti\u010dka odgovornost u kojoj bi spremnost da kolektivno priznamo svoje zablude govorila u mogu\u0107nosti ostvarenja demokratskog dru\u0161tva i njegovih vrijednosti. Dejtonski projekt direktno dovodi u pitanje dr\u017eavu Bosnu i Hercegovinu i podme\u0107e nam antibosanski Ustav (Anex IV) kao da smo divljaci koji nemaju dr\u017eave (Republika Bosna i Hercegovina) i Ustava. Misle\u0107i o Srebrenici, dakle, mislimo o Bosni! To \u0161to smo zarobljeni u etnopolitiku ne zna\u010di da ne postoji neka druga mogu\u0107a forma politi\u010dkog djelovanja. Bez tog uvida ne bi postojala nikakva nada! Bo\u0161nja\u010dka politika i predstavnici politi\u010dkih stranak koji se navodno brinu za interese bo\u0161nja\u010dkog naroda, nisu pokazali doraslost u razumijevanju genocida koji je sproveden nad stanovnicima Srebrenice i Podrinja, odnosno Bosne i Hercegovine. Svojim neznanjem, prije svega, ali i jo\u0161 mnogim drugim sredstvima, bo\u0161nja\u010dki politi\u010dari su dopustili da se na tlu Republike Bosne i Hercegovine instalira djelo genocida. To povla\u010di pitanje o odgovornosti koje vi\u0161e ne mo\u017eemo skrivati pod tepih. Moramo, na kraju krajeva, po\u010deti kriti\u010dki odgovorno promi\u0161ljati politi\u010dki, religijski i znanstveni \u0107orsokak bo\u0161nja\u010dkog politi\u010dkog predstavljanja u posljednjih dvadeset godina (1990-2010). Pored toga, pred nas dolazi i pitanje o tome za\u0161to Bo\u0161njaci ne poklanjaju neophodnu pa\u017enju velikosrpskom programu etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja i genocida koji traje dva stolje\u0107a i direktno se odnosi na Bo\u0161njake kao svoj opsesivni objekt na prostorima dana\u0161nje Srbije i Bosne? Entitet RS je rezultat tog programa! Nije valjda da se tek sa Srebrenicom shvatilo da je genocid sredstvo za stvaranje Velike Srbije \u2013 etni\u010dki i vjerski \u201eo\u010di\u0161\u0107ene\u201c od nesrpskog stanovni\u0161tva?<\/p>\n

Internacionalna zajednica mora pomo\u0107i u odgovoru na pitanje da li je genocid legalno sredstvo u ostvarivanju politi\u010dkih i kulturnih ciljeva? To je pitanje i za doma\u0107e politi\u010dare! Isto tako, pred nam je pitanje, da li je Presuda (da je u Srebrenici kao vrhunac zlo\u010dina u BiH tokom agresije 1992-1995. godine izvr\u0161en genocid od strane vojske i policije entiteta RS) dovoljna da se ostvari pravo \u017ertava i dostigne pravda? Pravo pitanje je, tako\u0111er, da li je mogu\u0107e da djelo genocida ostane postojati na tlu dr\u017eave BiH? Profesor \u0106azim Sadikovi\u0107 smatra da bi zaklju\u010denje mirovnog sporazuma u Dejtonu bilo apsolutno druga\u010dije da je ranije ustanovljeno da je u Bosni i Hercegovini izvr\u0161en genocid od strane velikosrpskog agresora. Danas ponovo treba pokrenuti to pitanje u kontekstu pri\u010de o ustavnim promjenama, jer ne mo\u017ee se iz genocida izvla\u010diti pravo, beneficije, neupitne kategorije, tj. ne mo\u017ee se na osnovu genocida ostvarivati pravo na bilo \u0161ta. Zlo\u010dinom genocida stvorila se RS na tlu Bosne i Hercegovine i treba zahtijevati da se to djelo i njegovi izvr\u0161ioci sankcioniraju pred internacionalnim institucijama prava. To, naravno, nije cjelokupan srpski narod.<\/p>\n

Dakle, ne smijemo genocid nad Bo\u0161njacima u Srebrenici pretvoriti u \u201emanifestacije obilje\u017eavanja genocida\u201c, a ni\u0161ta ne poduzimati na strani prava i pravde!!! Djelo genocida se mora sankcionirati idejno, po li\u010dnostima i fakti\u010dki po ustroju dr\u017eave BiH. \u010covje\u010danstvo ne mo\u017ee dopustiti da djelo genocida sudjeluje u poslovima koje vode ljudi koji su jo\u0161 normalni.<\/p>\n

\u00a9 2010 Senadin Lavi\u0107<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Bo\u0161nja\u010dkom institutu u Sarajevu 8. jula 2010. godine u organizaciji BZK \u201ePreporod\u201c odr\u017ean je \u010das sje\u0107anja na genocid u Srebrenici 1995.-2010. To ve\u010de govorili su predsjednik BZK \u201ePreporod\u201c Senadin Lavi\u0107, profesorica Edin Be\u0107irevi\u0107, profesori \u0106azim Sadikovi\u0107, \u0160a\u0107ir Filandra, Asim Mujki\u0107 i Dino Abazovi\u0107. Pro\u0161lo je petnaest godina od jula 1995. godine u Srebrenici. Brojna pitanja i dalje tra\u017ee odgovore!  […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-615","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-5-no-3-2010-july","contributor-senadin-lavic","volume-5-no-3-2010-july"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/615","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=615"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/615\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":787,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/615\/revisions\/787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=615"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=615"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=615"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}