{"id":3798,"date":"2018-02-01T09:53:59","date_gmt":"2018-02-01T17:53:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=3798"},"modified":"2018-06-30T09:34:02","modified_gmt":"2018-06-30T16:34:02","slug":"the-traditional-bosnian-song-sevdalinka-as-an-aesthetical-musical-and-philological-phenomenon","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-13-no-1-2018-january\/the-traditional-bosnian-song-sevdalinka-as-an-aesthetical-musical-and-philological-phenomenon\/","title":{"rendered":"Tradicionalna bosanska pjesma Sevdalinka kao estetski, glazbeni i filolo\u0161ki fenomen"},"content":{"rendered":"

I<\/p>\n

Izraz “sevdalinka” potje\u010de od rije\u010di  “sevdah”, arapskog izraza za ljubav, \u017eelje za ljubavlju i ekstaze strasti. Turci su ovu rije\u010d preuzeli od Arapa, a bosanski muslimani su zatim dodali “H” arapskom izrazu “s\u00e4wda” \u2013 crna \u017eu\u010d: jedna od \u010detiri tjelesne te\u010dnosti za koju se vjeruje da odre\u0111uje melankoli\u010dno stanje.<\/span><\/p>\n

Srce sevdalinke je osje\u0107aj ljubavi. Ova sredi\u0161nja tema istra\u017euje se u svim njenim nijansama: tiha nje\u017enost, \u017eudnja, \u017eelja, melankolija i \u010de\u017enja; sre\u0107a, veselje, humor, lutanje, uzbu\u0111enje, patnja i strast, i prije svega vrstaveselja, i bolne ljubavi koja nadahnjuje najplemenitije emocije i moralno pona\u0161anje. Stidljivost i pristojnost djevojaka, na primjer, prenosi se u sevdalinku, njihovim crvenjenjem.<\/span><\/p>\n

Napisano je nekoliko eseja o tradicionalnoj bosanskoj pjesmi sevdalinci kao glazbenoj, filolo\u0161koj, estetskoj i psiholo\u0161koj pojavi. Osim toga, neke su knjige objavljene posljednjih godina, ali nitko nije uspio pokriti ovu temu u cijelosti. Da bismo osigurali kriti\u010dku analizu sevdalinke u akademskom smislu, moramo uzeti kao po\u010detnu to\u010dku estetski i umjetni\u010dki sastav ove tradicionalne ju\u017enoslavenske pjesme u kontekstu njenog filolo\u0161kog i glazbenog \u017eanra. Za op\u0107e akademsko predstavljanje, preduvjet je kolektivni istra\u017eiva\u010dki rad psihologa, etnologa i estetika. Stolje\u0107ima ju\u017enoslavenski narodi pod utjecajem su ovog rubnog glazbenog filolo\u0161kog \u017eanra usmene knji\u017eevnosti; Nadalje je inspirirala djela brojnih europskih slavista i etnologa od renomiranog \u010de\u0161kog Ludwiga Kube na prijelazu dvadesetog stolje\u0107a do suvremenog njema\u010dkog slaviste Wolfganga Eschkera. (pogledaj “Odabir iz literature” na kraju ovog \u010dlanka).<\/span><\/p>\n

Utjecaj ove glazbe, naravno, imao je va\u017enu ulogu u bosansko-hercegova\u010dkom knji\u017eevnom svijetu koji je u me\u0111uratnom razdoblju zapa\u017een u djelima Safet-bega Ba\u0161agi\u0107a, Osmana \u0110iki\u0107a, Alekse \u0160anti\u0107a, Hamze Humo, Ahmeda Muradbegovi\u0107a, D\u017eelaludina Kurta, Rasima Filipovi\u0107a, Alije Bejti\u0107a, Hamida Dizdara, a kasnije i suvremenih balkanskih u\u010denjaka i muzikologa kao \u0161to su Kuha\u010d Franjo, Stevan Mokranjac, Vlado Milo\u0161evi\u0107, Miodrag Vasiljevi\u0107, Cvjetko i Dunja Rihtman, Ku\u010dukali\u0107 Zijo, Muhsin Rizvi\u0107, Munib Maglajli\u0107, Ra\u0161id Duri\u0107, Muhamed \u017dero , da spomenemo nekoliko.<\/span><\/p>\n

Veliko umjetni\u010dko djelo te\u0161ko je definirati znanstvenim terminima. To se posebno odnosi na sevdalinku, koja je, po mi\u0161ljenju mnogih slavista, jedna od najcjenjenijih lirskih kreacija u europskoj usmenoj narodnoj poeziji. Zbog toga su bosansko-hercegova\u010dki muslimani kao kreatori i oblikovatelji sevdalinke veoma ponosni na ovu pjesmu jer nisu samo obogatili europsku kulturu ve\u0107 i pridonijeli intelektualnom blagu \u010dovje\u010danstva. Izraz sevdalinka danas podsje\u0107a na povezanost glazbe s melodijskim pjevanjem. To je bio razlog za zanemarivanje filolo\u0161kih, etnolo\u0161kih i moralnih aspekata u svim analizama do danas. Sva prethodna istra\u017eivanja sevdalinke uklju\u010divala su barem djelomi\u010dno istodobnu auralnu i filolo\u0161ku istragu, koja je omogu\u0107ila barem zahvalnost, ako ne i potpuno razumijevanje \u010darolije ovog rubnog \u017eanra narodne umjetnosti.<\/span><\/p>\n

Prije jednog stolje\u0107a sevdalinka nije bila samo narodna tradicija. Sve to vrijeme ljudi su \u017eivjeli u pjesni\u010dkoj tradiciji dok je pjesma \u017eivjela u njima. Danas sevdalinka priziva slike, poluosje\u0107ene mirise i senzualnost pro\u0161log egzoti\u010dnog svijeta, biv\u0161eg bosanskog \u017eivota utemeljenog na estetskim i moralnim vrijednostima jo\u0161 starije tradicije. Vra\u0107anje ovoj tradiciji ne ukazuje na idealizaciju, nego ukazuje na sofisticiranu i obrazlo\u017eenu odluku da se vrati vrijednostima koje dokazano pru\u017eaju ispunjenje i sklad u svakodnevnom \u017eivotu.<\/span><\/p>\n

Altruizam i samo-\u017ertva za dobrobit i sre\u0107u drugih su teme koje se \u010desto susre\u0107u u sevdalinci. Sevdalinka je zapravo veli\u010danje ljubavi. Sa predominantnom erotikom ispod povr\u0161ine koja je eminentna u bosansko-hercegova\u010dkom duhu, sevdalinka je postojala pet stotina godina u ju\u017enoslavenskim podru\u010djima. Dugovje\u010dnost ove pjesme do danas i njena budu\u0107a izdr\u017eljivost rezultat su bezvremenske kvalitete glazbe i ispunjenja \u010dovjeka  rado\u0161\u0107u, u\u017eitkom i onim prolaznim trenucima sre\u0107e. Sevdalinka nas ispunjava rado\u0161\u0107u, intenzitetom i puno\u0107om \u017eivota, lije\u010di i ja\u010da na\u0161e krhke du\u0161e protiv okrutnih stvarnosti \u017eivota; okuplja na\u0161e raspr\u0161eno bi\u0107e i dr\u017ei ga na okupu. O sevdalinci i sevdahu se ne mo\u017ee pisati koriste\u0107i odre\u0111ene pojmove: nemogu\u0107e je definirati fenomen kao \u0161to je nemogu\u0107e dva puta na isti na\u010din do\u017eivjeti ili svirati istu melodiju. Emotivan, ali ipak precizan citat ve\u0107 pomenutog njema\u010dkog slaviste Gerharda Gesemana, koji je bio duboko dirnut sevdalinkom, je najta\u010dniji:<\/span>“Najljep\u0161e i najnje\u017enije djelo tradicije narodne glazbe i lirske poezije.” 5<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

II<\/span><\/p>\n

U u\u017eem smislu, sevdalinka je tradicija narodne poezije u glazbi i knji\u017eevnosti s ljubavlju kao fokusom. Ljubav izme\u0111u mladog momka i djevojke je izvor ve\u0107ine sevdalinki, ali ni u kojem slu\u010daju to nije jedini izvor. Kulturni ambijent i lokalni opis, subjektivno i objektivno uzdi\u017eu sevdalinku daleko iznad emocija ljubavi i \u010dine ju slavljem urbanog, materijalnog i duhovnog \u017eivota modernog bosanskohercegova\u010dkog naroda. Sevdalinka odra\u017eava urbani \u017eivot bosanskohercegova\u010dkog naroda ve\u0107 oko pet stotina godina: bosanske stanove, male ulice, tr\u017enice, fontane, vrtove, dvori\u0161ta, bazare i mnoge kafane.<\/span><\/p>\n

Bogatstvo tonaliteta i melodi\u010dan zvuk sevdalinke sustavno je istra\u017eivao etnolog i muzikolog Ludwig Kuba, prema kojemu sevdalinka ima tri ljestvice, vi\u0161e nego \u0161to je uobi\u010dajeno u europskoj narodnoj glazbi. Druga obilje\u017eja ove glazbe jesu primjena melizmati\u010dnih prelaza u pjevanju, upotreba prete\u017eno manjih skala, drevno ukra\u0161avanje melodije i rijetka praksa solemniranja – imenovanje nota ljestvice slogovima umjesto slovima, npr. do-re-mi. Zajedno s vrlo orijentalnom instrumentacijom (npr. “saz”, “diple”, “tamburica”) do\u017eivljavamo isto tako orijentalni zvuk.<\/span><\/p>\n

To treba promatrati i razmotriti u smislu vjerske i glazbene tradicije islama u kontekstu Bosne: “ezan”, poziv na “namaz” – molitvu. Vjerske pjesme bosanskih muslimana, “ilahije” i “kaside”, koje su se odr\u017eavale u okru\u017eenju religije i obitelji, pridonijele su glazbenom obliku sevdalinke. Me\u0111utim, va\u017eno je navesti da ovo nije orijentalno, ve\u0107 bosansko djelo, unato\u010d podrijetlu izraza “sevdalinka”. Sevdalinka je \u010desto u ritmu 2\/2, \u017eivahnog i umjerenog ritma i \u010desto sinkopiranog 4\/4 ritma , pokazuju\u0107i neodoljiv i melankoli\u010dan kvalitet muzike.Dobro poznate sevdalinke  “Moj dilbere, kud se \u0161e\u0107e\u0161” i “Kad ja po\u0111oh na Bendba\u0161u” su veoma dobar primjer gore pomenutih karakteristika.  Slu\u0161atelj ne mo\u017ee odoljeti i uvu\u010den je u magiju sevdalinke i u svijet vlastite ma\u0161te ,on je izolovan daleko od briga svakodnevnog \u017eivota  i preba\u010den u razmi\u0161ljanje o svojim snovima i \u017eeljama.<\/span>
\n<\/span><\/p>\n

Sevdalinka jasno i \u017eivahno prikazuje cjelokupnu \u017eivotnu duhovnu tradiciju i na\u010din \u017eivota bosanskih ljudi. Vrtovi s fontanama i “agonija cvije\u0107a” u njima, bosanske ku\u0107e s njihovim “selamlucima”, bu\u0111enje i postupni razvoj ljubavi, “a\u0161ik-pend\u017eeri”, vrsta prozora posebno izgra\u0111enih za ljubavne razgovore \u2013 formirali su okru\u017eenje u kojem je sevdalinka sredstvo za izjavljivanje ljubavi kroz stolje\u0107a. Istodobno prikazuje \u017eivopisnu i umjetni\u010dku sliku dru\u0161tvenog \u017eivota bosansko-hercegova\u010dkih muslimana od prve polovice \u0161esnaestog stolje\u0107a do dana\u0161njih dana. Nadalje, sevdalinke opisuju kamene mostove, bijele d\u017eamije s vitkim minaretama diljem Bosne; gradska blaga bosanskohercegova\u010dkih gradova: Sarajeva, Banjaluke, Mostara, Trebinja, Travnika, Tuzle, \u010darobne ljepote djevojaka Travnika, Livna i Prijedora, kao i veli\u010danstvenih rijeka Vrbasa, Bosne, Neretve, Bune, Mo\u0161\u0107anice … Te\u0161ko da postoji sevdalinka \u010diji se izvor ne temelji na de\u0161avanjima u stvarnom \u017eivotu. Ovo je zna\u010dajna razlika izme\u0111u sevdalinke i drugih tipova europske narodne poezije. Sevdalinka ne pjeva o  \u017eeni, \u010darobnoj ili plemenitoj gospo\u0111i na apstraktan na\u010din kao \u0161to su u\u010dinili patricijci i trubaduri. Pjeva\u010d sevdalinke \u017eudi za zagrljajem onoga \u0161to je predmet njegove \u017eelje i kome pripada cijela njegova du\u0161a.<\/span><\/p>\n

III<\/span><\/p>\n

Postupni proces utjecaja orijentalne islamske civilizacije na srednjovjekovnu bosansku kulturu (u kojemu je stvorena sevdalinka) trajao je od druge polovice petnaestog stolje\u0107a do po\u010detka dvadesetog stolje\u0107a. Na po\u010detku \u0161esnaestog stolje\u0107a na podru\u010dju Bosne uspostavljene su desetine urbanih naselja sa svim materijalnim aspektima urbane civilizacije, i to su bili izvor i inspiracija za glazbu i tekstove sevdalinke: “mahale” – gradske \u010detvrti s kamenim ulicama – ” kaldrmli sokaci “, bijele ku\u0107e, gradske ku\u0107e ” na \u010detiri vode ” s potkrovljima ,” mu\u0161epcima “i” kapid\u017eicima “- balkonima koji str\u0161e na ulicu, ku\u0107e s puno prozora,” hamami “- kupatila , “Caravanseraies”, “tekije” – samostani na izoliranim terenima, “\u0107uprije” – mostovi preko rijeke i tako dalje.<\/span><\/p>\n

Materijalna pozadina islamske civilizacije u Bosni i Hercegovini, odakle je sevdalinka preuzela svoje motive, postojala je preko 450 godina turske vladavine i nastavlja to \u010diniti. Me\u0111utim, materijalni i intelektualni ambijent i tradicija koji su oblikovali sevdalinku po\u010dinju opadati od austrougarske okupacije Bosne 1878. godine. Kako su manifestacije islamske civilizacije blijedjele, tako je i blijedjela materijalna, dru\u0161tvena i moralna struktura \u017eivota koja je prethodno osiguravala o\u010duvanje i nastavak sevdalinke.<\/span><\/p>\n

Povr\u0161ni pogled na sevdalinku i filolo\u0161ku i tekstualnu strukturu sevdalinke dovoljan je za prepoznavanje utjecaja bogate islamske kulture i brojnih posu\u0111enica iz tri orijentalna jezika, a to su arapski, turski i perzijski. Sevdalinka je bogata balkanskim orijentalizmima. Zbog toga je mogu\u0107e samo potpuno uroniti u ovaj prekrasan intelektualni i duhovni svijet kroz jasno razumijevanje dubokih mentalnih i emocionalnih zahtjeva koji se stavljaju ispred slu\u0161atelja.<\/span><\/p>\n

Sevdalinka prikazuje sve aspekte intelektualne tradicije u \u017eivotu bosanskog naroda: vrtovi s cvije\u0107em, bijele ku\u0107e s balkonom, druge sa dvori\u0161tem za “a\u0161ikovanje” – udvaranje, postupno osvajanje ljubavi i od posebne va\u017enosti a\u0161ik- pend\u017eer – prozor namijenjen za ljubavni razgovor. Iz tih tekstova mo\u017eemo dobiti to\u010dnu sliku bosanskog \u017eivota u to vrijeme. Sevdalinka je tako\u0111er opisala i poseban tip lova sa hrtovima i sokolovima koji je prakticiralo bosansko plemstvo u bosanskim \u0161umama i planinama. (npr. sevdalinka “Lov lovio Muhareme oko luga zelenoga, pusti hrte u ravnine, a sokole pod oblake” i sevdalinka “Sabah u\u010di, ja se u lov spremam”).<\/span><\/p>\n

Ova vrsta lova prakticirala se u feudalnoj Europi i sa\u010duvana je od strane bosanskih muslimana sve do dvadesetog stolje\u0107a. Zbog nedostatka pouzdanih dokumenata, pretpostavlja se da je sevdalinka, za one koji  u potpunosti razumiju,autenti\u010dan opis stvarnog \u017eivota i tradicija dru\u0161tvenog \u017eivota u Bosni u vrijeme turske vladavine. Vra\u0107aju\u0107i se putem sevdalinke mo\u017eemo otkriti mjesta i ljude i tako ih  ponovo o\u017eivljavamo; ljude i mjesta koje sevdalinka \u010dini besmrtnim zbog njihove duboke ljubavi i vje\u010dnih kvaliteta. Iako sevdalinka potje\u010de iz najdubljih \u017eelja du\u0161e, ona tako\u0111er predstavlja blistavi, kreativni i intelektualni podvig \u010dovje\u010danstva.<\/span><\/p>\n

Sevdalinka je nastala u doba kada je orijentalna kultura islama prodrla u sve aspekte \u017eivota u Bosni i Hercegovini, posebice onog slavenskog stanovni\u0161tva u Bosni koje je prihvatilo islam kao modus vivendi i kao modus procedendi.  Sevdalinke Bosne i Hercegovine nisu ostale blago isklju\u010divo muslimanskog naroda; svi Bosanci se “ra\u0111aju” sa sevdalinkom, odrastaju sa njom i odu\u0161evljavaju se njome. Tijekom stolje\u0107a je stekla intelektualnu vrijednost i po\u0161tovanje ne samo u Bosni, nego i na Balkanu i u svim zemljama ju\u017ene Europe. Zbog univerzalnosti svojih emocija i privla\u010dnosti “proputovala je” od Bosne do svjetskih riznica gdje je doista postigla visoku razinu po\u0161tovanja zbog svoje umjetni\u010dke vrijednosti. U posljednjih 150 godina bosansku usmenu poeziju i sevdalinku su prevodili na mnoge jezike vode\u0107i pjesnici, osobito tijekom Romantizma.<\/span><\/p>\n

IV<\/span><\/p>\n

Sevdalinke se obi\u010dno pjevaju uz pratnju glazbenog instrumenta zvanog “saz”, neobi\u010dnog instrumenta perzijskog podrijetla koji je prilago\u0111en bosanskom ukusu, jeziku i karakteru. Svaka izvedba sevdalinke mo\u017ee se smatrati otkri\u0107em i otkrivenjem sebe. O\u010dekuje se od izvo\u0111a\u010da  da ograni\u010di svoj glas na razinu najbli\u017eeg i najintimnijeg okru\u017eenja. Sevdalinka nije pjesma za mase, ve\u0107 za naju\u017ea dru\u0161tvena okru\u017eenja, osobito same obitelji. Tuma\u010denje izvorne sevdalinke uvijek je duboki i intimni proces ponovne procjene emocija u njihovoj slo\u017eenosti i ponovnog ispitivanja \u017eivota i njegovog zna\u010denja. Umjetnost uskla\u0111ivanja misli i emocija izvo\u0111a\u010da sa mislima i emocijama slu\u0161atelja sevdalinke je uvijek delikatna i te\u0161ko ju je posti\u0107i, a rijetko je potpuno uspje\u0161na.<\/span><\/p>\n

(Ovo su najbolji pjeva\u010di i interpretatori sevdalinke ovda\u0161njeg vremena: Dr. Ha\u0161im Muharemovi\u0107, Dr. Himzo Polovina, Emina Ze\u010daj, Zehra Deovi\u0107, Safet Isovi\u0107, Ned\u017ead Salkovi\u0107, Zaim Imamovi\u0107, Nada Mamula, Zekerijah \u0110ezi\u0107, Muhamed Me\u0161anovi\u0107 – Hami\u0107, Hanka Paldum, Mostar Sevdah Reunion, ansambl Prijatelji.) Poznati njema\u010dki stru\u010dnjak za balkansku usmenu folklornu liriku, Gerhard Gesemann, definirao je sevdalinku ovako:<\/span><\/p>\n

Iako je nekim znanstvenicima poznata po turskom nazivu, ne mo\u017ee se smatrati da pripada Turcima; \u010cak i sami Turci smatraju da je sevdalinka stranog podrijetla. Sevdalinka potje\u010de iz turskog izraza “sevda”, a onda je dodan jo\u0161 jedan turski pojam “dert”. Obje rije\u010di mogu biti turske rije\u010di, ali ovaj izraz naseljen je bosanskom du\u0161om: u toj rije\u010di bosanska du\u0161a cvjeta. 6<\/sup><\/a><\/p><\/blockquote>\n

Sevdalinka je umjetni\u010dki oblik u kojem se susre\u0107u strast i razum, hedonizam i gnosticizam. Pjesma je dar Bosanaca i njihove zemlje Bosne i Hercegovine svijetu na \u010duvanje:<\/span>“Sretan je \u010dovjek koji mo\u017ee iskusiti bogatstvo i melodi\u010dan zvuk sevdalinke, jedne od najcjenjenijih i najdramati\u010dnijih ljubavnih tekstova na svijetu”. Tako je Skender Kulenovi\u0107, jedan od vode\u0107ih suvremenih pjesnika na bosanskom jeziku, opisao sevdalinku. 7<\/sup><\/a><\/span><\/p>\n

Sevdalinka je pjesma o \u017eelji za ljubavlju i o neispunjenoj ljubavi. Razine zna\u010denja sadr\u017eane u sevdalinki su znatne. Njeni kreatori, interpretatori i pjeva\u010di uranjaju u sretniji, senzualniji svijet. Sevdalinku karakterizira dijapazon, bogat knji\u017eevnom, filozofskom i jednom \u010ditavom estetskom literarnom inspiracijom. Njena dubina pojmova i emocionalni sadr\u017eaj su va\u017ene dimenzije koje ju razlikuju od druge ljubavne poezije i srodnih \u017eanrova. Stoga je nu\u017eno analizirati sevdalinku ne samo u glazbenom, etnografskom, etnolo\u0161kom, filolo\u0161kom kontekstu ve\u0107 se i usredoto\u010diti na njeno stvarala\u010dko podrijetlo.<\/span>
\n<\/span><\/p>\n

Sada se usredoto\u010dimo na manje poznatu sevdalinku “\u0106emalu\u0161o, mali Carigradu” koja  pjeva o Sarajlijama iz pro\u0161losti. Ona stvara prelijepu sliku gradova (\u0161eher Sarajevo), materijalne civilizacije u doba turske vladavine i vizije ugodnog opu\u0161tenog muslimanskog \u017eivota na izvornom bosanskom tlu koji je vi\u0161e cijenjen od \u017eivota u Carigradu:<\/span><\/p>\n


\n<\/span>\u0106emalu\u0161o, mali Carigradu,<\/span>
\n<\/span>u tebi su cari i veziri!<\/span>
\n<\/span>Car vezira kroz biser doziva,<\/span>
\n<\/span>vezir mu se kroz zlato odziva:<\/span>
\n<\/span>\u201eMoj veziru, \u0161to mi do\u0107i ne\u0107e\u0161?\u201c<\/span>
\n<\/span>\u201ePadi\u0161ahu, kako \u0107u ti do\u0107i?<\/span>
\n<\/span>Kad ne mogu kroz sokake pro\u0107i,<\/span>
\n<\/span>od \u0107o\u0161aka i od mu\u0161ebaka!<\/span>
\n<\/span>Od momaka i od djevojaka:<\/span>
\n<\/span>Od \u0161argije Por\u010dina Avdije,<\/span>
\n<\/span>a od \u0161i\u0161e Had\u017eajli\u0107a Mu\u0161e<\/span>
\n<\/span>i od pera Hrgine \u0160erife<\/span>
\n<\/span>od ljepote Fejzagine \u0160ide. 8<\/sup><\/a>
\n<\/span>
\n<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Literary references about  Sevdalinka and a selection of DVD and CD Sevdalinka recordings<\/b><\/p>\n

Antologija sevdalinki. <\/span><\/i>2 DVD. CD I-VIII. Muzi\u010dka proizvodnja RTV Sarajevo. Prir. Tamara Karaca Beljak  Sarajevo 1998.<\/span><\/p>\n

Bajtal Esad, <\/span>Sevdalinka alhemija du\u0161e<\/span><\/i>. Sarajevo 2012.<\/span><\/p>\n

Bali\u0107 Smail: Das unbekannte Bosnien. K\u00f6ln, Weimar, Wien 1997. Ebenda: <\/span>Islamic Studies.<\/span><\/i> Islamic Research Institute, International Islamic University Islamabad, 36: 2, 3, 1997.<\/span><\/p>\n

Ba\u0161i\u0107 Husein,<\/span> Narodne lirske pjesme iz Sand\u017eaka<\/span><\/i>. Pljevlja 1988.<\/span><\/p>\n

Behar,<\/span><\/i> \u010dasopis za kulturu i dru\u0161tvena pitanja, XX, 103. Zagreb, 2012. (Ein Sammelband von 14 Studien \u00fcber das Lied Sevdalinka).<\/span><\/p>\n

Bejti\u0107  Alija,<\/span> Prilozi prou\u010davanju na\u0161ih narodnih pjesama.<\/span><\/i> In: <\/span>Bilten Instituta za prou\u010davanje folklora. <\/span><\/i>2, 1953, 387-405; 3, 1955; Sarajevo 1953, 1955. Ebenda, <\/span>Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini. <\/span><\/i>In: (Zeitschrift):<\/span> Prilozi za orjentalnu filologiju<\/span><\/i>, 3 – 4, 1952-1953.<\/span><\/p>\n

Dizdar Hamid, <\/span>Sevdalinke<\/span><\/i>. Sarajevo 1944; Ebenda: <\/span>Ljubavne narodne pjesme iz Bosne i<\/span><\/i>Hercegovine.<\/span><\/i> Sarajevo 1953.<\/span><\/p>\n

Doajen bosanskohercegova\u010dke sevdalinke Himzo Polovina<\/span><\/i>. CD I-IV. Prir. Tamara Kara\u010da Beljak. Muzi\u010dka proizvodnja RTV Bosne i Hercegovine. Sarajevo 2004. D0083<\/span><\/p>\n

Duri\u0107 Ra\u0161id, <\/span>Trajna tradicija<\/span><\/i>. Wuppertal 2000.<\/span><\/p>\n

Eschker Wolfgang, <\/span>Untersuchungen zur Improvisation und Tradierung der Sevdalinka<\/span><\/i>anhand der sprachlichen Figuren.<\/span><\/i> M\u00fcnchen 1971. (Slavistische Beitr\u00e4ge 53, 1971)<\/span><\/p>\n

Gesemann, Gerhard: <\/span>Prolegomena povodom gramofonskog snimanja bosanske narodne poezije<\/span><\/i>. In: (\u010dasopis): <\/span>Prilozi  prou\u010davanju narodne poezije,<\/span><\/i> Knj. IV, Svezak I-II, Beograd 1936, S. 222-240; Ibid.,: <\/span>O bosanskim sevdalinkama.<\/span><\/i> In: (Zeitschrift ) <\/span>Prosveta,<\/span><\/i> (Kalendar), Godina XXI, Broj 10-12, S. 682 – 687, Sarajevo 1937.<\/span><\/p>\n

Guni\u0107 Vehid, <\/span>Meraklije I, II. <\/span><\/i>Tuzla 1994; Ebenda: <\/span>Sevdalinke o gradovima<\/span><\/i>. Biha\u0107 1997; Ebenda, <\/span>Notografija sevdalinki.<\/span><\/i> Sarajevo, 2012.<\/span><\/p>\n

Hangi Antun, <\/span>Die Muslime in Bosnien und Herzegowina. Ihre Lebensweise, Sitten und Gebr\u00e4uche.<\/span><\/i> Autorisierte \u00dcbersetzung von Herman Tausk. Sarajevo 1907.<\/span><\/p>\n

Humo Hamza, <\/span>Muslimani Bosne i Hercegovine posmatrani kroz sevdalinku<\/span><\/i>. In: Isakovi\u0107, Alija (Prir.),<\/span> Antologija bo\u0161nja\u010dkog eseja XX vijeka.<\/span><\/i> Sarajevo 1996, 45 \u2013 50.<\/span><\/p>\n

Imamovi\u0107 Damir, <\/span>Sevdalinka. <\/span><\/i>Zenica 2012.<\/span><\/p>\n

Jusufovi\u0107 \u0160ahbaz, <\/span>1001 sevdalinka i pjesma za sva vremena <\/span><\/i>(Notografija sevdalinki).<\/span> Tuzla 2016.<\/span><\/p>\n

Kara\u010da Tamara, <\/span>Sevdalinka: melopoetski oblik bosanskohercegovacke sredine, <\/span><\/i>Muzi\u010dka akdemija Sarajevo, Sarajevo 2006. (Magisterski rad).<\/span><\/p>\n

Kuba Ludvig, <\/span>Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine<\/span><\/i>. Edicija Kulturno naslje\u0111e Bosne i Hercegovine. Prir. Cvjetko Rihtman. Sarajevo 1984. Ebenda: <\/span>Jugoslawische Lieder<\/span><\/i>. Heft VI Bosnisch-herzegowinische. Prag 1927.<\/span><\/p>\n

Ku\u010dukali\u0107 Zija, <\/span>The Development of<\/span><\/i>Musical Culture in Bosnia and Hercegovina<\/span><\/i>. Sarajevo 1967. Ebenda: <\/span>Die Tonkunst Bosniens und Hercegovina in Vergangenheit und Gegenwart<\/span><\/i>. In (Zeitschrift) Z v u k 1967, Nr. 77-78.<\/span><\/p>\n

Kuha\u010d Franjo, <\/span>Das t\u00fcrkische Element in der Volksmusik der Kroaten, Serben und Bulgaren.<\/span><\/i> Wien 1898.<\/span><\/p>\n

Kurt D\u017eelaludin, <\/span>Hrvatske narodne pjesme muslimanske<\/span><\/i>. Mostar 1902.<\/span><\/p>\n

Lati\u0107 D\u017eemaludin, <\/span>Zaim Imamovi\u0107 mujezin sevdalinke. <\/span><\/i>In: (novine) <\/span>Preporod, <\/span><\/i>broj 3, 1013,  strana 48-49, Sarajevo 1.02. 2014.<\/span><\/p>\n

Lockwood, R. Yvone, <\/span>Text and context Folksong in a Bosnian village<\/span><\/i>. 1996.<\/span><\/p>\n

Maglajli\u0107 Munib,<\/span> 101 sevdalinka.<\/span><\/i> Mostar 1978; Ebenda: <\/span>Od zbilje<\/span><\/i>do pjesme. <\/span><\/i>Banjaluka 1983.<\/span><\/p>\n

Mariji\u0107  Branimir,  V<\/span>olksmusik in Bosnien und der Herzegowina<\/span><\/i>, Wien 1936. Ebenda: <\/span>Pentatonika u bosanskohercegova\u010dkoj pu\u010dkoj muzici. <\/span><\/i>Zagreb 1938.<\/span><\/p>\n

Milo\u0161evi\u0107 Vlado, <\/span>Bosanske narodne pjesme. <\/span><\/i>Knjiga I – IV.  Muzej Bosanske krajine, Banjaluka, 1954-1964; Ebenda: <\/span>Sevdalinka. <\/span><\/i>Muzej Bosanske krajine Banjaluka. Banjaluka 1964.<\/span><\/p>\n

Orahovac Sait, <\/span>Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovin<\/span><\/i>e. Sarajevo 1968; Ebenda:  <\/span>Biserna ogrlica<\/span><\/i>. Banjaluka 1990.<\/span><\/p>\n

Nosi\u0107 Milan,<\/span> Rje\u010dnik posudjenica iz turskog jezika. <\/span><\/i>Rijeka 2005.<\/span><\/p>\n

Oransay G\u00fcltekim, <\/span>Die melodische Linie und der Begriff Makam der t\u00fcrkischen und<\/span><\/i>t\u00fcrkmenischen Kunstmusik vom 15. bis zum 19. Jahrhundert.<\/span><\/i> Ankara 1966.<\/span><\/p>\n

Petrovi\u0107 Ankica, Levin Ted, <\/span>Bosnia. Echoes from an endangered world.<\/span><\/i> CD mit Beiheft in Englisch. Smithonian Folkways, SF 40407 1993.<\/span><\/p>\n

Peukert Herbert, <\/span>Serbokroatische und makedonische Volkslyrik.<\/span><\/i>Gestaltungsuntersuchungen<\/span><\/i>. Berlin 1961.<\/span><\/p>\n

Pobri\u0107 Omer, <\/span>99 sevdalinka i pokoja pjesma<\/span><\/i>. Muzi\u010dki atelje Omega, Visoko 1992.; Ebenda: <\/span>Banjalu\u010dki sevdah u vremenu<\/span><\/i>. Institut sevdaha, Visoko 2004.<\/span><\/p>\n

Rizvi\u0107 Muhsin, <\/span>O lirsko-psiholo\u0161koj strukturi sevdalinke<\/span><\/i>. In: Rizvi\u0107 M., <\/span>Panorama bo\u0161nja\u010dke<\/span><\/i>knji\u017eevnosti. <\/span><\/i>Sarajevo 1994, 121-136. <\/span> <\/span><\/i>.<\/span><\/p>\n

Serbo-Croatian Songs by Bela Bartok and Albert Bates Lord. <\/span><\/i>New York 1951.<\/span><\/p>\n

Six Carlo von, <\/span>Bosnische Musik.<\/span><\/i> In (Zeitschrift)<\/span> Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien<\/span><\/i>und Herzegowina<\/span><\/i>. Wien 1893.<\/span><\/p>\n

\u0160kalji\u0107 Abdulah,<\/span> Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku,<\/span><\/i> Sarajevo, 1989.<\/span><\/p>\n

Tondokumente zur Volksmusik in \u00d6sterreich. Vol 5. Bosnische Musik. <\/span><\/i>Institut f\u00fcr Volksmusikforschung. Hrsg. Rudolf Pietsch. Wien 1996.<\/span><\/p>\n

Za du\u0161u i sje\u0107anje<\/span><\/i>. DVD: Safet Isovi\u0107, Zuko D\u017eumhur, Ibrahim Krzovi\u0107, Josip Pejakovi\u0107. RTV Sarajevo 1988.<\/span><\/p>\n

\u017dero Muhamed, <\/span>Sevdah Bo\u0161njaka. 430 sevdalinki sa notnim zapisima<\/span><\/i>. Drugo izdanje. Sarajevo 1995.<\/span><\/p>\n

www.sevdalinke.blogspot.com<\/span><\/i><\/a>;www.artkucasevdaha.ba;www.bosnjackiinstitut.com;<\/span><\/i>youtube.com<\/span><\/i><\/p>\n

Poetic Lyrics of Selected Sevdalinka<\/b><\/p>\n

    \n
  1. Emina: The Text of of writter Aleksa \u0160anti\u0107, composer of  melody of song unknown –<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

    Sino\u0107 kad se vra\u0107ah iz topla hamama,<\/span><\/p>\n

    pro\u0111oh pokraj ba\u0161\u010de staroga imama.<\/span><\/p>\n

    Kad  tamo u ba\u0161\u010di, u hladu jasmina,<\/span><\/p>\n

    s ibrikom u ruci, staja\u0161e Emina.<\/span><\/p>\n

    Ja joj nazvah selam, jest tako mi dina,<\/span><\/p>\n

    ne htje ni da \u010duje lijepa Emina.<\/span><\/p>\n

    Ve\u0107 u sebren ibrik zahvatila vode,<\/span><\/p>\n

    pa niz ba\u0161\u010du \u0111ule zaljevati ode.<\/span><\/p>\n

    S grana vjetar duhnu, pa niz ple\u0107i puste,   <\/span><\/p>\n

    rasplete joj njene pletenice guste.              <\/span><\/p>\n

    Zamirisa kosa ko\u2019 zumbuli plavi,          <\/span><\/p>\n

    a meni se krenu bururet u glavi!  <\/span><\/p>\n

    Za mal\u2019 ne posrnu mojega mi dina,           <\/span><\/p>\n

    al\u2019 meni ne do\u0111e lijepa Emina.          <\/span><\/p>\n

    Samo me je jednom pogledala mrko,          <\/span><\/p>\n

    al ne haje, al\u010dak, \u0161to za njome crko\u2019<\/span><\/p>\n

    Po ba\u0161\u010di se \u0161e\u0107e, a ple\u0107ima kre\u0107e,    <\/span><\/p>\n

    ni hod\u017ein mi zapis mo\u0107i pomo\u0107 ne\u0107e.     <\/span><\/p>\n

    Ja kakva je, pusta, moga mi imana,       <\/span><\/p>\n

    stid je ne bi bilo da je kod sultana!<\/span><\/p>\n

    Umro stari pjesnik, umrla Emina,           <\/span><\/p>\n

    ostala je pusta ba\u0161\u010da od jasmina.<\/span>      <\/span><\/p>\n

    Salomljen je ibrik, uvelo je cvije\u0107e,      <\/span><\/p>\n

    pjesma o Emini nikad umrijet ne\u0107e!<\/span><\/p>\n

      \n
    1. Azra – Kraj tanana \u0161adrvana  The text \u201e<\/b>Azra<\/i><\/b>\u201c of German writter Heinrich Heine; translate of writter Aleksa \u0160anti\u0107, melody of songs composer unknown<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

      Kraj tanana \u0161adrvana,                     <\/span><\/p>\n

      Gdje \u017eubori voda \u017eiva,                                   <\/span><\/p>\n

      Svakog dana \u0161etala se                              <\/span><\/p>\n

      Sultanova k\u0107erka mila.                                                  <\/span><\/p>\n

      Svakog dana jedno rop\u010de,                                                           <\/span><\/p>\n

      stajalo kraj \u0161adrvana.                                     <\/span><\/p>\n

      Kako vrijeme prolazilo,                                <\/span><\/p>\n

      rop\u010de blje\u0111e, blje\u0111e bilo.                             <\/span><\/p>\n

      Jednog dana pitala ga                                <\/span><\/p>\n

      sultanova kcerka draga:                              <\/span><\/p>\n

      \u201eKazuj, rop\u010de, odakle si                            <\/span><\/p>\n

      iz plemena kojega si?\u201c                                          <\/span><\/p>\n

      Ja se zovem el Muhamed                                                   <\/span><\/p>\n

      iz plemena starih Azra                                    <\/span><\/p>\n

      \u0160to za ljubav \u017eivot gube                        <\/span><\/p>\n

      I umiru kada ljube.\u201c         <\/span><\/p>\n

        \n
      1. Voljelo se dvoje mladih – \u017dute dunje; The text of poet Aleksa Santic, the melody of songs\u2019 composer is unknown.<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

        Voljelo se dvoje mladih.                   <\/span><\/p>\n

        \u0160est mjeseci i godinu.                   <\/span><\/p>\n

        Kad su htjeli da se uzmu,                  <\/span><\/p>\n

        da se uzmu, aman, aman,                 <\/span><\/p>\n

        du\u0161mani im ne dado\u0161e!                 <\/span><\/p>\n

        Razbolje se lijepa Fatma,      <\/span><\/p>\n

        jedinica u majke,<\/span>   <\/span><\/p>\n

        za\u017eeljela \u017eute dunje,               <\/span><\/p>\n

        \u017eute dunje iz Stambola.<\/span>   <\/span><\/p>\n

        Ode dragi da donese,<\/span><\/p>\n

        \u017eute dunje carigradske.<\/span><\/p>\n

        Al\u2019 ga nema tri godine.<\/span><\/p>\n

        Tri godine, aman, aman!<\/span>   <\/span><\/p>\n

        Nit\u2019 se javlja, niti dolazi!<\/span>  <\/span><\/p>\n

        Do\u0111e dragi sa dunjama.<\/span><\/p>\n

        Na\u0111e Fatmu na nosilima.<\/span>  <\/span><\/p>\n

        \u201eDvjesto dajem, spustite je,<\/span><\/p>\n

        tristo dajem, otkrijte je,<\/span><\/p>\n

        da jo\u0161 jednom vidim Fatmu,    <\/span><\/p>\n

        moju Fatmu na nosilam!\u201c<\/span><\/p>\n

          \n
        1. Kad ja po\u0111oh na Bendba\u0161u<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

          Kad ja po\u0111oh na Bendba\u0161u, na Bendba\u0161u na vodu,<\/span><\/p>\n

          ja povedoh bijelo janje, bijelo janje sa sobom.<\/span><\/p>\n

          Sve djevojke Bendba\u0161anke na kapiji stajahu,<\/span><\/p>\n

          samo moja mila draga na demirli pend\u017eeru.<\/span><\/p>\n

          Ja joj nazvah \u201eSelam alejk, selam alejk, djevoj\u010de!\u201c<\/span><\/p>\n

          Ona meni \u201eAlejk, selam, do\u0111\u2019 dove\u010de, dilber\u010de!\u201c<\/span><\/p>\n

          Ja ne odoh istu ve\u010der, ve\u0107 ja odoh drugi dan,<\/span><\/p>\n

          drugog dana moja draga za drugog se udala!<\/span><\/p>\n

            \n
          1. Ima l\u2019 jada ko\u2019 kad ak\u0161am pada<\/b><\/li>\n<\/ol>\n

            Ima l\u2019 jada ko\u2019 kad ak\u0161am pada, kad mahale fenjere zapale.<\/span><\/p>\n

            Kad saz bije u pozne jacije, kad tanani dr\u0161\u0107u \u0161adrvani.<\/span><\/p>\n

            Aman, jada kad ak\u0161am ovlada, u minute kad bulbuli \u0161ute,<\/span><\/p>\n

            Kad bol sanja kraj \u0111ulova granja, a dert gu\u0161i i suze osu\u0161i.<\/span><\/p>\n

            Usne male kad \u0161ap\u0107u iz tame:\u201eSlatko gond\u017ee, da l\u2019 jo\u0161 misli\u0161 na me?\u201c<\/span><\/p>\n

            Draga dragog doziva bez daha: \u201eAman, lu\u010de, mrijem od sevdaha!\u201c<\/span><\/p>\n

              \n
            1. Da sam sjajna mjese\u010dina<\/b>       <\/span><\/li>\n<\/ol>\n

              Da sam sjajna mjese\u010din, aman, samo jednu no\u0107, <\/span> <\/span><\/p>\n

              pa da mi je sa ve\u010dera iznad Bosne pro\u0107’!<\/span>      <\/span><\/p>\n

              Kad se tihi \u0161apat prospe, aman, po sokacima,<\/span>      <\/span><\/p>\n

              tad se nje\u017eni uzdisaji,<\/span> di\u017eu zvijezdama.<\/span>  <\/span><\/p>\n

              Sve bih momke zagrlila, aman, sjajnim zrakama,<\/span>      <\/span><\/p>\n

              samo jednog grlila bih bijelim rukama. <\/span>     <\/span><\/p>\n

              A jo\u0161 kad bih na njegovoj,  aman, ruci zaspala,<\/span>      <\/span><\/p>\n

              pa makar se za \u017eivota, ne probudila!<\/span>  <\/span><\/p>\n

               <\/p>\n

              <\/p>\n

              Notes<\/p>

              1. Gezeman (Gesemann) Gerhard: Prolegomena povodom gramofonskog snimanja bosanske narodne pesme. In: journal Prilozi prou\u010davanju narodne poezije. Knj. IV, Sv. 1-2, Beograd 1937, 222-240. ↩<\/a><\/li>
              2. In: Orahovac Sait, Biserna ogrlica, Banjaluka 1990, 196-199. ↩<\/a><\/li>
              3. Kulenovi\u0107 Skender, Iz smaragda Une. In: Izabrana djela S. Kuleenovi\u0107a. Knjiga VI. Eseji. Sarajevo 1983, 157-158. ↩<\/a><\/li>
              4. Maglajli\u0107 Munib, 101 sevdalinka. Mostar 1978, 157-158. ↩<\/a><\/li>
              5. Gezeman (Gesemann) Gerhard: Prolegomena povodom gramofonskog snimanja bosanske narodne pesme. Iz: \u2018\u2019Prilozi prou\u010davanju narodne poezije\u2019\u2019. Knj. IV, Sv. 1-2, Beograd 1937, 222-240. ↩<\/a><\/li>
              6. <\/span>Orahovac Sait, Biserna ogrlica, Banjaluka 1990, 196-199. ↩<\/a><\/li>
              7. Kulenovi\u0107 Skender, Iz smaragda Une : Izabrana djela S. Kuleenovi\u0107a. Knjiga VI. Eseji. Sarajevo 1983, 157-158. ↩<\/a><\/li>
              8. Maglajli\u0107 Munib, 101 sevdalinka. Mostar 1978, 157-158. ↩<\/a><\/li><\/ol><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                I Izraz “sevdalinka” potje\u010de od rije\u010di  “sevdah”, arapskog izraza za ljubav, \u017eelje za ljubavlju i ekstaze strasti. Turci su ovu rije\u010d preuzeli od Arapa, a bosanski muslimani su zatim dodali “H” arapskom izrazu “s\u00e4wda” \u2013 crna \u017eu\u010d: jedna od \u010detiri tjelesne te\u010dnosti za koju se vjeruje da odre\u0111uje melankoli\u010dno stanje. Srce sevdalinke je osje\u0107aj ljubavi. Ova sredi\u0161nja tema istra\u017euje se  […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[267],"tags":[],"class_list":["post-3798","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-13-no-1-2018-january","contributor-rasid-duric","volume-13-no-1-2018-january"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3798","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3798"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3798\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3812,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3798\/revisions\/3812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3798"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3798"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3798"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}