{"id":3581,"date":"2016-10-12T02:07:11","date_gmt":"2016-10-12T09:07:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=3581"},"modified":"2026-04-03T07:27:55","modified_gmt":"2026-04-03T14:27:55","slug":"the-necessity-of-dialogue-among-religions-and-cultures","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-11-no-4-2016october\/the-necessity-of-dialogue-among-religions-and-cultures\/","title":{"rendered":"Nu\u017enost Dijaloga Religija i Kultura"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n<p dir=\"ltr\">Danas se svjetsko dru\u0161tvo ili svjetska dru\u0161tva nalaze u fazi traganja za modelom socijalne kohabitacije. Problem je u tome \u0161to su ova du\u0161tva izgradila svoje identitete kroz kulturu i religiju te im se proces kohabitacije s drugima pojavljuje samo kao proces asimilacije. Izlaz iz ove pote\u0161ko\u0107e naj\u010de\u0161\u0107e se tra\u017ei u kompromisu koji je mogu\u0107 samo ukoliko se napuste esencijalisti\u010dka stajali\u0161ta. Me\u0111utim, gubitak ovog stajali\u0161ta je gubitak identiteta. Da bi se ovaj problem prevladao, prvi korak je upoznavanje i razumijevanje &nbsp;drugih kultura i religija, te priznavanje njihove razli\u010ditosti, &nbsp;a ne izbjegavanje, zanemarivanje ili potiranje.<\/p>\n<p dir=\"ltr\">Za ovu priliku pou\u010dan je primjer Bosne i Hercegovine. Odlu\u010duju\u0107i utjecaj u formiranju simboli\u010dkih i klulturno-religijskih dobara i vrijednosti imala je jedna posebna dru\u0161tvena forma komunikacije i vrijednosti koje su iz nje proistekle. Mo\u017eemo utvrditi da je be-ha dru\u0161tvo formirano u jednoj vrsti izvorne socijalne interakcije. To zna\u010di da je ovo dru\u0161tvo predstavljalo jedan od izvornih tipova komunikativne zajednice. &nbsp;Kulturni identiteti u BiH, kao osnova etni\u010dko-nacionalnih identiteta, formirali su se u obrascima komunikativnog djelovanja, tj. kroz &nbsp;razumijevanje i uva\u017eavanje. Komunikativna djelatnost ili proces intersubjektivnosti zasnovan je, zapravo, na razumijevanju ( \u0161to pretpostavlja zajedni\u010dki jezik), i na ispunjenim zahtjevima za va\u017eenje, \u0161to pretpostavlja me\u0111usobno priznanje socijalnih aktera, njihovo me\u0111usobno uva\u017eavanje. Unutar ovih struktura jezika i priznanja odvijala se komunikativna djelatnost, odnosno socijalni proces. Identiteti socijalnih aktera su se potvr\u0111ivali i odr\u017eavali u ovakvoj komunikaciji.<\/p>\n<p dir=\"ltr\">Za be-ha dru\u0161tvo to je zna\u010dilo da se ono formiralo u izvornoj me\u0111uetni\u010dkoj komunikaciji, sa posebnim oblikom identiteta. Ova posebnost se sastoji u tome \u0161to se identitet svake etni\u010dke zajednice formirao u mediju zajedni\u010dkog jezika koji je omogu\u0107io razumijevanje, i u mediju zajedni\u010dke sredine (toposa) &nbsp;koja je omogu\u0107ila uva\u017eavanje, tj. su\u017eivot. Svaka etni\u010dka zajednica je u svome identitetu sadr\u017eavala drugu etni\u010dku zajednicu. Pojednostavljeno re\u010deno, narodi u BiH nisu &nbsp;\u017eivjeli jedni pored drugih u nekoj mehani\u010dkoj svezi, nego zajedno, jedni s drugima. Drugi je bio dio identiteta, i to drugi za koga se zna da je druga\u010diji i razli\u010dit. Ali upravo ova drugost i razli\u010ditost je mogla potvr\u0111ivati i \u010duvati vlastiti identitet \u2013 njegovanje vlastitog identiteta je uklju\u010divalo \u010duvanje identiteta drugoga. To nije bio slu\u010daj niti jedne druge etni\u010dke zajednice u Evropi. Evropska dru\u0161tva su bila zasnovana na jednoj etni\u010dkoj zajednici i druge su primali samo u mehani\u010dkim svezama interesa. Zato te veze nisu nikada bile \u010dvrste, nisu bile \u017eivotne i njihova historija je uglavnom bila historija me\u0111usobnih borbi za presti\u017e, za prevlast, pri \u010demu se koristila i najstra\u0161nija sredstva \u2013 progoni i genocid.<\/p>\n<p dir=\"ltr\">Identitet, dakle, nije apstraktno samoodno\u0161enje nekog subjekta koji se spoznaje, pojedinca ili kolektiva, nego tek rezultat priznanja drugog i odgovor na o\u010dekivanja tog drugog. To \u0161to jesmo kao pojedinci ili kao narodi postajemo postepeno \u017eive\u0107i s drugima, u interakciji koja ima formu pulsacije. Tek kada nam se vrati o\u010dekivano pona\u0161anje drugoga, mo\u017eemo sebe izgra\u0111ivati kao racionalne osobe ili kolektive. Strukture identiteta, dakle, ne pripadaju samo nama, mi ih ne mo\u017eemo sami odr\u017eati, one imaju pulsiraju\u0107u formu i intersubjektivnu jezgru. Pojedinci ili narodi koji se ostvaruju odno\u0161enjem samo na sebe, ostaju usamljeni, izolirani i uglavnom atrofiraju i propadaju. Identitetni procesi vode kroz mre\u017ee socijalnih pulsacija koje su posredovane jezikom, radom i zajedni\u010dkom \u017eivotnom sredinom.<\/p>\n<p dir=\"ltr\">Multietni\u010dki karakter be-ha dru\u0161tva dobio je \u010dak ideolo\u0161ki karakter u svijesti pojedinaca i etni\u010dkih zajednica. &nbsp;Zapravo, radi se o tome da su posreduju\u0107i elementi zajedni\u0161tva \u2013 jezik, zajedni\u010dka \u017eivotna sredina, te obi\u010daji, kulturno stvarala\u0161tvo i dru\u0161tvene vrijednosti proiza\u0161li iz toga, prekrili etni\u010dko-vjerske razlike i formirali jedinstven kulturni entitet. Svijest o razlikama nije bila razaraju\u0107a za dru\u0161tvo nego je bila integrirana u ideologiju zajedni\u010dkog kulturnog kruga kao posebnog bosanskog civilizacijskog dostignu\u0107a.<\/p>\n<p dir=\"ltr\">Identitet nastao u samorazumijevanju i u priznanju drugog izgubio je, na\u017ealost, u protreklonm ratu u BiH, svoju osnovicu. Razli\u010dite etni\u010dko-vjerske zajednice koje su svoje identitete gradile na osvje\u0161tenim &nbsp;razlikama sada su ga odre\u0111ivale popisom atributa koji im pripadaju kao singularnostima. Samorazumijevanje je pretvoreno u znanje koje se mo\u017ee razlo\u017eiti na kona\u010dan broj propozicija i koje se mogu osvjedo\u010diti. Ovakvi identiteti postali su apstraktna samoodno\u0161enja spoznaju\u0107ih subjekata bez priznanja drugog. Priznanje izostaje na sve strane, zajednice se jo\u0161 razumiju ali ne uva\u017eavaju zahtjeve jedna drugoj.<\/p>\n<p dir=\"ltr\">Tako\u0111er, ratom i novom retorikom koja je izgubila komunikacijsku strukturu, izgubljen je temelj kulturno-nacionalnog identiteta svih zajednica, a to je zajedni\u010dka \u017eivotna sredina. Projektanti rata su izgleda znali da je topos davao najzna\u010dajniju karakteristiku zajedni\u010dkom \u017eivotu u razli\u010ditosti, tako da su nastojali sve zajednice i\u0161\u010dupati iz njihove sredine. Pri tome su koristili najbrutalnija sredstva \u2013 progone, paljenje i uni\u0161tavanje imanja, tzv. etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, sve do genocida. Uni\u0161tavanjem zajedni\u010dke \u017eivotne sredine uni\u0161ten je podjednako identitet svih zajednica u BiH i njihovo zajedni\u0161tvo ( zajednice koje su se na\u0161le u novim sredinama u izbjegli\u0161tvu jo\u0161 tragaju za svojim identitetom).<\/p>\n<p dir=\"ltr\">Na\u017ealost, to stanje traje i danas i postalo je dru\u0161tvena \u010dinjenica. U sredi\u0161tu Evrope, zaslugom i same Evrope, izgubljen je jedan poseban i jedinstven \u017eivotni svijet, s posebnim oblikom identiteta, za kojim Evropa traga. Ona danas poku\u0161ava izgraditi taj svijet solidarno\u0161\u0107u, za\u0161titom ljudskih prava i sloboda, tolerancijom i \u201enovim svjetskim ethosom\u201c. Ona se oslanja na tzv. komparativna iskustva iako ona nastaju samo u sferi pragmatizma i svrhovito-racionalnih strategija. Na taj na\u010din se poku\u0161ava sa\u010duvati \u201escenarij interkulturalnosti\u201c .<\/p>\n<p dir=\"ltr\">Transnacionalni identiteti nastali u ovakvim scenarijima poku\u0161avaju liberalizacijom prostora imitirati topos \u017eivotnog svijeta koji je u BiH postojao u izvornom obliku. Taj prostor, vje\u0161ta\u010dki izgra\u0111en, nije ni\u0161ta drugo do poku\u0161aj komprimiranja okru\u017eenja kako bi se ostvarile mobilne i profitabilne relacije i partnerstva. To nije onaj bosanski topos kao sredina u kojoj razli\u010dite zajednice odr\u017eavaju svoje razlike \u017eivotom. Unutar tog vje\u0161ta\u010dki proizvedenog transnacionalnog identiteta ostaju neprevladive granice u jezicima, kulturi, religiji, obi\u010dajima. Ove granice, iako se prigu\u0161uju u novim tipovima evropske demokracije, ili u strategijama turisti\u010dkih agencija, izbijaju \u010desto na povr\u0161inu u formi ekcesa, sitnih pobuna ili pak otvorenih zlo\u010dina prema pripadnicima drugih etni\u010dko-vjerskih skupuna. U BiH Evropa je izgubila sebe.<\/p>\n<p dir=\"ltr\">Konferencija u Rimu, 29.9.-2.10.2013.)<\/p>\n<p dir=\"ltr\">Sarajevo, 30.09.2013.<\/p>\n<p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas se svjetsko dru\u0161tvo ili svjetska dru\u0161tva nalaze u fazi traganja za modelom socijalne kohabitacije. Problem je u tome \u0161to su ova du\u0161tva izgradila svoje identitete kroz kulturu i religiju te im se proces kohabitacije s drugima pojavljuje samo kao proces asimilacije. Izlaz iz ove pote\u0161ko\u0107e naj\u010de\u0161\u0107e se tra\u017ei u kompromisu koji je mogu\u0107 samo ukoliko se napuste esencijalisti\u010dka stajali\u0161ta.&nbsp; [<a href=\"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-11-no-4-2016october\/the-necessity-of-dialogue-among-religions-and-cultures\/\">&hellip;<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[265,356,384],"tags":[],"class_list":["post-3581","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-11-no-4-2016october","category-volume-18-no-2-2023-april","category-volume-21-no-1-2026-january","contributor-ivo-komsic","volume-11-no-4-2016october","volume-18-no-2-2023-april","volume-21-no-1-2026-january"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3581"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3581\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":67836,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3581\/revisions\/67836"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}