Situiranje bosanske paradigme u ovom radu je dijametralno opre\u010dno sada\u0161njim prevaliraju\u0107im percepcijama o BiH. Na\u0161e je nastojanje da ponudimo ispravan odgovor na aktualnu situaciju i glavno pitanje: \u201cDa li \u0107emo se fokusirati na na\u0161e razlikovnosti, ili pak na ono \u0161to nam je zajedni\u010dko u Bosni?\u201d Moja je \u017eelja da poka\u017eem da ovo nije istinsko lice tradicionalne Bosne, ve\u0107 da bosanska tradicija, ispravno shva\u0107ena, mo\u017ee poslu\u017eiti kao model ne samo od, ve\u0107 tako\u0111er za inter-religijske odnose u Europi i svijetu. Otuda, ne samo da prihvatam, ve\u0107 sna\u017eno promoviram ideju Bosne kao mikrokozmosa \u2013 paradigme \u2013 globalnih odnosa tijekom stolje\u0107a, ili kao razja\u0161njenje konteksta razvijaju\u0107eg kulturolo\u0161kog pluralizma. U ovom smislu rat koji je vo\u0111en u periodu 1992-95. izme\u0111u natjecateljskih etno-religijskih partikularizama, imenovan kao \u201crat protiv Bosne\u201d, a \u0161to je tek eufemizam za ono \u0161to se izde\u0161avalo, tek je njezin frankensteinovski izgled. Stoga podr\u0161ka bosanskom modelu i paradigmi nije tek pitanje izbora, ve\u0107 pitanje na kojemu se razlama ili spaja slika modernog svijeta, osna\u017euju\u0107i ili slabe\u0107i povjerenje u jedinstvo tog svijeta.<\/p>\n
Na\u017ealost, u stanju jedne tunelske vizije svijeta i prevaliraju\u0107e filozofije \u010dopora u posljednjih petnaestak godina na ovim prostorima, te odsustva istinskog kriti\u010dkog duha i jednog takovrsnog otvorenog i kriti\u010dki nastrojenog modela mi\u0161ljenja, kao i relevantne literature i \u010dasopisa s ovog podru\u010dja, suo\u010davamo se sa situacijom uspostavljenih nakaradnih kriterija koji su zapravo posve strani bosanskom bi\u0107u i koji predstavljaju njegovu depravaciju, a ne nikako pravilo kakvim se danas nadaju. Me\u0111utim, vezivanje obrazovanja i filozofije ni na koji na\u010din nije ograni\u010deno samo na zapadnja\u010dke tradicije i u tom smislu Bosna i Hercegovina, kao vi\u0161estoljetni, ili bolje kazano milenijski prirodni most izme\u0111u Istoka i Zapada, mo\u017ee igrati krucijalnu ulogu u tom pogledu, napose kada je u pitanju njegova islamska sastavnica i adekvatna interpretacija islama u EU. Me\u0111utim, kako ina\u010de u svijetu pre\u017eivljavamo krizu posvema\u0161nje vrjednosne orijentacije (\u201ccrisis of value orientation\u201d), pitanje je sada koje stajali\u0161te zauzeti prema dru\u0161tvenim kompleksnostima globaliziranog svijeta? Sukladno mojim najboljim saznanjima i uvidima u ovu problematiku, ovo je ipak povoljan trenutak u eri konfliktnih odnosa izme\u0111u razli\u010ditih svjetonazora da se vi\u0161e dotaknemo upravo Rumijevog modela mi\u0161ljenja, budu\u0107i da on predstavlja to svima zajedni\u010dko tlo za vo\u0111enje dijaloga i zama\u0161nije uzajamno razumijevanje, tj. stvaranje izgledne interkulturalne dimenzije i to ne samo u Bosni i Hercegovini, ve\u0107 globalno.<\/p>\n
Iznova i iznova, rije\u010di ovog muslimanskog genija \u0161alju nadu za mra\u010dno doba u kojemu \u017eivimo. Kao prvo, potrebno je da Rumijev milozvu\u010dni naj (engl. reed \u2013 duha\u010dki instrument od trstike) odvrati pozornost od sve ja\u010deg i \u010dujnijeg bubnjanja o tzv. neizbje\u017enom sukobu civilizacija, te da jo\u0161 jednom iznova osvijetli uzjamne odnose ljudskih bi\u0107a u dana\u0161njem globalnom svijetu. Jer, svaka rije\u010d koja je potekla iz njegovih usta prepuna je ljubavi i \u017eelje za mirom, budu\u0107i da se on obra\u0107a izravno srcu, ujedno transcendiraju\u0107i sve granice vremena i prostora. Dakle, Rumi i osam stolje\u0107a po svojemu ro\u0111enju gradi mostove razumijevanja izme\u0111u islamskog svijeta i Zapada, a njegovo djelo predstavlja zajedni\u010dki temelj za vo\u0111enje suvislog dijaloga i odr\u017eivog mira.<\/p>\n
Kao i onomad u Rumijevo vrijeme, osje\u0107amo skoro iste mete\u017ee, nemire i konflikte posvuda i, umjesto ja\u010danja svijesti o potrebi za uzajamnim razumijevanjem, religijska gorljivost se jednostavno zloupotrebljava u tzv. \u201esukobu civilizacija\u201c i otvara prostor za nastajanje tzv. zarotirane religije (U-turned religion). Da li smo doista u stanju i pripravni da poslu\u0161amo ovog jama\u010dno jednog od najve\u0107ih u\u010ditelja univerzalne ljubavi i mira u na\u0161im obrazovnim curriculumima kao duhovnu inspiraciju za 21. stolje\u0107e? Sam Mawlana Jalaladdin Muhammad Rumi, poznat jednako tako kao i Mevlevi, Hudavandigar, te Molla-i Rum, uz epitete kao \u0161to su Balkhi, Rumi i Konavi, anticipirao je ovu vrste dana\u0161nje potrebe za njim kazav\u0161i sljede\u0107e:<\/p>\n
Tiho sam jecao tako da \u0107e stolje\u0107ima koja \u0107e do\u0107i,
\nsvijet odjekivati zvukom mojeg hayh\u0101
\nOn \u0107e se okretati na osovini mojeg hayh\u0101t.<\/p><\/blockquote>\nZapravo, za Rumija svako ljudsko bi\u0107e je index za cjelokupni univerzum. On je vjerovao da je ljudsko bi\u0107e mikrokozmos makrokozmosa. Va\u017eno je naglasiti da je ovo u\u010denje kazivano u vrijeme kada je mongolski teror vladao svijetom i u takvom dobu pojavio se ovaj \u010dovjek koji je \u010dovje\u010danstvu pri\u0161apnuo pjesmu \u017eivota, svrhu vje\u010dnosti, te dokaz postojanja. Bio je to princip ljubavi kao komunikacije sa istinom, poziv na mir i jedinstvo koji je i slogan aktualnih globalizacijskih procesa. Uostalom, kao i Eva de Vitray Meyerovitch, danas sam duboko ubije\u0111en da se autenti\u010dni islam mo\u017ee ponajbolje predo\u010diti Zapadu upravo kroz Rumijeva u\u010denja i filozofiju. Uostalom, kako druk\u010dije razumjeti njegov poziv:<\/p>\n
Do\u0111i, do\u0111i ma tkogod da si
\nLutalica, obo\u017eavatelj, idolater, nije va\u017eno.
\nNa\u0161a nije karavana o\u010daja
\nDo\u0111i, \u010dak ako si prekr\u0161io svoj zavjet tisu\u0107u puta
\nDo\u0111i, iznova do\u0111i, hodi.<\/p><\/blockquote>\nU Europi, a napose posljednjih tridesetak godina u SAD-u univerzalna dimenzija Mawlanine poruke je uvijek nagla\u0161avana kroz njegovo u\u010denje o univerzalnosti islama. Naime, on je zagovarao pluralizam i ukazivao na ljepotu razli\u010ditosti bez naru\u0161avanja su\u0161tine religijske tradicije kojoj je pripadao, a \u0161to je va\u017eno potcrtavanje u eri zarotiranog islama. \u0160tovi\u0161e, svaka religijska zajednica (a ne samo muslimanska umma) koja ne odobrava jedinstvo razli\u010ditosti i razli\u010ditost u jedinstvu zapada u fundamentalizam, dok istinski odgovor na ovaj kontrast zbilja le\u017ei u priznavanju jednakosti svih ljudi i shvatanju da smo svi jednako bespomo\u0107ni pred Bogom. Mawlana je, dakle, dokazivao da religijsko vjerovanje i demokracija mogu biti komplementarni jedno drugom i to je ta njegova kriti\u010dka pedagogija za kojom smo danas, ne samo u Bosni i Hercegovini, u toliko silnoj potrebi u daljnjem unapre\u0111enju i razvitku demokratskih procesa. On ovim svojim u\u010denjem doti\u010de svaku racionalnu du\u0161u, me\u0111utim, posvema je o\u010dito da ovo u\u010denje poti\u010de iz dubljeg poimanja tawh\u012bda, budu\u0107i da Rumi nije izgradio svoju teologiju tolerancije i inkluzivne duhovnosti odale\u010divanjem od tradicionalnog islama, ve\u0107 kroz poniranje u njega.<\/p>\n
Bosna i Hercegovina je uvijek ba\u0161tinila tradiciju ovakovrsnog univerzalisti\u010dkog i inkluzivisti\u010dkog obrazovanja i odgoja na zasadama Rumijevske otvorenosti i filozofije Ljubavi, gdje Ljubav posjeduje svoj metafizi\u010dki i ontolo\u0161ki status. Primjerice, prva tekija mevlevijskog tipa, koju je podigao Isa-beg Ishakovi\u0107 na Bentba\u0161i u Sarajevu, utemeljena je sada ve\u0107 davne 1462. godine! Dakle, izvorna i autohtona islamska sastavnica je u sebi oduvijek nosila zapretene zasade u\u010denja u pravcu globalne civilizacije ljubavi i mira, \u0161to je i na\u0161a dana\u0161nja ideja o modernom i postmodernom obrazovanju \u2013 bez obzira na pote\u0161ko\u0107e s kojima se susre\u0107emo na tom putu u aktualnom trenutku. Stvar je u tome da li ste vi\u0161e zagledani u sli\u010dnosti ili razlike. Dakako, ukoliko nagla\u0161avate i inzistirate na razlikama, koje postoje i koje niko razborit uop\u0107e ne negira, onda doista ne postoji mogu\u0107nost uzajamnog slu\u0161anja i konstruktivnog djelovanja, budu\u0107i da su tad ljudi spremni da uzbiru odavno otpale i crvave vo\u0107ke sa abrahamskog monoteisti\u010dkog svjedo\u010denja koje je zajedni\u010dko judaizmu, kr\u0161\u0107anstvu u oba vida svojeg ispoljenja i islamu, te umjesto da uzbiru so\u010dne plodove sa samog stabla, oni zapravo sjede na odavno napuklim gran\u010dicama te iste kro\u0161nje. Me\u0111utim, ukoliko ste vi\u0161e zagledani u same sli\u010dnosti, kojih, dakako, ima vi\u0161e i koje su uvelike brojnije, napose u Bosni i Hercegovini, tada prese\u017eete te razlikovnosti i izmi\u010dete ludilu postoje\u0107eg reciprociteta, jednoj nacionalnoj slu\u0111enosti kultom etniciteta, nacionalnih parokijalizama i zbilja jedne tunelske slike svijeta kakva je uprisutnjena od Dejtona naovamo i \u010diji je najeklatantniji izraz danas getoizirana \u0161kola (ghetto-school), tj. dvije \u0161kole pod jednim krovom, a pod izlikom o\u010duvanja nacionalnog identiteta u\u010denika?! Istodopce, ti isti pobornici svoje etnije ne \u010dine ni\u0161ta, ili vrlo malo, da se ono istinski vrijedno u njihovoj tradiciji sa\u010duva i valjano predstavi, \u010dine\u0107i posvema jasnim i razvidnim da je na sceni puki ideolo\u0161ki diktat.<\/p>\n
\u00a9 2008 Nevad Kahteran<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Situiranje bosanske paradigme u ovom radu je dijametralno opre\u010dno sada\u0161njim prevaliraju\u0107im percepcijama o BiH. Na\u0161e je nastojanje da ponudimo ispravan odgovor na aktualnu situaciju i glavno pitanje: \u201cDa li \u0107emo se fokusirati na na\u0161e razlikovnosti, ili pak na ono \u0161to nam je zajedni\u010dko u Bosni?\u201d Moja je \u017eelja da poka\u017eem da ovo nije istinsko lice tradicionalne Bosne, ve\u0107 da bosanska […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[52],"tags":[],"class_list":["post-492","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-3-no-3-2008-july","contributor-nevad-kahteran","volume-3-no-3-2008-july"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=492"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/492\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":743,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/492\/revisions\/743"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}