{"id":4322,"date":"2019-09-25T14:07:25","date_gmt":"2019-09-25T21:07:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=4322"},"modified":"2020-01-23T14:54:48","modified_gmt":"2020-01-23T22:54:48","slug":"bosnia-the-good","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-14-no-4-2019october\/bosnia-the-good\/","title":{"rendered":"DOBRA BOSNA"},"content":{"rendered":"

U naraciji Rusmira Mahmut\u010dehaji\u0107a o patnjama Bosne kao kulturolo\u0161ko-politi\u010dkog bi\u0107a, i njegovog Stolac kao jednog protstorno-personalnog takodjer bi\u0107a, treba biti oprezan da se ne bi pogre\u0161no njegov duh smatrao parohijskim. Kosmi\u010dki zna\u010daj kako Stolac tako i Bosne ne le\u017ei u \u010dinjenici da je autor tu rodjen i odrastao, nego u tradicionalnom planiranju i arhiktekturi grada.  U svom radu Maintaining the Sacred Centre on pokazuje kako je Stolac grad, izgradjen i struktuiran uz svjesnost o Svetoj dimenziji, u skladu sa Tradicijom. Kako je \u010dar\u0161ijska d\u017eamija centar i sredi\u0161te gradskog \u017eivota, i kako takodjer tradicije svih religija Bosne nalaze svoje odgovaraju\u0107e duhovno mjesto i dimenziju u pluralisti\u010dkom i pluriformnom islamskom gradu.  <\/span><\/p>\n

\u2018Dobra Bosna\u2019 je kultuloro\u0161ki pejza\u017e koji njeguje velike svjetske religije, Katoli\u010danstvo, Judaizam, Pravoslavlje i Islam, koje su \u017eivijele jedna pored druge, u medjusobnoj spoznaji, vijekovima. A ipak to nije onako kako se Bosna predstavlja, niti je to onako kako se Stolac predstavlja. \u010covjek se radja u Bosni sa anksijo\u017eno\u0161\u0107u zbog medjukultuloro\u0161ke mr\u017enje i rata, radja se u polomljenoj Bosni kojoj se ne dozvoljava da \u017eivi svoju pravu svrhu. <\/p>\n

A \u0161ta \u0107e nam to re\u0107i koja je njena prava svrha? Da bude ki\u0161obran druga\u010dijim, nekada divergentnim kulturama, da bude Stan u kojem se Ibrahimovi vijernici okupljaju, karavansaraj gdje se \u017eedni i gladni putnici namijernici okupljaju, supra- ili transnacionalni azil za rali\u010dite nacije okolnog (\u010desto godinama u zavadi) Balkana. A ista je to Bosna, podsje\u0107a nas Mahmut\u010dehaji\u0107, \u0161to je podvrgnuta pohlepi i pomami nacionalizma.<\/span> Poku\u0161aj podjele Bosne na hrvatski katoli\u010dki i srpski pravoslavni segment, u ime tih istih  tradicija, i na filozofiju da je bosansko jedinstvo u razli\u010ditosti neodr\u017eivo, najve\u0107a je uvreda i katolicizmu i pravoslavlju. Zlokobna i mra\u010dna sudbina Bosne je tako oslikana – <\/span><\/p>\n

Vijekovi religijskog iskustva, koji svjedo\u010de transcendentom jedinstvu i ezoterijskom zna\u010denju pluralizma i polifonije, izgubljeni su u gruboj ideolo\u0161koj radikalizaciji: sve religije i njihove organizacije postale su topovsko meso za etnionacionalne oligarhije. <\/span><\/p><\/blockquote>\n

Etnonacionalizam postaje zamijena za Sveto. Prete\u017eno relativan smatra se apsolutnim, a uni\u0161tenje Bosne je rezultat, kao \u0161to \u0107e uvijek i biti. Bosnu \u0107e nastaviti da uni\u0161tavaju po cijelom svijetu osim ako se Sveto ne naziva Svetim, i nikakvi partneri mu se ne pripisuju. Jer putovanjima se dom spoznaje, a \u017eeli se i \u017eudi za njim poslije.   <\/span><\/p>\n

Etimologiju op\u0161teg problema nam donosi Dobra Bosna. Ovdje nam se ka\u017ee da:<\/span> <\/span><\/p>\n

Uni\u0161tavanje Bosne, proizvodnja i eksploatacija la\u017ene opozicije izme\u0111u islama i kr\u0161\u0107anskog Zapada, samo su dio op\u0107eg trenda koji vodi ka uni\u0161tavanju duhovnog jedinstva u svijetu. Jer, bez obzira koju religiju tvrde da slijede u\u010desnici u ovom uni\u0161tavanju, sli\u010dni su u svom apsolutnom neprijateljstvu prema Tradiciji.<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Uz Tradiciju u sredi\u0161tu dolazi i po\u0161tivanje svih puteva bo\u017eijih, predstavljaju\u0107i tako duh Bosne i bosanski islam sa jedinstvom i rali\u010dito\u0161\u0107u u samom srcu. <\/span><\/p>\n

Po\u010deli smo sa posmatranjem destruktivnih i jadnih elemenata \u017eivota i toga kako su oni prozori kroz koje se i ulazi u, ali i blokira pristup bo\u017eanskoj, unutarnjoj dimenziji. U Mahmut\u010dehaji\u0107evom radu nadje se focus na sredi\u0161njosti prostora u ovoj vezi.<\/span> Kako uni\u0161tavanje prostora dovodi do egzistencijalne krize za \u010dovjeka, \u0161to dovodi do njegove dezorjentacije, i kako se tako naru\u0161ava sakralnost i centri\u010dnost ljudskog duha.  Medjutim, ovo je i blagoslov i prokletstvo, pa bi ova dezorjentacija mogla biti po\u010detak putovanja ka sredi\u0161tu, toj duhovnoj osovini, ka Svetom. <\/span><\/p>\n

Bibliografija<\/b><\/p>\n

RusmirMahmut\u0107ehaji\u0107, Dobra Bosna: Tolerancija i tradicija<\/em>, Central European University Press (May 1, 2000)<\/span><\/p>\n

RusmirMahmut\u0107ehaji\u0107, Maintaining the Sacred Center: The Bosnian City of Stolac<\/em>, World Wisdom Books (September 1, 2011)<\/span><\/p>\n

RusmirMahmut\u0107ehaji\u0107, The Mosque: The Heart of Submission<\/em>, Fordham University Press (May 1, 2006)<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Translated by D\u017eenan Borovac <\/p>\n

 <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U naraciji Rusmira Mahmut\u010dehaji\u0107a o patnjama Bosne kao kulturolo\u0161ko-politi\u010dkog bi\u0107a, i njegovog Stolac kao jednog protstorno-personalnog takodjer bi\u0107a, treba biti oprezan da se ne bi pogre\u0161no njegov duh smatrao parohijskim. Kosmi\u010dki zna\u010daj kako Stolac tako i Bosne ne le\u017ei u \u010dinjenici da je autor tu rodjen i odrastao, nego u tradicionalnom planiranju i arhiktekturi grada.  U svom radu Maintaining the  […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[277],"tags":[],"class_list":["post-4322","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-14-no-4-2019october","contributor-bharatwaj-iyer","volume-14-no-4-2019october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4322","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4322"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4322\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4370,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4322\/revisions\/4370"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4322"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4322"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4322"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}