Uspinju\u0107i se pjesni\u010dkim stubama, Nikola \u0160op (1904-1982) i\u0161ao je od krajnje materijalnog, preko elementarno ispovjedne pjesme, poezije kr\u0161\u0107anske i misti\u010dne simbolike, intimisti\u010dkih meditacija do, opet, ekstremno dematerijalizirane poezije kozmi\u010dkih prostora. Prolaze\u0107i te pjesni\u010dke etape, on je i prakti\u010dno potvrdio da fizi\u010dka pjesnikova pozicija spram svijeta bitno determinira i njegovu poetiku. Tako je pjesnik izrazito materijalnog, duhovni srodnik francuskog simbolisti\u010dkog lirika Francisa Jammesa (1868-1938) i Paula Claudela (1868-1955), pisca katoli\u010dke inspiracije, nakon osobne tragedije koja ga trajno ve\u017ee za krevet, postao pjesnik \u201csvemirskih ku\u0107ica\u201d.<\/p>\n
\u0160op se intelektualno i pjesni\u010dki sna\u017eno profilirao u okvirima specifi\u010dnoga bosanskog katoli\u010danstva, franjeva\u010dke provenijencije, koje je ve\u0107 zarana prepoznato u njegovim pjesni\u010dkim knjigama Pjesme siroma\u0161nog sina (1926), Isus i moja sjena (1934), Za kasnim stolom (1943). Ta njegova poezija, osim \u0161to je korespondentna s onodobnom hrvatskom socijalnom lirikom, nosi i sna\u017ean pe\u010dat franjeva\u010dke i pu\u010dke duhovnosti, bosanskog iskustva \u017eivljenja. \u0160opov Isus je prijatelj siroma\u0161nih, \u010dovjek i uzvi\u0161eno bi\u0107e kako ga poimaju sv. Franjo, francuski pisac Ernest Renan (1823-1892) ili bosanski franjevci koji su formulu svog djelovanja secundum loca et tempora doveli do savr\u0161enstva u \u0161koli umije\u0107a \u017eivljenja i pu\u010dkih legendi, stolje\u0107ima sa\u010duvanih u usmenoj predaji o pohodima Zemlji \u0161to su ih povremeno \u201epoduzimali\u201c Isus ili neki sveci. \u0160opov Isus nije astralno uzvi\u0161en, nije bo\u017eanski Krist, on je obi\u010dan mali \u010dovjek, on je \u201cu posjeti kod nas\u201d, on \u201c\u010dita novine\u201d, on je iznenadni gost u na\u0161em skromnom domu.<\/p>\n
Pogledajmo: \u201cIsus i ja pred gradskim pijetlom\u201d! Gotovo \u0161okantno za vrijeme u kome je pjesma napisana, pogotovu naspram relativno \u201epodno\u0161ljivih\u201c naslova kao \u0161to su \u201cPoziv dragom Isusu\u201d ili \u201cIsus sam u sobi\u201d. Ovakva situiranja Isusa, tj. njegova \u201cupotreba\u201d, njegovo demistificiranje, \u010dini Isusa, tako malim i skromnim, familijarnim s obi\u010dnim \u010dovjekom u skromnoj bosanskoj ku\u0107i, u kojoj je i bosanski franjevac postao skromni ujak! Takav \u0160opov Isus podsje\u0107a nas na mitska \u201czlatna vremena\u201d kad je jo\u0161 Bog zemljom hodao, kako to ka\u017ee narod koji u sje\u0107anju \u010duva neko nepostoje\u0107e vrijeme, vrijeme nepotro\u0161enog raja, pastorale. On je otklon od Isusa Krista kakvog nam u to doba nudi etablirana crkva. \u0160opov je pjesni\u010dki Isus najbli\u017ei \u010dovjekov srodnik, krajnje privatni, osobni, do kraja antropomorfizirani Bog. U tom je varijetetu kr\u0161\u0107anstva i mogu\u0107a \u0160opova pjesma \u201cLutanje siroma\u0161nog sina svetoga Franje\u201d, u takvom kr\u0161\u0107anstvu jedino fratar mo\u017ee nositi fes a Isus \u0161e\u0161ir!<\/p>\n
Isus u ovako utemeljenoj poetici nije samo \u201cglavni junak\u201d jedne inovativno-pjesni\u010dke misli, on je i imaginarni sugovornik, ono \u201chipoteti\u010dko drugo lice\u201d o kome govori ruski skladatelj Igor Stravinski.<\/p>\n
Poslije \u0107e \u0160op prestati biti pjesnik \u201ezemaljskih stvari\u201c i svojim \u0107e se pogledom vinuti u kozmi\u010dko, u potragu za rubovima beskona\u010dnog. Ku\u0107ice u svemiru (1957), Svemirski pohodi (1957), Astralije (1961), Dok svemiri venu (1975), Nedohodi (1979), knjige su kojima \u0160op pohodi metafizi\u010dko, gdje malu zemaljsku ljubav za Isusa pretvara u \u201eveliku svemirsku ars amandi\u201c, tragaju\u0107i za slobodama nepreglednih prostora, za vje\u010dnosti, za \u201eBi\u0107em svih bi\u0107a\u201c. Pjesnik fizi\u010dki opipljivog svijeta, rastao je i narastao do pjesnika koji je svijet otkrivao o\u010dima duha, apstrakcijama udaljenim od svijeta spoznatljiva \u010dulima, narastao do transcendentalnog.<\/p>\n
\u00a9 2010 \u017deljko Ivankovi\u0107<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Uspinju\u0107i se pjesni\u010dkim stubama, Nikola \u0160op (1904-1982) i\u0161ao je od krajnje materijalnog, preko elementarno ispovjedne pjesme, poezije kr\u0161\u0107anske i misti\u010dne simbolike, intimisti\u010dkih meditacija do, opet, ekstremno dematerijalizirane poezije kozmi\u010dkih prostora. Prolaze\u0107i te pjesni\u010dke etape, on je i prakti\u010dno potvrdio da fizi\u010dka pjesnikova pozicija spram svijeta bitno determinira i njegovu poetiku. Tako je pjesnik izrazito materijalnog, duhovni srodnik francuskog simbolisti\u010dkog lirika […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[],"class_list":["post-578","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-5-no-2-2010-april","contributor-zeljko-ivankovic","volume-5-no-2-2010-april"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/578","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=578"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/578\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":785,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/578\/revisions\/785"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=578"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=578"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=578"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}