ZNAMENITE LI\u010cNOSTI IZ SREBRENI\u010cKE HISTORIOGRAFIJE<\/b><\/p>\n
Danas sa \u017ealo\u0161\u0107u mo\u017eemo konstatovati da je zna\u010dajan dio srebreni\u010dke historije, na odre\u0111en na\u010din usljed nedostatka izvora zauvijek izgubljen. Me\u0111utim, stanje je jo\u0161 gore kada su u pitanju ljudi koji su davali pe\u010dat minulim vremenima i koji su svakako sebe duboko utkali u historiju ovog grada. Upravo sa tog stanovi\u0161ta obrada pojedinih li\u010dnosti koje su se duboko utkale u pro\u0161lost ovih prostora zavre\u0111uje posebnu pa\u017enju.<\/p>\n
Me\u0111utim, dolaskom Osmanlija na ove prostore javlja se li\u010dnost koja je bila predmetom obrade u dosada\u0161njoj historiografiji. Ta li\u010dnost koja je pobudila interesovanje nauke u minulim vremenima jeste u narodnoj tradiciji sa\u010duvani prosvjetitelj \u0160ejh Sinan-Baba. O narodnoj tradiciji i obradi iste, kada je u pitanju ova li\u010dnost, postarao se etnolog Milenko Filipovi\u0107. Navedeni rad je narodnu legendu smjestio u period poslije Be\u010dkog rata (1683-1699). U su\u0161tini radi se o pri\u010di zasnovanoj na dijelu narodne tradicije sa ciljem podsticanja me\u0111uvjerske tolerancije, odnosno o velikom prijateljstvu ovog duhovnjaka sa Pobrom (pobratimom) – hri\u0161\u0107aninom iz \u017dabara (Pelagi\u0107eva). Pored navedenog tuma\u010denja pomenute legende, svakako ima i drugih razmi\u0161ljanja. Nedavno smo imali priliku upoznati znamenitog sakuplja\u010da narodnih tradicija iz Posavine, Jakova Babi\u0107a koji je, kako smo saznali iz razgovora, razvio jednu novu teoriju, koja ustvari ide ka dopuni onog \u0161to je zapo\u010deo Milenko Filipovi\u0107. Naime, on me\u0111u katoli\u010dkom familijom Pobri\u0107a tra\u017ei drugu osobu iz narodne pri\u010de, odnosno Pobru, i smatra da je prezime navedenoj familiji ostalo kao amanet iz tih vremena.<\/p>\n
Navedene teorije o \u0160ejh-Sinanu i njegovom svrstavanju u period poslije Be\u010dkog rata, nedavno je u potpunosti opovrgao srebreni\u010dki orijentalista Nedim Zahirovi\u0107, koji u svom radu \u201e\u0160ejh Sinan iz Srebrenika potpuno argumentovano smije\u0161ta ovog duhovnjaka u XVI stolje\u0107e.<\/p>\n
KO JE \u0160EJH SINAN-BABA ?<\/strong><\/p>\n Na osnovu djela \u201eSilsiletii l-muqarribln ve menaqibu l-mutteqin\u201c onovremenog beogradskog muftije, Munira Belgradija, o njegovom suvremeniku \u0160ejh-Sinanu saznamo da je \u201covaj plemeniti merhum bio halifa Merkez-efendije, a zatim je do\u0161ao u malu kasabu Srebrenik, koja se nalazi ispod Tuzle, tu se nastanio i \u017eivio, provode\u0107i svoj tarikat.”” Isto tako znamo da je upravo u Srebreniku do\u017eivio duboku starost te da je tu uspio izgraditi omanji mesd\u017eid i do\u017eivjeti duboku starost, 80-90 godina, i samim tim ostati u Srebreniku gdje je ukopan u haremu d\u017eamije koja po njemu danas i nosi naziv, a uz koju je podignuto i turbe.”<\/p>\n Svakako \u0107emo se u daljem tekstu ponovo osvrnuti na podatke koje nam daje Muniri o ovom plemenitom dervi\u0161kom \u0161ejhu.<\/p>\n Iz navedenog izvora saznajemo da je \u0160ejh Sinan bez obzira na duboku starost i uzoran i plemenit \u017eivot, bio odabran od srebreni\u010dkog kadije da radi na poslovima popravka Starog grada po nare\u0111enju sand\u017eak-bega. Upravo na mjestu obavljanja navedenih poslova bio je prisutan carski povjerenik (muba\u0161ir), Vildan-zade efendi, sin Munirijevog u\u010ditelja Vildan-efendije. \u201eKad je Vildan-zade ugledao Sinana na ovom mjestu, on je iz obzira i naklonosti prema pobo\u017enjacima, a znaju\u0107i ga kao prijatelja svog oca, povikao: \u201eEfendija, \u0161to ti ovdje radi\u0161?” i upitao ga za njegovo stanje. \u0160ejh mu je objasnio svoju situaciju, na \u0161to se Vildan-zade zalo\u017eio kod kadije da \u0161ejha oslobodi od ove slu\u017ebe, \u010demu on nije udovoljio. Tada je Sinan po\u017eelio da na mjesto ovog kadije do\u0111e drugi i \u201eda ovaj bude uklonjen sa ovog svijeta tako \u0161to bi ovo ve\u010de, kada on ovdje ostaje, \u010derahori njega napali i ubili” (dalje na ovom listu i na listovima 118 b i 119 a slijedi uop\u0161teno kazivanje o korumpiranosti kadija i tek na listu 119 b Muniri nastaivlja pri\u010danje o Sinanu).<\/p>\n U momentu kada je kadija bio ubijen, Sinan se odmah udaljio od toga mjesta, jer je pomislio da je tako najbolje i dok je i\u0161ao ku\u0107i, bio je zadivljen Bo\u017eijom mudro\u0161\u0107u. Nakon ovoga, Vildan-zade ef. je isposlovao da se Sinanu iz dr\u017eavne blagajne (bejtul- mal) dodijeli primanje (vazifa) od nekoliko ak\u010di. Upravo u to vrijeme Sinan je nekim poslom boravio u Beogradu, gdje se susreo sa nekim pojedincima i sa Emir- efendijom, koji mu je ukazao \u010dast i po\u0161tovanje.<\/p>\n ,,U plemenitosti, \u010destitosti i sa dovama za spas na onom svijetu, Sinan je 1010. godine preselio na ahiret, neka mu se Allah smiluje.”<\/p>\n Dakle, analiziraju\u0107i ovaj izvor moramo se slo\u017eiti sa nekoliko zaklju\u010daka do kojih je do\u0161ao dr. Nedim Zahirovi\u0107, a koji se odnose na sljede\u0107e: \u0160ejh Sinan je umro 1010. godine po Hid\u017eri, \u0161to odgovara 1601. ili 1602. godini. Ako uzmemo \u010dinjenicu da je \u0160ejh Sinan \u017eivio 80-90 godina, onda se mo\u017ee zaklju\u010diti, da je \u0160ejh Sinan ro\u0111en izme\u0111u 1510. i 1520. godine. Ukoliko se vratimo na raniji prikaz historije grada Srebrenika, odnosno nestanka Srebreni\u010dke banovine, onda se mo\u017ee zaklju\u010diti da se dolazak ovog \u0161ejha podudara sa prvim godinama vladavine Osmanlija na ovim prostorima, odnosno sa prodorom jednog novog kulturno-civilizacijskog i vjerskog aspekta – islama.<\/p>\n Me\u0111utim, prije nego \u0161to ne\u0161to vi\u0161e ka\u017eemo o prvim godinama osmanlijske vladavine nad ovim prostorima \u017eeljeli bismo iznijeti jo\u0161 nekoliko nepobitnih zaklju\u010daka do kojih dolazi Zahirovi\u0107. Tu prije svega mislimo na \u010dinjenicu da je Sinan bio halifa Merkez-efendije, poznatog \u0161ejha sunbulija, jednog ogranka halvetijskog tarikata. On (Merkez-ef.) je bio murid poznatog dervi\u0161kog \u0161ejha Sunbul Sinan-ef., koji jc ujedno i osniva\u010d ovog ogranka halvetija.<\/p>\n Samim tim nam je poznat i \u0160ejh-Sinanov tarikat – on je bio halvetija i pripadao je ogranku sunbulija.<\/p>\n Svakako da se time name\u0107e jedno novo pitanje: Kakva je uloga sunbulija, kao ogranka helvetijskog dervi\u0161kog reda u Osmanskom carstvu, a samim tim i u Bosni?<\/p>\n Poznato je da je ovaj dervi\u0161ki red bio jedan od privilegovanih u okviru Osmanskog carstva i da je \u010desto imao tu misionarsku ulogu, odnosno ulogu da u novoosvojenim krajevima Osmanskog carstva \u0161iri islamsko u\u010denje. Na taj na\u010din mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u konstatovati da jedan od glavnih zadataka koje je imao \u0160ejh Sinan u Srebreniku jeste misionarska uloga u \u0161irenju islama na ovim prostorima, te da je ova uloga mogli bismo re\u0107i, iznad \u0161ejhovog zadatka za pridobijanje novih pristalica u halvetijski tarikat.<\/p>\n ULOGA \u0160EJH-SINANA U SREBRENIKU<\/strong><\/p>\n \u0160ejh Sinan, kao \u0161to smo ve\u0107 konstatovali, je imao duhovno-prosvjetiteljsku ulogu u prihvatanju islama na ovim prostorima. Svakako da je ovaj u\u010deni \u010dovjek i dobar poznavalac islamske teologije svojim dolaskom na ove prostore odigrao jednu od dominantnih uloga u \u0161irenju islama. To najbolje povr\u0111uje \u010dinjenica da podru\u010dje Varo\u0161i Srebrenika sa svojim mahalama i mezrama spada u podru\u010dja sa najve\u0107im intezitetom prihvatanja islama.<\/p>\n Ranije smo spomenuli prvi popis iz 1533. godine i odnos izme\u0111u hri\u0161\u0107anskog i muslimanskog stanovni\u0161tva. Me\u0111utim prema popisu iz 1548. godine taj omjer u brojnosti muslimanskog stanovni\u0161tva je jo\u0161 izra\u017eeniji tako da su na prostoru Varo\u0161i Srebrenika 42 muslimanske ku\u0107e sa 29 neo\u017eenjenih muslimana, te 16 nemuslimanskih ku\u0107a sa dva neo\u017eenjena. U isto vrijeme u mahali Begov Konak su 23 muslimanske ku\u0107e, u kojima ima i jedan neo\u017eenjen musliman, dok hri\u0161\u0107ana u ovoj mahali nema.<\/p>\n Ono \u0161to se da zapaziti na osnovu navedenih podataka jeste da u periodu od petnaest godina nestaje desetak hri\u0161\u0107anskih ku\u0107a, dok broj muslimanskih raste naro\u010dito u mahali Begov Konak koja je svakako ne\u0161to bli\u017ea \u0160ejh-Sinanovom mes\u0111\u017eidu i gdje ovaj duhovnjak ima ne\u0161to izra\u017eeniju ulogu. Sada sa sigurno\u0161\u0107u, nakon navedenih analiza, mo\u017eemo konstatovali da je klju\u010dnu ulogu u \u0161irenju islama na prostorima Srebrenika imao ovaj, usudit \u0107emo se re\u0107i – misionar. Svakako ne mo\u017eemo da ne primijetimo da je spomenuti prelazak na islam u periodu izme\u0111u dva popisa 1533. i 1548. godine jo\u0161 izra\u017eeniji na podru\u010dju Srebreni\u010dke nahije, gdje je bio vrlo prisutan utjecaj ovog duhovnjaka, odnosno njegovih sljedbenika.<\/p>\n KO JE POBRO ?<\/strong><\/p>\n U ovom radu \u017eelimo slijede\u0107i u narodno predanje dobro utkanu legendu o \u0160ejh-Sinanu i Pobri, poku\u0161ati odgonetnuti tko je Pobro.<\/p>\n Odmah na po\u010detku ove pri\u010de moramo se osvrnuti na dio legende koji govori da je u pitanju kaur – hri\u0161\u0107anin. Svakako da navedeni dio rada odbacuje zaklju\u010dke do kojih je do\u0161ao Milenko Filipovi\u0107, koji govori da je Pobro hri\u0161\u0107anin iz \u017dabara (odnosno Pelagi\u0107eva). Filipovi\u0107 jasno konstatuje da po povratku (dolasku) iz Istanbula – Carigrada, \u0160ejh Sinan prolaze\u0107i kroz Pelagi\u0107evo nailazi na pomo\u0107 hri\u0161\u0107anina iz pomenutog sela. Ukoliko bismo koristili savremene putne pravce, onda bi imalo smisla da \u017dabari (Pelagi\u0107evo) budu usputna dionica na putu iz Istanbula. Me\u0111utim, ukoliko to prilagodimo onda\u0161njim putnim pravcima gdje su se dugi putni pravci odvijali najkra\u0107im dionicama, onda se name\u0107e zaklju\u010dak da nema ni govora o mogu\u0107nosti prolaska ovog duhovnjaka kroz \u017dabare, odnosno kroz podru\u010dje Posavine.<\/p>\n Nadamo se da smo navedenim zaklju\u010dcima uspjeli opovrgnuti raniju tezu o hri\u0161\u0107aninu iz \u017dabara, ali time nismo uspjeli objasniti ko je Pobro.<\/p>\n Za obja\u0161njenje navedenog pitanja neophodno je da upoznamo u kakvu to sredinu dolazi \u0160ejh Sinan dolaze\u0107i u Srebrenik. Svakako da u samom po\u010detku dolazi u sredinu u kojoj je veoma malo ljudi islamske vjeroispovjesti. Isto tako, moramo skrenuli pa\u017enju da su u tim prvim godinama ljudi formalno prihvalali islam, a da su i dalje ostali prisni svojim ranijim vjerskim tradicijama i da su tim formalnim \u010dinom poku\u0161avali pobolj\u0161ati svoj status u dru\u0161tvu. Dakle, \u0160ejh Sinan dolazi u sredinu koja je tek potpala pod osmansku vlast, i u kojoj su veoma prisutni ostaci minulih vremena.<\/p>\n Kao \u0161to smo ve\u0107 konstatovali, \u0160ejh Sinan ima vrlo bitnu ulogu u pridobijanju lokalnog stanovni\u0161tva na islam. Me\u0111utim, name\u0107e se pitanje moraju li ti ljudi zaboraviti svoju tradiciju, svoje vi\u0161estoljetno postojanje na ovim prostorima koje su njihovi preci itekako krvavo pla\u0107ali. Kako uostalom opravdati svojoj djeci \u010dinjenicu da su ro\u0111eni kao kauri, a \u017eivjeli kao muslimani. Naravno to je mogu\u0107e stvaranjem legende koja bi mogla opravdati navedene \u010dinjenice. Tako dolazimo do zaklju\u010dka da Pobro nije nikakav stranac, nego da su u tom sinonimu sadr\u017eani ljudi koji su prihvatili islam, ali ljudi koji nisu tako jednostavno mogli ra\u0161\u010distiti sa svojom pro\u0161lo\u0161\u0107u, svojim precima.<\/p>\n Navedena legenda je bila dobar na\u010din da ovda\u0161nji stanovnici poka\u017eu svoju zahvalnost najzaslu\u017enijoj li\u010dnosti za njihovo prihvatanje islama, ali da istovremeno razvijaju osje\u0107anja su\u017eivota, kao jedne zaista nepobitne egzistencijalne potrebe bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva, istovremeno vezuju\u0107i u legendu svoju svakodnevnicu. Dakle, Pobro jeste jedan od pojedinaca iz takve srebreni\u010dke sredine, koja je mo\u017eda bila \u0161ejhu najbli\u017ea, ali on ni u kom slu\u010daju nije jedna zasebna individua koja je smje\u0161tena u haremu navedene d\u017eamije. Na taj na\u010din ovda\u0161nji stanovnici su pored duboke uspomene na stranca po imenu \u0160ejh Sinan koji je dolazio iz Anadolije ili nekih drugih podru\u010dja Rumelije, \u017eeljeli svakako da iska\u017eu zahvalnost i \u010dovjeku koji ih je u ranijem periodu predvodio u vjerskom \u017eivotu i koji je u novoj vjeri prepoznao odre\u0111ene srodnosti te na taj na\u010din izvr\u0161io presudan utjecaj na svoje kom\u0161ije u prihvatanju nove vjere. Kako je vrijeme odmicalo i islamsko-orijentalna kultura bila izra\u017eenija, narodnoj tradiciji vi\u0161e nije bila potrebna stvarna pri\u010da, koju je bilo dosta te\u0161ko objasniti mladim nara\u0161tajima. Iz tog se razloga u narodnoj tradiciji Pobro preobra\u0107uje u nekog stranca, a istovremeno \u0160ejh Sinan, koji je doista po ro\u0111enju stranac, potpuno se identifikuje u lik iz sredine. Ipak na kraju moramo spomenuti i dio narodne tradicije koja se pripisuje \u0160ejh-Sinanu \u201ekada bude\u0161 prolazio kraj mog mezara i ostavljao sadaku, ostavi je i na Pobrinom mezaru\u201c, \u010dime se jasno prenosi vi\u0161estoljetna poruka da je navedeni \u0161ejh u svom skromnom \u017eivotu u potpunosti suosje\u0107ao sa sredinom koja ga je uostalom i identifikovala na gore navedeni na\u010din.<\/p>\n LEGENDA O TRI TURBETA<\/b><\/p>\n Navedeno \u0160ejh-Sinanovo turbe nije jedino na podru\u010dju op\u0107ine Srebrenik. Tako pored njega imamo i \u0160ejh-Dedino turbe u \u010cekani\u0107ima, te Turbe u \u010cani\u0107ima – koje je na grani\u010dnom podru\u010dju ove op\u0107ine sa tuzlanskom. U narodu se \u010duva tradicija za svako od navedenih turbeta, ali postoji i jedna koja objedinjuje sva tri, a to je: \u201eSrebrenik i njegove stanovnike u ratovima \u010duvaju navedena turbeta”. Svakako da se legendama te\u0161ko vjeruje, me\u0111utim moramo se ipak slo\u017eiti sa \u010dinjenicom da su se u ovom slu\u010daju legenda i stvarnost djelimi\u010dno podudarile, te da je Srebrenik u ratovima koji su se vodili tokom pro\u0161log stolje\u0107a bio doista po\u0161te\u0111en.<\/span><\/p>\n <\/p>\n SREBRENIK – historijsko-etnografske skice\u2019 (a book by Salih Kulenovi\u0107, Rusmir Djedovi\u0107 and Edin Mutap\u010di\u0107)<\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" ZNAMENITE LI\u010cNOSTI IZ SREBRENI\u010cKE HISTORIOGRAFIJE Danas sa \u017ealo\u0161\u0107u mo\u017eemo konstatovati da je zna\u010dajan dio srebreni\u010dke historije, na odre\u0111en na\u010din usljed nedostatka izvora zauvijek izgubljen. Me\u0111utim, stanje je jo\u0161 gore kada su u pitanju ljudi koji su davali pe\u010dat minulim vremenima i koji su svakako sebe duboko utkali u historiju ovog grada. Upravo sa tog stanovi\u0161ta obrada pojedinih li\u010dnosti koje su […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[271],"tags":[],"class_list":["post-3976","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-13-no-4-2018october","contributor-edin-mutapcic","volume-13-no-4-2018october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3976","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3976"}],"version-history":[{"count":24,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3976\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4040,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3976\/revisions\/4040"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3976"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3976"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3976"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}