{"id":603,"date":"2010-07-07T10:53:07","date_gmt":"2010-07-07T10:53:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=603"},"modified":"2011-04-17T15:23:05","modified_gmt":"2011-04-17T15:23:05","slug":"separating-history-from-myth-an-interview","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-5-no-3-2010-july\/separating-history-from-myth-an-interview\/","title":{"rendered":"Odvojiti historiju od mita: Razgovor"},"content":{"rendered":"<p><strong>Rabia Ali:<\/strong> Rat u Bosni i Hercegovini se op\u0107enito na Zapadu posmatra kao gra\u0111anski rat ili plemenska krvna zavada, proizvod vi\u0161evjekovnog neprijateljstva izme\u0111u Srba, Hrvata i Muslimana. U medijima i izjavama dr\u017eavnika i politi\u010dkih komentatora, sukob je opisan kao \u00abtipi\u010dna\u00bb balkanski potres koji se ne mo\u017ee razumijeti a jo\u0161 manje posredovati ili rije\u0161iti bilo kakvom me\u0111unarodnom intervencijom.\u00a0 Mnogo je pometnje u vezi s ovim ratom, njegovim uzrocima i mogu\u0107im posljedicama, \u010dak i me\u0111u mnogim obrazovanim i obi\u010dno dobro informiranim ljudima. Kao histori\u010dar, kako biste definirali ovaj rat i njegove historijske korijene u Bosni?<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Ivo Banac:<\/strong> Najprije diskutujmo o tome \u00ab\u0161ta on jeste\u00bb, a onda mo\u017eda o tome \u00ab\u0161ta on nije\u00bb. Ja na ovaj rat u osnovi gledam kao na rat agresije koju provode Srbija i Crna Gora zajedno s Jugoslovenskom Narodnom Armijom, koju je Srbija preuzela i koristi je u vlastite svrhe. To je rat agresije na jednu me\u0111unarodno priznatu zemlju sa demokratskim ustavom koji garantira prava svim gra\u0111anima, uklju\u010duju\u0107i i Srbe.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nU toku vo\u0111enja ovog rata, sile agresije su morale instrumentalizirati srpsku zajednicu u Bosni i Hercegovini: morali su preobratiti relativno miroljubljivu populaciju, ma kako velike njene bile njene predrasude o prirodi Bosne i njene uloge u njoj, u grupu koja \u0107e postati saveznik agresora u njegovim ciljevima. To je jedan od razloga za\u0161to su podstreka\u010di ovog procesa morali djelovati polako, postepeno uvla\u010de\u0107i bosanske Srbe u njihov projekat agresije i ekspanzije.\u00a0 To se nije moglo uraditi preko no\u0107i; moralo se podijeliti u faze.\u00a0 Najprije, morali su izolirati one koji su se protivili njihovim planovima i koji su se borili protiv njih. Potom su morali uplesti sve druge u ono \u0161to je, u po\u010detku, od manjih djela represije nad drugim zajednicama na kraju preraslo u vrlo velike i stra\u0161ne zlo\u010dine.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nAko \u017eelimo razmi\u0161ljati u smislu historijskih analogija (\u0161to ponekad mo\u017ee pomo\u0107i, mada ne uvijek), srbijanska ratna politika u Bosni i Hercegovini umnogome podsje\u0107a na pristup njema\u010dkih vlasti \u010cehoslova\u010dkoj kasnih tridesetih godina. Tako na Radovana Karad\u017ei\u0107a mo\u017eemo gledati kao na Konrada Henleina, a na Srpsku Demokratsku Stranku kao Sudetenduetsche Partei. Dakle, slijede\u0107i Srbiju u njenim ratnim ciljevima u Bosni i Hercegovini, jedna zajednica, ona bosanskih Srba,\u00a0 u su\u0161tini je bila manipulirana novim tuma\u010denjem njene vlastite historije, naime, da je uvijek bila skrajnuta u Bosni i Hercegovini u kojoj su\u00a0 dominirali Muslimani i da njena budu\u0107nost i sigurnost le\u017ee u \u00abVelikoj Srbiji\u00bb.\u00a0 U ovoj reinterpretaciji, Hrvatima je, naravno, dodijeljena vrlo negativna uloga saveznika u ostvarivanju muslimanskog cilju dominacije.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nPozicija hrvatske zajednice je bila ne\u0161to slo\u017eenija. U po\u010detku, pa i u znatnoj mjeri i sada, cilj njenih vo\u0111a je bio pridru\u017eivanje Muslimanima u odbrani Bosne i Hercegovine, ali je vode\u0107a stranka me\u0111u Hrvatima do\u017eivjela nekoliko izmjena.\u00a0 Bilo je nekoliko \u010distki njenog rukovodstva, koje se pretvorilo u instrument aspiracija samog (predsjednika Franje) Tu\u0111mana u Bosni i Hercegovini.<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Lawrence Lifschultz:<\/strong>\u00a0 Da li pod tim \u010distkama podrazumijevate odlazak Stjepana Kljuji\u0107a sa vode\u0107e pozicije u Hrvatskoj Demokratskoj Zajednici Bosne i Hercegovine (HDZ) i dolaska Mate Bobana na njegovo mjesto?<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Ivo Banac:<\/strong> Da, \u010distka je ciljala na Kljuji\u0107a\u2014i Davora Perinovi\u0107a prije njega\u2014i, koriste\u0107i\u00a0 razlike me\u0111u bosanskim Hrvatima, ona se odvijala u nekoliko faza.\u00a0 Hrvatska zajednica u Bosni i Hercegovini je podijeljena na Hrvate srednje Bosne, \u010dija je brojnost ve\u0107a od Hrvata iz zapadne Hercegovine, koji \u010dine otprilike tre\u0107inu cjelokupnog hrvatskog stanovni\u0161tva u zemlji.\u00a0 Ova druga grupa je postala politi\u010dki dominantna snaga, uglavnom zbog fizi\u010dke i vojne kontrole koju je imala na znatnoj teritoriji i, \u0161to je najva\u017enije, zbog toga \u0161to njihov vo\u0111a Mate Boban dobija podr\u0161ku iz Zagreba.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nStjepan Kljuji\u0107 je zastupao stajali\u0161te srednjobosanskih Hrvata za koje je odbrana Bosne i Hercegovine bila glavni i osnovni zahtijev, za razliku od mnogih Hrvata zapadne Hercegovine, kojima je od najve\u0107e va\u017enosti bila odbrana zapadne Hercegovine; ono \u0161to se de\u0161avalo drugdje im je bilo od malog ili nikakvog zna\u010daja. Njihovo stanovi\u0161e je dobro sa\u017eeto u izjavi jednog od Kljuji\u0107evih politi\u010dkih neprijatelja, koji je rekao: \u00ab\u0160ta je meni \u010cajni\u010de?!\u00bb (\u010cajni\u010de je grad u isto\u010dnoj Bosni u kojem nema Hrvata). Ovo je, naravno, sku\u010den pogled usredsere\u0111en u potpunosti na lokalne interese i dio je tendencije Hrvata zapadne Hercegovine i susjednih im dijelova Bosne, kao \u0161to je Tomislavgrad, da te dijelove koje oni naseljavaju vide kao predgra\u0111a Zagreba.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nOvo su snage koje danas poku\u0161avaju povu\u0107i Hrvate iz etni\u010dki vi\u0161e mije\u0161anih sredina u Bosni i Hercegovini u isklju\u010divo hrvatske kantone legitimirane Vance-Owenovim planom. Hrvati u srednjoj Bosni su pod stra\u0161nim pritiskom ovih elemenata da napuste te krajeve\u2014da iza\u0111u iz Sarajeva, Travnika i Tuzle\u2014i pre\u0111u u tzv. hrvatske kantone. Bobanov cilj je da na hrvatskoj strani stvori ekvivalent onome \u0161to su Srbi postigli vojnom silom u krajevima naseljenim Srbima: nacionalno homogeniziran entitet. Postoji znatan otpor ovim trendovima kao i velika podjela u vezi s ovim pitanjem; mo\u017eda je to i najva\u017enije unutra\u0161nje pitanje u Hrvatskoj u ovom trenutku.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nSve u svemu, ono \u0161to se desilo u Bosni ja vidim kao agresiju jasno podstaknutu i vo\u0111enu iz Srbije koja je uspjela da stvori jednu potpuno druga\u010diju politi\u010dku klimu u Bosni i Hercegovini\u2014dotle da\u00a0 se odbrana bosanske dr\u017eave danas ve\u017ee uglavnom za muslimansku zajednicu. A \u0161to su doga\u0111aji dosegli ovaj stadij odgovornost je tako\u0111er i svijeta, koji ne dopu\u0161ta Bosni i Hercegovini pravo, pa prema tome i potrebnoj joj oru\u017eje, da se brani.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nDefinirati ovaj rat kao plemensku zavadu ili gra\u0111anski rat zna\u010dilo bi prosto i lako odbaciti cijelu tu stvar.\u00a0 Argument je, dakle, da ako se ne\u0161to de\u0161ava vje\u010dno to \u0107e se po svoj prilici nastaviti de\u0161avati zauvijek i stoga ne treba u\u010diniti ni\u0161ta \u0161to bi ubla\u017eilo situaciju. Zato je najbolje mirno sjediti i posmatrati kako se cijela ta paklena situacija raspli\u0107e. Pretpostavka je vanjskih sila da \u0107e se ovi podljudi umoriti od ubijanja jedni drugih i onda \u0107e se, mo\u017eda, ovi ljudi izvana umije\u0161ati i uraditi ne\u0161to da zakrpe tu situaciju na ovaj ili onaj na\u010din. Sve se to svodi na spoj politi\u010dkog oportunizma i intelektualne lijenosti.<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Lawrence Lifschultz:<\/strong>\u00a0 U vezi s pitanjem definicija je i pitanje validnosti Bosne i Hercegovine kao polit\u010dkog entiteta.\u00a0 Mnogi u\u010deni ljudi i politi\u010dari nastavljaju opisivati Bosnu kao vje\u0161ta\u010dku tvorevinu koja nikada nije imala zaseban identitet ili prisustvo u historiji.\u00a0 Me\u0111u njima se, na primjer, isti\u010de A. M. Rosenthal, biv\u0161i urednik i sada\u0161nji redovni kolumnista New York Times-a, koji u svojim kolumnama nastoji da \u00abobogati\u00bb debatu sugeriraju\u0107i u nekoliko navrata i na razli\u010dite na\u010dine da Bosna nema historijski legitimitet niti Muslimani nacionalna prava jer su oni zajednica\u00a0 obra\u0107enika. \u00abA kada su muslimanske vo\u0111e u pitanju\u00bb, pi\u0161e on, na primjer, u Times-ovom broju od 16. aprila 1993, \u00aboni su proglasili nezavisnost Bosne koja nije postojala kao dr\u017eava i u kojoj oni nisu ve\u0107ina. Ne postoje &#8216;Bosanci'\u2014postoje samo Slaveni koji sebe nazivaju Srbima, Hrvatima ili Muslimanima\u00bb.\u00a0 U skladu s tim je i stav da Bosna i Hercegovina nikada nije bila nezavisna dr\u017eava ili nacionalni dom za odre\u0111en narod, te da njena odbrana kao nezavisne dr\u017eave nije nu\u017ena.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nUticajni komentatori kao \u0161to je Rosenthal odra\u017eavaju ne samo nepo\u0161tivanje historije, nego i nehajan prezir prema \u010dinjenicama koje su jo\u0161 dio postoje\u0107e dokumentacije. Na primjer, glasanje za nezavisnost ve\u0107ine Boasnaca na referendumu kojeg je zahtijevala Evropska Zajednica i zajedni\u010dka odluka, sljedstveno tome, da se proglasi nezavisnost od strane vi\u0161enacionalne bosanske vlade koju \u010dine predstavnici, u jednakom broju, sva tri konstitutivna naroda (kao i predstavnici Jevreja i drugih manjina) predstavlja se takore\u0107i kao neodgovoran i nedemokratski \u010din \u00abmuslimanskih vo\u0111a\u00bb. Kako odgovarati na ovakve izjave i tuma\u010denja balkanske\u2014i bosanske\u2014historije?<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Ivo Banac:<\/strong>\u00a0 Sve to je je \u010dista glupost. Ne znam kako da shvatim ovakve izjave i argumente osim da one odra\u017eavaju veliko\u2014ponekad svojeglavo\u2014neznanje vezano za ovu materiju.\u00a0 Da je sve to istina, ja bih bio prvi koji bi se priklonio podjeli Bosne i Hercegovine, ali to nije ovaj slu\u010daj. Historijska \u010dinjenica je da je Bosna i Hercegovina zemlja jedinstvenog profila, razli\u010dita od identiteta susjednih zemalja. Ona postoji od srednjeg vijeka.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nBosanska dr\u017eava je posljednja od zna\u010dajnih ju\u017enoslavenskih dr\u017eava koje su se pojavile u \u010detrnaestom i petnaestom vijeku. Bila je to va\u017ena regionalna sila koja je u razli\u010ditim razdobljima obuhvatala dijelove sada\u0161nje Hrvatske i Srbije. U periodu Osmanskog Carstva njena se struktura odr\u017eala na specifi\u010dan, lokalni na\u010din upravo zato \u0161to se Bosna nalazila na samoj granici Carstva.\u00a0 Stoga je odr\u017eavanje nasljednog zemljoposjedni\u010dkog plemstva, jedinstvenog u osmanskoj muslimanskoj dr\u017eavi,\u00a0 dalo Bosni vrlo osoben regionalni karakter, razli\u010dit od drugih sredi\u0161njih osmanskih provincija.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nNa primjer, u devetnaestom vijeku, ova feudalna struktura Bosne je preuzela vo\u0111stvo u borbi da se Bosna odr\u017ei na jednom u osnovi anti-tanzimatskom programu. Cilj je bio da se\u00a0 afirmira bosanska jedinstvenost i izvojuje ve\u0107i stupanj autonomije, koja je, u Osmanskom Carstvu devetnaestog vijeka, zna\u010dila gotovo \u0161to i nezavisnost.\u00a0 I zaista, mnogi nacionalni pokreti u Osmanskom Carstvu su u po\u010detku tra\u017eili autonomiju. U osmanskoj dr\u017eavi na zalasku to je bio jedan od na\u010dina da neka pokrajina koja je oduvijek bila subjektom iredentisti\u010dkih snova drugih zadr\u017ei svoje jedinstvo. Tako je kontinuitet Bosne kao zasebnog politi\u010dkog entiteta bio o\u010duvan u Osmanskom Carstvu.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nTokom austrougarskog perioda Bosna i Hercegovina je bila odvojena provincija koja se nije ba\u0161 dobro uklapala u dvojni sistem uspostavljen pod Ausgleichom 1867. godine.\u00a0 Ipak, na jedan kompliciran na\u010din ona se uklapala u tu strukturu. Bosnom je upravljano kako iz Austrije tako i iz Ma\u0111arske putem zajedni\u010dkog ministra finansija; bio je to sasvim nelogi\u010dan aran\u017eman ali on je postao ad hoc rje\u0161enje. Politi\u010dki program Benjamina von Kallay-a, koji je bio taj zajedni\u010dki ministar finansija a time i dominantna figura u Bosni, i njegova ideologija bosanstva, djelotvorno su odricali tu zemlju kako Hrvatskoj tako i Srbiji.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nOvaj osje\u0107aj autonomije je zadr\u017ean u ranim godinama postojanja prve jugoslovenske dr\u017eave iako u monarhisti\u010dkoj Jugoslaviji Bosna nije postojala kao formalni entitet. Mada nije bila podijeljena kao druge oblasti, njena jedinstvenost se u biti sastojala od zbira manjih entiteta. Odricanje formalnog statusa provincije Bosni je u me\u0111uratnom periodu konveniralo Komunisti\u010dkoj partiji i njenom nacionalnom programu iz tridesetih godina. Autonomija Bosne i Hercegovine je postala cilj Partije.\u00a0 Pozicija Bosne kodificirana je na kraju rata kao pozicija jedne od sastavnih republika jugoslovenske komunisti\u010dke federacije ali konstituirane na nenacionalnoj osnovi. Bila je to jedina republika koja nije bila republika-matrica jer je zapravo bila vi\u0161enacionalna po definiciji.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nDakle, od srednjovjekovnog perioda pa do Titovog federalizma, Bosna je postojala. To je zemlja koja ima svoj osobit kulturni \u0161mek. Bitan uticaj, naravno, bilo je prisustvo velike muslimanske zajednice.\u00a0 Osim Albanije ne postoji sli\u010dna skupina u susjedstvu.\u00a0 Pored toga, kada ispitujemo nacionalne kulture nemuslimanskog \u017eivlja u Bosni, one Srba i Hrvata, mo\u017eemo prona\u0107i jedinstvene i osobite karakteristike koji nisu identi\u010dne nacionalnim kulturama u mati\u010dnim im zemljama. Knji\u017eevnost bosanskih Hrvata se razlikuje od one Hrvata u Hrvatskoj.\u00a0 Sli\u010dno je i s knji\u017eevno\u0161\u0107u bosanskih Srba, koja se jasno razlikuje od knji\u017eevnosti Srba u samoj Srbiji.<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Lawrence Lifschultz:<\/strong> Argumenti zasnovani na pogre\u0161noj premisi da Bosna nema istinskog kulturnog i historijskog identiteta je ne\u0161to mo\u017eda jo\u0161 zlobnije.\u00a0 Oni \u010dine legitimnom ideju komadanja Bosne i Hercegovine, njenu podjelu na manje etni\u010dke entitete poput\u00a0 onih koje predla\u017ee Vance-Owenov plan ili neki drugi metod kojeg \u0107e zapadna inteligencija racionalizirati, na kraju, kao \u00abnajbolje\u00bb od svih \u00ablo\u0161ih\u00bb rje\u0161enja.\u00bb<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Ivo Banac:<\/strong>\u00a0 Naravno, to je smjer kojim ide ta vrsta argumenta.\u00a0 Ako zapadne sile \u017eele napustiti Bosnu i ne u\u010diniti ni\u0161ta, onda bi u tome trebale da budu iskrene a ne da\u00a0 iskrivljavaju historijsku gra\u0111u kako bi racionalizirale svoje pozicije.\u00a0 Bogata historija su\u017eivota ovih zajednica je isto tako dio te gra\u0111e.<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Rabia Ali:<\/strong> \u010cinjenica da je Bosna, kroz istoriju, egzistirala kao zaseban i jedinstven entitet mnogo prije nego \u0161to je postala dio Jugoslavije i dalje ostavlja otvorenim pitanje njene odr\u017eivosti kao suverene dr\u017eave u sada\u0161njim politi\u010dkim oklonostima.\u00a0 Ako je Jugoslavija propala kao vi\u0161enacionalna dr\u017eava, kakav legitimitet bi mogla imati nezavisna Bosna i Hercegovina, \u010desto opisivana kao Jugoslavija u malom?\u00a0 Konstitutivni narodi Jugoslavije\u2014Hrvati, Srbi i Slovenci\u2014tra\u017eili su afirmaciju, identitet i napredak u novim dr\u017eavama definiranim etni\u010dkom pripadno\u0161\u0107u ili zasnovanim na njoj.\u00a0 Zar nije bilo neizbje\u017eno da \u0107e se i Bosna raspasti kad Srbi i Hrvati Bosne i Hercegovine zatra\u017ee, ili kad budu podstaknuti da zatra\u017ee, pripajanje \u00abnjihovog\u00bb bosanskog teritorija njihovim \u00abmati\u010dnim\u00bb zemljama?<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Ivo Banac:<\/strong>\u00a0 Kad bi Bosna bila zbir odvojenih entiteta, ona bi tada bila mini-Jugoslavija.\u00a0 Ali ona to nije.\u00a0 Bosna je istorijska cjelina koja ima svoj vlastiti identitet i svoju vlastitu historiju.\u00a0 Drugim rije\u010dima, ona nije Jugoslavija; ona se ne mo\u017ee posmatrati kao mini-Jugoslavija. \u00a0\u00a0Upravo ljudi koji ju nastoje podijeliti padaju u to isku\u0161enje.\u00a0 Njihov argument glasi manje-vi\u0161e onako kao \u0161to ste ga iskaz<strong>Rabia Ali:<\/strong> Jugoslavija se raspala kao vi\u0161enacionalna dr\u017eava pa se shodno tome mora raspasti i vi\u0161enacionalna Bosna.\u00a0 To je u osnovu srpski argument.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nJa to tako ne vidim jer ja gledam na Bosnu prije svega kao na jedno funkcioniraju\u0107e dru\u0161tvo, \u0161to Jugoslavija nikad nije bila.\u00a0 Moje je pitanje kako se jedan kompliciran, slo\u017een entitet poput Bosne i Hercegovine mo\u017ee dr\u017eati na okupu?\u00a0 Odgovor nesumnjivo pretpostavlja interes za odr\u017eavanje Bosne i Hercegovine od strane njenih susjeda.\u00a0 To je ne\u0161to \u0161to ovu situaciju \u010dini krajnje slo\u017eenom.\u00a0 Upravo stoga \u0161to Srbija ne \u017eeli imati nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, taj projekat postaje mnogo, mnogo te\u017ei.\u00a0 I upravo stoga \u0161to sada\u0161nje hrvatsko rukovodstvo \u017eeli rije\u0161iti sva historijska pitanja sa Srbima dijele\u0107i Bosnu i Hercegovinu, taj projekat je jo\u0161 te\u017ee izvesti.<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Lawrence Lifschultz:<\/strong> Dakle, da bi Hrvati zapadne Hercegovine podr\u017eali ideju jedinstvene Bosne i Hercegovine bilo bi potrebno da hrvatska dr\u017eava zauzme jasan stav o suverenitetu i nedjeljivosti Bosne?<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Ivo Banac:<\/strong>\u00a0 Da, druk\u010dija politika u Zagrebu imala bi ogroman uticaj na mi\u0161ljenje Hrvata u zapadnoj Hercegovini.\u00a0 \u0160tavi\u0161e, siguran sam da bi, da se jedinstvo Zagreba i Sarajeva odr\u017ealo na iskren na\u010din, srpska agresija davno bila pora\u017eena.<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Rabia Ali:<\/strong> Zar se tako\u0111er ne bi moglo re\u0107i da bi se Tu\u0111man i drugi koji su htjeli podijeliti Bosnu mo\u017eda suzdr\u017eali od svojih ekspanzionisti\u010dkih ambicija da je Zapad\u2014umjesto pristanka na podjelu Bosne i Hercegovine kao najboljeg i najbr\u017eeg rje\u0161enja\u2014poslao vrlo o\u0161tru i jasnu poruku da ne\u0107e tolerisati komadanje jedne suverene \u010dlanice Ujedinjenih Nacija?\u00a0 Na kraju, zapravo od samog po\u010detka, stavljanjem me\u0111unarodnog pe\u010data odobravanja na politiku etni\u010dkog komadanja Bosne i Hercegovine, Vance-Owenov plan je imao neposredan u\u010dinak u podsticanju i Srba i Hrvata da osiguraju njihov udio bosanske teritorije.<br \/>\n\u00a0<br \/>\n<strong>Ivo Banac:<\/strong>\u00a0 Nema sumnje da je Vance-Owenov plan u\u010dinio ba\u0161 to i njegove krajnje posljedice su svima vidljive.\u00a0 Zvjerstva u Vitezu i eskalacija rata izme\u0111u Hrvata i snaga bosanske vlade koje se bore na dva fronta direktan su rezultat Vance-Owenovog plana.\u00a0 Njega su Hrvati shvatili na na\u010din koji je u neku ruku logi\u010dan: \u00abOvo je na\u0161 kanton, \u0161to zna\u010di da mi tu imamo vlast.\u00a0 Ne sla\u017eete se s nama?\u00a0 E, onda, idite ili se pot\u010dinite!\u00bb\u00a0 Sve one prepirke oko upotrebe jezika u \u0161kolima, o isticanju nacionalne zastave u takozvanim hrvataskim kantonima, sve su to vidovi logi\u010dnog tuma\u010denja Vance-Owenovog plana.\u00a0<br \/>\n\u00a0<br \/>\nPosljedica toga je trenutna situacija koja se, po mom gledanju, mo\u017ee rije\u0161iti na jedan od dva na\u010dina.\u00a0 Prvi podrazumijeva promjenu stavova u regionu.\u00a0 U ovom trenutku to nije vjerovatno.\u00a0 Drugi podrazumijeva odlu\u010dnu podr\u0161ku me\u0111unarodne zajednice koja je na\u017ealost zakazala.\u00a0 A postoje mnogi razlozi za\u0161to bi me\u0111unarodna zajednica trebala djelovati.\u00a0<br \/>\n\u00a0<br \/>\nPo mom mi\u0161ljenju, da nema Bosne, trebalo bi ju stvoriti\u2014upravo stoga \u0161to ona ubla\u017eava neprijateljstvo izme\u0111u Srbije i Hrvatske.\u00a0 Mnoge protivrje\u010dnosti se, zapravo, mogu razrije\u0161iti politikom jednakosti unutar Bosne i Hercegovine.\u00a0 Postoji jo\u0161 jedan va\u017ean razlog za\u0161to Bosna treba da postoji kao nezavisna dr\u017eava.\u00a0 On je u vezi upravo sa zajednicom bosanskih Muslimana, koja nema druge nacionalne domovine.\u00a0 Zato je muslimanska zajednica u znatnoj mjeri postala vezivo Bosne i Hercegovine.\u00a0\u00a0 Bilo bi pogre\u0161no re\u0107i da je jedino ta zajednica bosanska a da druge to nisu\u2014zato \u0161to postoji velika opasnost da i taj argument potkopa jedinstvo Bosne i Hercegovine.\u00a0 Kao \u0161to\u00a0 pomenuh ranije, bosanski Hrvati i bosanski Srbi imaju osobene kulture koje ih razlikuju od njihovih mati\u010dnih kultura u Hrvatskoj odnosno Srbiji.\u00a0 One su karakteristi\u010dno bosanske.\u00a0 Upravo taj elemenat odr\u017eava kulturno jedinstvo Bosne i Hercegovine i obja\u0161njava za\u0161to tako mnogo bosanskih Hrvata i bosanskih Srba podr\u017eava bosansku vladu.<\/p>\n<p><em>Prevod: Omer Had\u017eiselimovi\u0107\u2028 &#8211;\u00a0\u00a9 2010 Omer Had\u017eiselimovi\u0107<\/p>\n<p>Napomena urednik\u0101: Ovaj intervju je prvobitno objavljen u knjizi Za\u0161to Bosna? Koju su uredili Rabia Ali and Lawrence Lifschultz (Stony Creek, Conn: Pamphleteer's Press, 1993). \u00a0Zahvaljujemo se Ivi Bancu na dozvoli da objavimo ovaj i danas aktuelan tekst.\u00a0 Drugi dio intervjua objavi\u0107emo u oktobarskom broju.<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rabia Ali: Rat u Bosni i Hercegovini se op\u0107enito na Zapadu posmatra kao gra\u0111anski rat ili plemenska krvna zavada, proizvod vi\u0161evjekovnog neprijateljstva izme\u0111u Srba, Hrvata i Muslimana. U medijima i izjavama dr\u017eavnika i politi\u010dkih komentatora, sukob je opisan kao \u00abtipi\u010dna\u00bb balkanski potres koji se ne mo\u017ee razumijeti a jo\u0161 manje posredovati ili rije\u0161iti bilo kakvom me\u0111unarodnom intervencijom.\u00a0 Mnogo je pometnje&nbsp; [<a href=\"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-5-no-3-2010-july\/separating-history-from-myth-an-interview\/\">&hellip;<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[60],"tags":[],"class_list":["post-603","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-5-no-3-2010-july","contributor-ivo-banac","volume-5-no-3-2010-july"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/603","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=603"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/603\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":792,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/603\/revisions\/792"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=603"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=603"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=603"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}