Mnogo sporije i te\u017ee nego li poezija, a \u0161to je i razumljivo kad se uzme u obzir da je osnovna ideja nacionalne interpretacije bosanske literature i njene historije, bila ideja tzv. \u201cbosanske pripovijetke\u201d. Proces emancipacije tekao je u oblasti pripovjeda\u010dke knji\u017eevnosti. \u201cBosanska pripovijetka\u201d, koja je bila progla\u0161ena uzorom i cvijetom srpske literature, davala je ton bosanskog literaturi, naro\u010dito u periodu dominacije Grupe sarajevskih knji\u017eevnika. Ali, ukoliko je ovaj proces tekao sporo, izgleda da je utoliko bio temeljitiji. Dva su, po mome mi\u0161ljenju, klju\u010dna doga\u0111aja koja odre\u0111uju daljnju sudbinu istinske, po duhu, bosanske pripovijetke i romana. Ta dva doga\u0111aja su Dervi\u0161 Su\u0161i\u0107 i Me\u0161a Selimovi\u0107.<\/p>\n
Svoju osobenu viziju Bosne kao naro\u010ditog svijeta sa svojim sopstvenim duhom i kulturom do\u017eivljavanja koja se iskazuju u mentalitetu i ljudskoj prirodi, Su\u0161i\u0107 je najavio ve\u0107 u svome prvom velikom djelu \u201cJa, Danilo\u201d. To djelo koje po svojoj cjelovitosti i bogatstvu nadilazi gotovo sve \u0161to je u na\u0161oj poslijeratnoj satiri\u010dnoj prozi napisano, ovdje nije interesantno prvenstveno po toj svojoj djelimi\u010dno ve\u0107 utvr\u0111enoj i afirmisanoj vrijednosti. Ono je sa na\u0161eg aspekta zna\u010dajno po otkrivanju nasuprot romanti\u010darskih i drugih provincijalisti\u010dkih interpretacija kojima je Bosna bila izlo\u017eena, jednog autohtonog i potpuno specifi\u010dnog i samosvjesnog \u017eivota Bosne. Su\u0161i\u0107 majstorski otkriva crte tog svijeta od prve pa do posljednje strane svog djela, od onog izbjegavanja kom\u0161ije Danilovog da pozdravi svoga kom\u0161iju, jer ko zna ko je i \u0161ta je kom\u0161ija, a svaki je pozdrav u Bosni lozinka neka i znak neke pripadnosti iza neke zastave, te on bira najneutralniju mogu\u0107u rije\u010d ljudskoga susreta \u201cpripeklo danas\u201d, pa do onog Advana iz kasabe, koji godinama ne izlazi iz svoje magaze \u201cjer \u010dudna je zemlja Bosna u njoj je najotrovnija hava na dunjaluku\u201d, te ne treba bez prijeke potrebe izlaziti na vidjelo. Taj prekrasni roman, koji je za\u010dudo bolje primljen svugdje gdje se pojavio nego u samoj Bosni, tj. nego \u0161to ga je primila bosanska literaturna kritika, me\u0111utim, samo je polazi\u0161te, prva crta, proboj u sferi razotkrivanja bosanske istine. Najnovije Su\u0161i\u0107evo djelo \u201cPobune\u201d, zna\u010di ve\u0107 oformljen i jasan pogled. Ovo djelo ima za bosansku literaturu veoma veliki zna\u010daj. Ono je prva literarna vizija na\u0161e autenti\u010dne bosanske povijesti, posljednjih pet stotina godina. Njegova vrijednost sastoji se u tome \u0161to je ta povijest kao ljudski \u017eivot, kao ljudski do\u017eivljaj i sudbina, li\u0161en svega spolja\u0161njeg, svakog historizma, svake mitologije, svake nacionalne, religiozne, regionalne i druge naslage i interpretacije. On se tu otkriva neposredno u no\u0107i svoje ljudske kompletne istine i po toj istini postaje on isto tako neposredno univerzalan, ljudski \u017eivot i sudbina uop\u0107e. Pilavije, Hatemi\u0107i, potur\u010denici, kmetovi, begovi, heretici, i pravovjerni, junaci i kukavice, trgovci i siromasi, respektabilni gra\u0111ani i komunisti bund\u017eije, to su na\u0161i ljudi, to je svaki od nas dijelom, bez razlike u svojoj povijesnoj istini, kao vje\u010dni pa\u0107enici i borci, kao so u kruh ove zemlje, te\u0161ki, robusni i ujedno osjetljivi i mehki, naivni i ujedno lukavi, bogati i siroma\u0161ni, vje\u010dni strastvenici i uvijek kod svoje ku\u0107e u svojoj suroj i surovoj zemlji. \u010cudni ljudi podsmje\u0161ljivi i ironi\u010dni prema svakom \u017eivom, prema svakoj i najve\u0107oj veli\u010dini, ali ipak najvi\u0161e prema sebi samima, pjesnici bez mita i mitomanije, nje\u017eni realisti, puritanci a strastveni. Takvi ljudi, koji se ni\u017eu iz generacije u generaciju, a samo ih Bosna ve\u017ee kao niz, \u010dvr\u0161\u0107e od bilo kakvih mitskih, vjerskih, ro\u0111a\u010dkih ili drugih veza, su ljudi ove zemlje, njena najve\u0107a i najpotpunija istina. Po svemu ovome Su\u0161i\u0107evo djelo je prvorazredni doga\u0111aj bosanske literarne povijesti, i po mome mi\u0161ljenju, djelo u kome ova povijest kona\u010dno dobiva svoju autenti\u010dnu umjetni\u010dku viziju i interpretaciju.<\/p>\n
<\/p>\n
Bosanski duh u knji\u017eevnosti \u2013\u2013 \u0160ta je to?<\/a><\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mnogo sporije i te\u017ee nego li poezija, a \u0161to je i razumljivo kad se uzme u obzir da je osnovna ideja nacionalne interpretacije bosanske literature i njene historije, bila ideja tzv. \u201cbosanske pripovijetke\u201d. Proces emancipacije tekao je u oblasti pripovjeda\u010dke knji\u017eevnosti. \u201cBosanska pripovijetka\u201d, koja je bila progla\u0161ena uzorom i cvijetom srpske literature, davala je ton bosanskog literaturi, naro\u010dito u periodu […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[247],"tags":[],"class_list":["post-3736","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-12-no-3-2017july","contributor-muhamed-filipovic","volume-12-no-3-2017july"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3736"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3755,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3736\/revisions\/3755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}