Gubitak Bosne koji smo do\u017eivjeli i na\u010din kako smo ga do\u017eivjeli je takav da nam se ona stalno vra\u0107a u misli onakva kakva je bila. Mi osje\u0107amo neodoljivu potrebu da je vratimo upravo onakvu kakvu smo je do\u017eivjeli i voljeli. To je kao ljubav koja \u017eeli svagda da bude jedna te ista i jednaka. Ali, ako, naime, svagda Bosnu vidimo samo onakvu kakva je bila, a ne onakvu kakva stvarno jeste, tj. ako smo slijepi i gluhi za jednu novu Bosnu, tada nam izmi\u010de jedan veoma bitan i sasvim novi fenomen na\u0161eg postojanja, a to je fenomen da se Bosna rasula u svijetu, da se ona nalazi ondje gdje su Bosanci i da egzistira na na\u010dine kako je oni vide i do\u017eivljavaju, da tako dobiva mno\u0161tvo novih na\u010dina opstojnosti i mnogostruko oja\u010dava svoje postojanje, da je ona danas, na \u010dudan i prisilan na\u010din, sa puno nesre\u0107e za sve njene ljude, postala globalna ne samo po smislu i op\u0107im uvjetima svog postojanja, nego i po samom na\u010dinu postojanja. Intenzitet nesre\u0107e i prisile kojima smo bili izlo\u017eeni oja\u010dava u nama onu realnost koja je idealna, ali koja je definitivno na\u0161a i koja je nama sasvim na raspolaganju. <\/p>\n
Ne mo\u017eemo i ne bismo smjeli odricati svim onim na\u0161im ljudima, a to je gotovo pola bo\u0161nja\u010dke populacije, koji \u017eive u raznim zemljama svijeta, gdje su prislino otjerani, da su Bosanci i da njihov \u017eivot, ma kakav da je i ma gdje da se odvija, da njihove misli i do\u017eivljaji, da njihovo stvaranje i napori nisu dio i nisu na\u010din \u017eivota Bosne, da nisu \u017eivot Bosne na jedan novi i specifi\u010dan na\u010din kojeg omogu\u0107ava upravo ono \u0161to nazivamo globalizam, ali \u0161to u ovom slu\u010daju ima jedno bukvalno zna\u010denje, tj. rasutost i prisu\u0107e Bosne u gotovo cijelom svijetu. Upravo zbog toga \u0161to oni, ti na\u0161i ljudi \u0161irom svijeta, daju \u017eivotu Bosne jednu novu dimenziju i nevi\u0111enu snagu, mi nemamo pravo da ih isklju\u010dujemo iz \u017eivota Bosne samo zato \u0161to su bili \u017ertve jednog ogromnog i od nas samih, na\u017ealost, od na\u0161ih predstavnika, priznatog nasilja. To dokazuje \u010dinjenica da Bosna u tim nevjerojatnim uvjetima nalazi na\u010dina da kvalitetno \u017eivi\u2014o \u010demo svjedo\u010di \u010dinjenica da su neka od najzna\u010dajnijih djela o nama nastala upravo u tom naizgled dalekom, a ipak tako bliskom svijetu, u Americi npr. (Mehmedinovi\u0107, Hemon, D\u017eamonja, itd.), ili u Njema\u010dkoj (Karahasan), \u0160vicarskoj (Vi\u0161i\u0107), Hrvatskoj (Jergovi\u0107), Sloveniji (Osti), Velikoj Britaniji, \u0160vedskoj ili Norve\u0161koj, pa \u010dak i u Australiji, a da svaki dan nastaju sve nova i nova imena i to \u0161irom cijelog svijeta, u kojem je Bosna rasuta kao prosuta biserna niska, kad pukne konac koji je dr\u017ei unizanu. A sada te bisere bosanskg duha i osje\u0107ajnosti sakupljaju i novu nisku ni\u017eu ljudi koji \u017eive po cijelom svijeta stvaraju\u0107i jednu novu bosansku knji\u017eevnost, oplemenjuju\u0107i nas ovdje i ukazuju\u0107i nam na ono novo \u0161to mi u svom jadu i nesre\u0107i ne mo\u017eemo da vidimo. <\/p>\n
To sve, na direktan i nesporan na\u010din, govori o tome da smo mi Bosanci sada stvarno i u bukvalnom smislu, gra\u0111ani svijeta, a da je na\u0161a zemlja Bosna, barem duhovno, sabirali\u0161te mnogih energija koje zra\u010de i ispoljavaju se sa svih strana svijeta i koje su prema njoj usmjerene, da je zbog toga i upravo na taj na\u010din, ona odista paradigma jednog otvorenog i slobodnog svijeta, ma koliko to zvu\u010dalo kontradiktorno naspram \u010dinjenice da u svojoj ro\u0111enoj zemlji nismo ni izdaleka slobodni i da su nam mnogi dijelovi na\u0161e ro\u0111ene zemlje zatvoreni. Ali, to na\u0161e stanje, da smo neposredno ljudi, ogoljeni i ba\u010deni u svijet i da na neposredan na\u010din pripadamo \u010dovje\u010danstvu i u prenesenom i u bukvalnom smislu te rije\u010di, da nismo lokalizirali svoju egzistenciju i sveli je na jedan komad zemlje i ono \u0161to iz njegove realne povijesti proizlazi, izvanredno dobro ide uz i uklapa se u poznatu Kantovu maksimu. U svojoj Antropologji, Kant je, naime, ustvrdio da ni jedan \u010dovjek ne potvr\u0111uje svoje ljudsko bi\u0107e, svoju humanu bit, ako je zatvara u svoju lokalnu, vrsnu odre\u0111enost, ako svoju ljudskost ne potvr\u0111uje kroz cijelo \u010dovje\u010danstvo, kao i da je svijet, a ne neka lokalna situacija, ono \u0161to nam omogu\u0107ava i garantira slobodu i \u010dovjeka dostojnu ljudsku egzistenciju. <\/p>\n
Sloboda \u0107e i u na\u0161u zemlju do\u0107i iz svijeta, a ne iz na\u0161e pro\u0161losti. A na\u0161a zemlja i na\u0161i ljudi su danas prisutni \u0161irom svijeta. Nisam na\u0161ao ni jednu zajednicu na\u0161ih ljudi u kojoj Bosna na odre\u0111eni na\u010din, tako\u0111er, nije intenzivno \u017eivjela, ali \u017eivjela u jednom novom svjetlu i s jednim druga\u010dijim zna\u010denjem i smislom nego \u0161to je onaj koji proizlazi iz svijesti o posjedovanju neke realne zemlje. To osje\u0107anje je li\u0161eno onog sebi\u010dnog zna\u010denja kojeg posjedovanje, kao oblik odnosa prema realnosti, izaziva kod \u010dovjeka. To pro\u0161irenje dimenzija i prostora postojanja na\u0161eg naroda, to enormno pro\u0161irenje horizonata na\u0161ih ljudi, to da je na\u0161 bosanski narod danas, u najve\u0107oj mjeri i u bukvalnom smislu, narod cijeloga svjeta (vjerujem da je samo Kina zna\u010dajnija zemlja u kojoj nas nema), a unverzalnost njegove patnje i na\u010din kako on tu nesre\u0107u abreagira, tj. \u017eivi je kao ljudsko doga\u0111anje bez mr\u017enje i \u017eelje za osvetom, su sasvim nove \u010dinjenice, koje nas upu\u0107uju da duhovni \u017eivot i op\u0107e stanje na\u0161eg svijeta gledamo novim o\u010dima i u novom svjetlu. Ali, to je, ujedno, ono \u0161to na\u0161oj situaciji daje dimenzije univerzalnosti u na\u010dinu i sadr\u017eaju postojanja, \u0161to nam garantira emancipaciju i slobodu, na na\u010din kojim je ona uop\u0107e i jedino mogu\u0107a, a to je da postanemo i budemo dio onog novog \u010dovje\u010danstva koje se ra\u0111a u te\u0161kim poro\u0111ajnim mukama i konvulzijama dana\u0161njice. <\/p>\n
\u00a9 2009 Muhamed Filipovi\u0107 – ZIVOT – Casopis za knjizevnost i kulturu, No 1 & 2, 2003, Sarajevo<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Gubitak Bosne koji smo do\u017eivjeli i na\u010din kako smo ga do\u017eivjeli je takav da nam se ona stalno vra\u0107a u misli onakva kakva je bila. Mi osje\u0107amo neodoljivu potrebu da je vratimo upravo onakvu kakvu smo je do\u017eivjeli i voljeli. To je kao ljubav koja \u017eeli svagda da bude jedna te ista i jednaka. Ali, ako, naime, svagda Bosnu vidimo […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[57],"tags":[],"class_list":["post-564","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-4-no-4-2009-october","contributor-muhamed-filipovic","volume-4-no-4-2009-october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/564","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=564"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/564\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":773,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/564\/revisions\/773"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=564"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=564"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=564"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}