Ovog ljeta sam prisustvovala predavanjima o Sarajevu u vezi s ratom u Bosni i Hercegovini. U sklopu tog kursa javila se prilika za sedmodnevni odlazak u Sarajevo. Bio je to jedan od razloga za\u0161to sam i odabrala ova predavanja. Moram priznati da sam znala vrlo malo o tom ratu jer sam imala samo 6 godina kada je po\u010deo. Sje\u0107am se kako su moji roditelji pronalazili Bosnu na karti poku\u0161avaju\u0107i mi objasniti situaciju kao malom djetetu. Ali sve do sada, to su bili samo sitni dijelovi cjelokupne pri\u010de o ratu. Nakon sedmice provedene u Sarajevu javila se strastvena \u017eelja za potpunim razumijevanjem rata i njegovih slojevitih zna\u010denja, ali moje pitanje je zapravo bilo: \u2018\u2019Jesam li u stanju potpuno razumjeti situaciju a da ne izgledam snishodljiva?\u2019\u2019<\/p>\n
Pro\u010ditana literatura i iskustvo u Sarajevu su mi omogu\u0107ili da pohvatam neke osnovne \u010dinjenice o situaciji u toj zemlji. Ali kao Amerikanka, nisam nikad bila u situaciji do\u017eivjeti ne\u0161to sli\u010dno ratu. Nisam nikad vidjela tako direktne posljedice u svojoj porodici, na svojoj zemlji, naslije\u0111u i sl. Me\u0111utim, smatram sebe empati\u010dnom osobom. Ali kako bih ne\u0161to takvo mogla u potpunosti razumjeti kad nisam nikad iskusila rat. \u017deljela sam da ljudi koje sam upoznala stvarno shvate da mi je stalo. Ali u isto vrijeme sam bila neznalica za mnoge detalje, jer nisam bila dio te sredine. Ja sam autsajder koji poku\u0161ava da shvati kompleksnost kulture, jezika i historije. Ne \u017eelim zvu\u010dati indiferentno ili superiorno kada postavljam pitanja. Da li jedan stranac mo\u017ee istinski razumjeti rat i njegove posljedice u Sarajevu?<\/p>\n
Glavni lik postratnog filma \u2018\u2019Remake\u2019\u2019prolazi korz faze od logora do svijeta biznisa i prezentacije svojih ideja. Ne mogu zamisliti takvu jednu promjenu niti kako neke stvari mogu postati tako trivijalne. Gledaju\u0107i ovaj film bila sam zaprepa\u0161tena ulogom me\u0111unarodne zajednice. Dok su neki u\u010desnici zabave izgledali zainteresirano, doma\u0107in uop\u0107e nije pro\u010ditao scenarij. Jedno me pitanje od strane glavnog lika posebno zaintrigiralo: \u2018\u2019Da li ste vi Bo\u0161njak, Srbin ili Hrvat?\u2019\u2019 Ovo pitanje poku\u0161ava odrediti \u010dovjeka kao jednu kategoriju. Ne polazi od njegovog iskustva, jednostavno ga pita za etni\u010dku pripadnost. Iako me ovo pitanje pogodilo kao grom, moram priznati da sam se mogla zamisliti kako postavljam isto pitanje prije dolaska u Sarajevo. Kada neko slabo poznaje ne\u0161to, ovakvo pitanje, iako naizgled nevino, mo\u017ee biti uvredljivo i ravnodu\u0161no. Takvo pitanje skre\u0107e pa\u017enju s pouke \u2018\u2019Remake-a\u2019\u2019. Ovaj film \u017eeli prodrmati ljude i pokazati im kako je rat u\u017easna stvar: pitanje \u010dini stvari crno-bijelima. Ja jo\u0161 uvijek ne razumijem kompleksnost rata. Dok je me\u0111unarodna zajednica sjedila pijuckaju\u0107i vino, strahote su se de\u0161avale u Bosni i Hercegovini. Ali, mo\u017eda je radoznalost prvi korak do razumijevanja? Da li je bolje postaviti jednostavna pitanja ili ne pitati ni\u0161ta? Koja je razlika izme\u0111u netakti\u010dnog i ignorantskog pitanja?<\/p>\n
To me dovodi do Jergovi\u0107evog djela Sarajevski Marlboro. U toj pri\u010di ameri\u010dki novinar ispituje grobara. Grobar ga pita \u0161ta \u017eeli znati, a novinar nagla\u0161ava: \u201cSve\u201d. Ovaj odgovor mi izgleda jako pompezno. Kako grobar mo\u017ee objasniti sve, a i da mo\u017ee, kako to \u201csve\u201d novinar mo\u017ee razumjeti? Ta profesionalna oholost vodi nas do pitanja koja bi mogla natjerati nekog da upore\u0111uje jabuke i kru\u0161ke. Kada Amerikanac postavlja pitanje on odra\u017eava distancu. Gdje je linija izme\u0111u novinarskog izvje\u0161tavanja i integriteta razumijevanja? Novinar \u017eeli razumijeti i objaviti isklju\u010divo na povr\u0161noj razini. Mislim da zaista nije bio potpuno spreman da razumije sve. Upravo taj klini\u010dki pristup mo\u017ee biti uvredljiv za mnoge.<\/p>\n
Kad sam bila u Sarajevu postavljala sam mnoga pojednostavljena pitanja. Istina je da sam bila znati\u017eeljna, ali sam u isto vrijeme bila i neznalica. Krenula sam u Sarajevo dobro pripremljena, ali kad sam stigla imala sam opet \u0161ta da pitam. Dok sam bila tamo, izlazila sam sa dva studenta i trudila se postavljati im pitanja. Uvjerena sam da su neka od mojih pitanja izgledala glupo, a mo\u017eda i uvredljivo. Moj problem je zapravo kako objasniti ljudima u Sarajevu da mi je jako stalo i da iskreno cijenim sve \u0161to imaju re\u0107i. Kako da im dam do znanja da nisam samo znati\u017eeljna, ve\u0107 i empati\u010dna i voljna da u\u010dim. U tome je kvaka 22: pitanja iz neznanja mogu se pogre\u0161no shvatiti kao ravnodu\u0161na.<\/p>\n
U antologiji, Za\u0161to Bosna? Slavoj \u017di\u017eek tvrdi da zadr\u017eavanje neutralnosti ponekad mo\u017ee biti vi\u0161e \u0161tetno nego odabrati stranu. Drugim rije\u010dima, neutralnost ne mora biti autenti\u010dan na\u010din borbe za pravdu. On smatra da se zbog imperativa politi\u010dke korektnosti i odr\u017eavanja neutralnosti nesvjesno podr\u017eavalo etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje. I mediji tako\u0111e doprinose stvaranju osje\u0107aja pravde ili nepravde. Kada je dobro umije\u0161ati se? Bila sam \u0161okirana scenom iz filma \u201cRemake\u201d u kojoj UN-ov kamion stoji u neposrednoj blizini i posmatra kako se nehumano postupa prema ljudima. Potreba UN-a da ostanu neutralne samo je poslala poruku da tla\u010denje nije idealno, ali jeste prihvatljivo. Me\u0111utim, nije samo krivica na UN-u ve\u0107 i na me\u0111unarodnoj zajednici koja je nehotice pustila da se rat nastavi.<\/p>\n
Gdje se na kraju Amerika uklapa u sve to? Amerika je \u010desto prisiljena da rje\u0161ava nerje\u0161ive probleme. Ako ne pru\u017ei pomo\u0107 ili ne prisko\u010di u odbranu nekoj zemlji, Ameriku smatraju ravnodu\u0161nom i bezosje\u0107ajnom. Ako pak prisko\u010di u pomo\u0107, smatra se da ona povla\u010di unilateralne poteze i da se mije\u0161a u stvari drugih. S njenom mo\u0107i dolazi do protovrje\u010dja i do problema u me\u0111unarodnim odnosima. Iako sam Amerikanka, ja sam i pojedinac, bi\u0107e za sebe. Ne sla\u017eem se sa svim odlukama moje zemlje. \u0160ta je onda moja uloga kao gra\u0111anina Amerike?<\/p>\n
Kada sam prolazila kraj jevrejskog hrama u Sarajevu znala sam da \u017eelim u\u0107i (budu\u0107i da je bio jedini aktivni hram u gradu.) U\u0161la sam unutra da pitam kada je \u0161abat slu\u017eba i da razgledam hram. \u010covjek koji je bio unutra nije znao mnogo engleskog, a ni ja mnogo bosanskog. Ali nekako smo se uspjeli sporazumjeti. Sjetila sam se nekoliko rije\u010di koje Jevreji imaju zajedni\u010dke svugdje u svijetu i upalilo je. Pokazao mi je hram i saznala sam u koliko sati se odr\u017eavaju \u0161abat slu\u017ebe. Bez obzira na moje porijeklo, iskrena namjera za odgovorima se isplatila. Nije u meni vidio samo turistkinju, nego i Jevrejku koja prakticira svoju vjeru i iskrenu osobu.<\/p>\n
Nakon ovog iskustva, bojim se da je jedino \u0161to imam ponuditi jesu dodatna pitanja. Ne samo u vezi s tim kakva je uloga moje zemlje u svemu tome, ve\u0107 i kakva je moja uloga me\u0111u ljudima? Ova predavanja su me dovela do saznanja da \u017eivot nije uvijek sagledavanje obje strane. Potrebno je razumjeti obje strane i progovoriti kada ne\u0161to nije pravedno. Istina je da moralnost nije uvijek jednostrana. Ponekad nas postavljena pitanja ne moraju dovesti do \u017eeljenog odgovora. Pretvara li se Amerika u birokratsku ma\u0161ineriju ili sudjeluje u ignoriranju etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja? Zapravo ne znam \u0161ta je gore. Moja znati\u017eelja i empati\u010dnost me tjeraju na postavljanje ovakvih pitanja. Na kaju, uspjela sam pro\u0161iriti svoje znanje o ratu u Bosni i Hercegovini. Nekad sam mislila da bih u potpunosti mogla razumjeti neke stvari, ali sada shvatam da nikad ne\u0107u istinski mo\u0107i razumjeti bit rata i njegove posljedice. Ono \u0161to mogu ponuditi jeste iskrena namjeru postavljanja pitanja, tra\u017eenja odgovora i pokazivanja da mi je stalo.<\/p>\n
Translated by Irma Ali\u0107aji\u0107 – \u00a9 2008 Irma Ali\u0107aji\u0107 Ovog ljeta sam prisustvovala predavanjima o Sarajevu u vezi s ratom u Bosni i Hercegovini. U sklopu tog kursa javila se prilika za sedmodnevni odlazak u Sarajevo. Bio je to jedan od razloga za\u0161to sam i odabrala ova predavanja. Moram priznati da sam znala vrlo malo o tom ratu jer sam imala samo 6 godina kada je po\u010deo. Sje\u0107am se […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[53],"tags":[],"class_list":["post-525","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-3-no-4-2008-october","contributor-alyssa-mceachran","volume-3-no-4-2008-october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/525","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=525"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/525\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":746,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/525\/revisions\/746"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=525"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=525"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=525"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nNapomena urednika: Naziv kursa koji je autorica poha\u0111ala na Univerzitetu Wittenberg maja 2008. je “Sarajevo: Pre\u017eivljavanje urbicida”.<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"