{"id":3967,"date":"2018-11-17T11:04:08","date_gmt":"2018-11-17T19:04:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=3967"},"modified":"2019-02-11T02:50:16","modified_gmt":"2019-02-11T10:50:16","slug":"on-visiting-spionica-and-cekanici-villages-between-srebrenik-and-gracanica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-13-no-4-2018october\/on-visiting-spionica-and-cekanici-villages-between-srebrenik-and-gracanica\/","title":{"rendered":"O POSJETI \u0160PIONICI I \u010cEKANI\u0106IMA SELIMA IZME\u0110U SREBRENIKA I GRA\u010cANICE"},"content":{"rendered":"

Za vrijeme mojih lutanja i obilazaka prekrasnih brda i dolina sjeveroisto\u010dne Bosne, u prostoru ograni\u010denom rijekama Spre\u010da, Bosna i Tinja, primijetio sam, kako prije\u0111a\u0161nji periodi bosanske kulture \u017eive jo\u0161 uvijek u toponimima ovih krajeva i pojedinih lokaliteta. 3<\/sup><\/a><\/span>
\nNa primjer, u nazivu ”Pan\u0111uri\u0161te”, jednog sela koje ima nevjerovatan planinski pogled, mo\u017eemo govoriti o vremenu srednjeg vijeka, kada su gr\u010dki trgovci prolazili ovim putem i ostavili tu gr\u010dko ime za ”Pazar”. Pored istog, prastarog puta je blizu brdo koje se zove ”Monj”, a koje nas upu\u0107uje na vrijeme prvog i drugog vijeka na\u0161e ere, kada su rimljani vladali i trgovali u ovoj zemlji. Jer, rimljani su za brdo govorili ”Mons”.
\nTako\u0111e, prisustvo brojnih lokaliteta \u0161irom Bosne, sada opustjelih, sa imenom ”Klisa”, govore da tu gdje se sada ne nalazi ni\u0161ta, je bila u srednjem vijeku ranokr\u0161\u0107anska crkva (ecclesia).<\/p>\n

O \u0160pionici<\/em>
\nNedavno, kada smo Djedovi\u0107 i ja bili na malom ”safariju” do jedne sada napu\u0161tene ku\u0107e, u starome bosansko-otomanskome stilu, blizu Srebrenika, upitao sam kako se ovo mjesto naziva. 4<\/sup><\/a><\/span>
\n”\u0160pionica”, odgovorio je profesor s jednim osmijehom na licu, kad je po\u010deo da obja\u0161njava kako mjesni ljudi nastoje da tuma\u010de ime sa pri\u010dama o nekim ”\u0161piunima” koji su koristili ovo mjesto za nekakvu \u0161pijuna\u017eu u davna vremena. Tu sam ga odlu\u010dno prekinuo, mogu da ka\u017eem, gordo. ”To nema nikave veze sa \u0161piunima”, rekoh… Ova je rije\u010d od staro-indoevropskog korijena ”spil” u zna\u010denju ”pe\u0107ina”. Ima li tu blizu kakva pe\u0107ina?
\nTu nas je jedan od nekada\u0161njih Djedovi\u0107evih studenata vlasnik jedne \u0161estine posjeda na kojem je stara ku\u0107a, prekinuo rije\u010dima, ”ima jedna velika pe\u0107ina u blizini.”
\nNisam mogao da savladam jedan osmijeh trijumfa. Produ\u017eio sam svoju analizu rije\u010di \u0160pionica. To je od op\u0107e-slavenske rije\u010di ”spilinica”, koja je kasnije izgubila polu-vokal i postala ”spilnica”, a kada je, u \u0161tokavskom dijalektu, ”i” u finalnom polo\u017eaju pre\u0161lo u ”o”, onda je ”spilnica” postala ”spionica”.
\nDa je ovaj ”spil” iz indo-evropskog jezika mo\u017eemo potvrditi i \u010dinjenicom da postoji njema\u010dka forma ”speelunking”, i da ima i gr\u010dkih rije\u010di sa sli\u010dnim formama i zna\u010denjima.<\/p>\n

O \u010cekani\u0107ima<\/span><\/em><\/p>\n

\u010cekani\u0107i su jako pitomo selo, ne vi\u0161e od 20 minuta vo\u017enje od Gra\u010danice. \u010cekani\u0107i su tako\u0111er i postojbina porodice Djedovi\u0107, \u0161to mo\u017ee da obja\u0161njava za\u0161to moj prijatelj me je nekoliko puta dovodio u ovaj lijepi kraj. Put do \u010cekani\u0107a krivuda kroz kultivirane dijelove i postepeno se penje u brda. Ponekad, Djedovi\u0107 zastane na nekom od bre\u017euljaka sa nevjerovatno lijepim vidikom, da bi mi pokazao kako su srpski seljani iz sela u daljini poku\u0161ali da protjeraju bo\u0161njake sa svoje zemlje. Jo\u0161 poslije pet godina boravka u Bosni, meni ostane nemogu\u0107e razumjeti kako takva ljepota je mogla biti scena krvoproli\u0107a i svirepih napada od strane susjeda koji su se do skora nazivali ”prijatelji”.<\/span><\/p>\n

U\u0161li smo u selo \u010cekani\u0107i po uskom krivudavom sokaku, mimo novih ku\u0107a, i starih, sa ostarjelim ogradama i ambarima. Zatim smo do\u0161li do lokalne d\u017eamije. Do d\u017eamije je bila jedna mala ku\u0107ica koja se zove ”turbe”. Poslali smo mjesnog dje\u010daka da na\u0111e muteveliju. Dje\u010dak se vratio uskoro sa jednim visokim, mr\u0161avim i skromno odjevenim \u010dovjekom.<\/span><\/p>\n

Mutevelija nam je ubrzo otvorio vrata ovog turbeta. Zadivio sam se kad sam vidio dva mezara unutra, jedan sa tipi\u010dnim zelenim platnom prostrtim poklonima odje\u0107e i novaca, a drugi bez ikakvog pokriva\u010da, ali zato, lijepo napravljen, kao da ovdje tako\u0111er le\u017ei va\u017ena li\u010dnost. Djedovi\u0107 je, po njegovoj ve\u0107 ure\u0111enoj formuli, zamolio muteveliju da objasni istoriju ova dva mezara u zajedni\u010dkom turbetu. Mutevelija je stalo\u017eeno pri\u010dao kako se tu nalaze mezarevi \u0160eh Dede i njegovor prijatelja i pobratima, hri\u0161\u0107anina, \u010dije se ime zaboravilo u dalekoj pro\u0161losti. Ispri\u010dao nam je jednu od nekoliko legendi koje su vezane za ovo staro turbe i \u0160eh Dedu iz \u010cekani\u0107a. <\/span><\/p>\n

Kada je \u0160eh Dedo osjetio da \u0107e uskoro umrijeti, poslao je poruku svom prijatelju, a pobratim \u2013 hri\u0161\u0107anin uzjahao je odmah na konja i jezdio dan i no\u0107 samo da bi stigao na vrijeme da vidi svog prijatelja dok je jo\u0161 \u017eiv. Zakasnio je. \u0160eh Dede je ve\u0107 bio umro i bila je njegova d\u017eenaza. Kada su se prisutni okrenuli ka lijevom meleku, hri\u0161\u0107anin je bio \u017eiv, a kada su se okrenuli ka desnom ljudi su primijetili da je le\u017eao mrtav na zemlji. Tako su zakopali oba zajedno, \u0160eh Dedu iz \u010cekani\u0107a i njegovog pobratima hri\u0161\u0107ana. <\/span><\/p>\n

U ovome starom i kulturnom tradicijom bogatom selu postoje mnoge legende o \u0160eh Dede. Ka\u017eu da je bio ”evlija”,odnosno ”dobri”. Takvi ljudi imaju sposobnost biti istovremeno na dva sasvim razli\u010dita mjesta.  Tako, po jednoj legendi, kada je \u0160eh Dedo kosio travu na svojoj zemlji u \u010cekani\u0107ima, u isti trenutak je u\u010destvovao, po pri\u010dama tuma\u010da, u \u010duvenoj bici pod Banja Lukom, a koja se dogodila 1737 godine.<\/span><\/p>\n

\u010cekani\u0107i o\u010digledno imaju vrlo staru kulturu i tradiciju, koja se ogleda ne samo u mnogim pri\u010dama o: \u0160eh Dedi, njegovom pobratimu hri\u0161\u0107aninu, turbetu i dva mezara, \u010dovjeku koji je bio ohol i pao je sa munare kada ju je zavr\u0161io, ve\u0107 i u mnogim toponimima koji ukazuju na religije (predkr\u0161\u0107anske i hereti\u010dko-bogumilske). Takav je primjer toponim ”Kapak”, pored starog groblja u \u010cekani\u0107ima a koji je vrlo \u010dest u ovom dijelu Bosne i predstavlja \u010duvanje tradicije prastarog kulturnog mjesta. Sam naziv \u010cekani\u0107i, tako\u0111er, mo\u017ee da se pove\u017ee sa srednjovijekovnim prezimenom \u010cekanovi\u0107. Bosanska srednjovijekovna feudalna familija po imenu \u010cekanovi\u0107, se pojavljuje u starim poveljama bosanskim dr\u017eave. A prema op\u0107em predanju u \u010cekani\u0107ima i okolini, familija Djedovi\u0107 su najstarija porodica u ovom naselju a vezana je i za poznatog \u0160eh Dedu.<\/span><\/p>\n

Od \u010dasopisa, Biljeg Srebrenika<\/a>,<\/em> Broj 4<\/p>\n

Napomena: Thomas Butler je doktorirao na oblasti ju\u017enoslavenskih jezika i pedesetak godina je obilazio i istra\u017eivao lingvistiku, knji\u017eevnu historiju i narodnu usmenu tradiciju ju\u017enoslovenskih zemalja na Balkanu. Kao umirovljeni profesor ameri\u010dkog univerziteta Harvard, redovno je posje\u0107ivao i obilazio prostore sjeveroisto\u010dne Bosne, naro\u010dito Gra\u010danice i Srebrenika. S tugom objavljujemo da je preminuo u januaru 2014.<\/p>\n

Notes<\/p>

  1. My trips to the area around Gra\u010danica, Srebrenik, and beyond, I conducted with  prof. Rusmiro Djedovi\u0107, an expert of the past of the mentioned regions. ↩<\/a><\/li>
  2. It is about the former house of Begefendi\u0107, the branch of Grada\u0161\u010devi\u0107, and now Suljagi\u0107. ↩<\/a><\/li>
  3. Svoje obilaske podru\u010dja oko Gra\u010danice, Srebrenika, pa i \u0161ire, sprovodio sam sa prof. Rusmirom Djedovi\u0107em, dobrim poznavaocem pro\u0161losti navedenih krajeva. ↩<\/a><\/li>
  4. Radi se o nekada\u0161njoj ku\u0107i Begefendi\u0107a, ogranka Grada\u0161\u010devi\u0107a, a sada Suljagi\u0107a. ↩<\/a><\/li><\/ol><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Za vrijeme mojih lutanja i obilazaka prekrasnih brda i dolina sjeveroisto\u010dne Bosne, u prostoru ograni\u010denom rijekama Spre\u010da, Bosna i Tinja, primijetio sam, kako prije\u0111a\u0161nji periodi bosanske kulture \u017eive jo\u0161 uvijek u toponimima ovih krajeva i pojedinih lokaliteta. Na primjer, u nazivu ”Pan\u0111uri\u0161te”, jednog sela koje ima nevjerovatan planinski pogled, mo\u017eemo govoriti o vremenu srednjeg vijeka, kada su gr\u010dki trgovci prolazili  […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[271],"tags":[],"class_list":["post-3967","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-13-no-4-2018october","contributor-thomas-j-butler","volume-13-no-4-2018october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3967"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4039,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3967\/revisions\/4039"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}