Mehmed Alija Dizdar, najpoznatiji bosanski pjesnik ovog doba, ro\u0111en je 1917. godine u Stocu, sredi\u0161njem gradu Huma, ju\u017ene pokrajine Bosne.<\/p>\n
\u010citatelji Dizdara uglavnom ne znaju po imenima koja su mu dali njegov otac Muharem i majka Nezira, ro\u0111ena Babovi\u0107. Oni ga znaju po njegovom knji\u017eevnom imenu Mak – tajnom nadimku koji je koristio kao \u010dlan antifa\u0161isti\u010dkog pokreta tokom Drugog svjetskog rata. (Makova majka i sestra Refika ubijene su 1945. godine u logoru Jasenovac. Tako su nacisti kaznili nedostupnog Maka.)<\/p>\n
Iako je pisao i objavljivao pjesme od rane mladosti pa sve do smrti 1971. godine, Mak Dizdar je najpoznatiji po pjesni\u010dkoj knjizi Kameni spava\u010d, me\u0111a\u0161u u bosanskom i ju\u017enoslavenskom pjesni\u0161tvu dvadesetoga stolje\u0107a.<\/p>\n
Prvo izdanje Kamenog spava\u010da objavljeno je 1966. godine. Netom pred svoju smrt, pjesnik predaje Prvoj knji\u017eevnoj komuni (mostarska izdava\u010dka ku\u0107a) rukopis ina\u010dice te knjige, \u010diji oblik jo\u0161 jasnije odra\u017eava tajanstvo sudbine Bosne. To izdanje Kamenog spava\u010da objavljeno je 1973. godine, dvije godine nakon pjesnikove smrti.<\/p>\n
Dizdarev Spava\u010d kazuje o perenijalnim pitanjima porijekla, puta i svrhe \u010dovjekovog bivanja u svijetu, i to preko krstjana, vjernika zasebne srednjovjekovne Crkve bosanske, koji po\u010divaju ispod ste\u0107aka, grebnih kamenova, \u010dekaju\u0107i Sudnji dan. Osamljeni ili okupljeni u greblja, ste\u0107ci jo\u0161 uvijek odre\u0111uju prostorni, kulturni i vjerski lik Bosne. Oni su i dalje u sredi\u0161tu nesporazuma i rasprava o porijeklu i budu\u0107nosti bosanske pluralnosti.<\/p>\n
Knjiga Kameni spava\u010d je osje\u0107ana kao cjelovit pjesni\u010dki govor. Do\u010dekana je s rado\u0161\u0107u i \u010du\u0111enjem, jer su njeni \u010ditatelji u njoj pronalazili neko njima pripadaju\u0107e izgubljeno blago. Ve\u0107ina njih nije mogla prepoznati taj govor u vidiku perenijalne mudrosti, jer su u novome dobu okrutno pore\u010deni tradicijska intelektualnost i svi oblici kulture s njome povezani. U vrijeme njegovog prvog objavljenja, Spava\u010dev govor je vi\u0161e osje\u0107an nego shva\u0107an. Od \u010dovjeka komunisti\u010dkog doba o\u010dekivano je da se odrekne svega \u0161to nije mjerljivo, te da se pokloni pred obe\u0107anjima o \u201ckraju historije\u201d koji je na dohvat ruke revolucionarnoj eliti. I ne samo da se pokloni, ve\u0107 i da \u017ertvuje i sebe i druge za taj zemaljski cilj.<\/p>\n
Godine 1945. u Bosni je uspostavljena komunisti\u010dka vlast. Ta zemlja je postala dio jugoslavenske komunisti\u010dke federacije. Vladaju\u0107a elita je svoju sliku svijeta proglasila apsolutnom istinom. Sve \u0161to je bilo suprotstavljeno toj ideologiji smatrano je nedovr\u0161eno\u0161\u0107u koju treba ili promijeniti ili otkloniti. Budu\u0107nost je pokazivana kao zemaljski raj, a sve mimo dosti\u017enih granica prostora i vremena progla\u0161avano je nepostoje\u0107im.<\/p>\n
Gledaju\u0107i izvana, Mehmed Alija Dizdar je u cijelosti bio u toj pri\u010di o \u010dovjeku, dru\u0161tvu i svijetu. Odrastao je u vremenu okrutnog poricanja sveg njegovog kolektivnog naslije\u0111a, te\u0161ko opisive patnje i siroma\u0161tva, uz komunisti\u010dka obe\u0107anja o sretnoj budu\u0107nosti. Osim komunizma, \u0161irile su se i ideologije nacionalizma i liberalizma, nacizma i fa\u0161izma, u kojima je pretpostavljena mogu\u0107nost da se \u010dovjek ozbilji u dru\u0161tvu kao presudnoj pozornici, a ne u sebi i svome sredi\u0161njem polo\u017eaju, u ukupnosti vidljivog i nevidljivog svijeta.<\/p>\n
U gotovo svakom prikazu \u017eivota Mehmeda Alije Dizdara, on je, zajedno s ve\u0107inom svojih drugova, uklju\u010den u tokove dru\u0161tvenog preure\u0111ivanja koji \u0107e, prema tvrdnjama \u201cavangarde radni\u010dke klase\u201d, nu\u017eno dovesti, preko revolucionarnih promjena, do \u201cbesklasnog dru\u0161tva\u201d i \u201czemaljskog raja\u201d. U njegovom privatnom i javnom \u017eivotu nije, \u010dini se, vidljivo ni\u0161ta od tradicijskog naslije\u0111a. Nije po\u0161tovao zakon o dopu\u0161tenom i zabranjenom jelu i pi\u0107u, niti zagovarao ustegnutost pred nasladnim izazovima. Ali njegov Kameni spava\u010d je, mo\u017eda, najodlu\u010dnije govorenje, mi\u0161ljenje i pjevanje koje stoji upravo nasuprot moderne slike svijeta. \u010cini se da ni u jednome govoru tog doba istina nije tako uvjerljivo obznanjena kao u Spava\u010devom pjesni\u010dkom otkrivenju. Sve je u tome govoru obrnuto u odnosu na ideologijsku sliku. Pred jedan i jedini put prema \u2018kraju historije\u2019 postavljeni su putovi. Slovo o svijetu kazano je preko svjedo\u010denja nerazdvojivosti \u010dovjeka, neba i zemlje.<\/p>\n
Dizdar je svjedok i sudionik poricanja i razaranja tradicijskog naslije\u0111a Bosne. I upravo u trenutku kada prelazi granice svog prisilno zatvorenog jastva, doga\u0111a se obrat od ideologijskih konstrukcija prema jastvu kao oceanu nad kojim lebdi Duh. U tome se pojedina\u010dna volja, pot\u010dinjena instrumentalnom raz-Umu, pokazuje posve nemo\u0107nom. Mo\u017eda Spava\u010d govori o tom Pjesnikovom obratu:<\/p>\n
(Bo\u017ee
\nOprosti mi
\n\u0160to sam tek do\u0161ao
\nTamo odakle sam pun nade i po\u0161ao)
\n(\u201cbbbb 14\u201d)<\/p><\/blockquote>\nTim Dizdarevim pjesni\u010dkim otkrivenjem posvjedo\u010deno je da ni jedno jastvo ne mo\u017ee odabrati svojom voljom istinu a da mu ona bude pot\u010dinjena. Istina odabire svoje govornike jer ona je vazda iznad jastva, neovisno o tome koliko je ono u nizini ili u visini. Ni jedno od ljudskih mjerila ne mo\u017ee biti nametnuto istini. Ona je u svakome jeziku i vremenu, ali vazda dostupna i u skladu sa stanjem jastva koje je u neprestanome mijenjanju.<\/p>\n
U knjizi Kameni spava\u010d posvjedo\u010duje se glas iz najdublje ljudske srijede, glas nestvorivog i neuni\u0161tivog Duha u \u010dovjeku, onaj glas koji je u postrenesansnim stolje\u0107ima bio zaglu\u0161ivan galamom po trgovima i u pohodima na tvr\u0111ave starog svijeta. To je glas \u010dovjeka kao takvog, sume sveg stvaranja, koji svoje oblike prima u svim vremenima i svim jezicima, a koji je preko Kamenog spava\u010da obznanjen iznova kao bosanski, jezikom i obzorjima u koje je primljen. Obznanjen je u svijet nakon njegove utajenosti, iza znakova isklesanih po ste\u0107cima, ispisanih u poveljama i knjigama, preostalih i raspr\u0161enih nakon svih poku\u0161aja da budu uni\u0161teni. Pre\u017eivjele knjige i njihovi dijelovi su samo tragovi onog govora koji ne i\u0161\u010dezava, sve dok ima ljudi povezanih s njima.<\/p>\n
Preko vode: Uz pjesmu Maka Dizdara \u2018Modra Rijeka\u2019 Zagreb\/Sarajevo: Antibarbarus\/Buybook, 2007
\n\u00a9 2008 Rusmir Mahmut\u0107ehaji\u0107<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Mehmed Alija Dizdar, najpoznatiji bosanski pjesnik ovog doba, ro\u0111en je 1917. godine u Stocu, sredi\u0161njem gradu Huma, ju\u017ene pokrajine Bosne. \u010citatelji Dizdara uglavnom ne znaju po imenima koja su mu dali njegov otac Muharem i majka Nezira, ro\u0111ena Babovi\u0107. Oni ga znaju po njegovom knji\u017eevnom imenu Mak – tajnom nadimku koji je koristio kao \u010dlan antifa\u0161isti\u010dkog pokreta tokom Drugog svjetskog […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[52],"tags":[],"class_list":["post-494","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-3-no-3-2008-july","contributor-rusmir-mahmutcehajic","volume-3-no-3-2008-july"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/494","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=494"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/494\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":742,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/494\/revisions\/742"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=494"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=494"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=494"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}