Na okruglom stolu u Beogradu, o temi \u201eJugoslavija u II svjetskom ratu 1941. godine\u201c, odr\u017eanom 2. i 3. jula ove godine, javio sam se za rije\u010d poslije Va\u0161eg izlaganja. Tra\u017eio sam odgovor na jednu Va\u0161u tezu. Dijalog je tek bio po\u010deo i zbog vremenskog tjesnaca javno smo se sporazumjeli da dijalog nastavimo putem pisama. Kako je u me\u0111uvremenu \u201eBorba\u201c od 9.jula objavila tekst pod naslovom \u201eRaspad dve ideolo\u0161ke iluzije\u201c, i to \u201ekao kompilaciju neautorizovanog izlaganja, replika i odgovora Dobrice \u0106osi\u0107a\u201c na pomenutom okruglom stolu, uzimam slobodu da ovim putem OTVORENOG PISMA upu\u0107enog Vama, uz sve po\u0161tovanje, najprije ponovim \u0161ta sam rekao tada u Beogradu, da objasnim motive i svrhu pitanja, ali i da djelimi\u010dno komentari\u0161em tekst objavljen u \u201eBorbi\u201c, pretpostavljam s Va\u0161im dopu\u0161tenjem.<\/p>\n
U Beogradu, 3. jula rekao sam sljede\u0107e (prema napisanoj kratkoj diskusiji koju citiram):
\n\u201e1. Veliki pisci imaju pravo, \u010dak i du\u017enost, da budu skeptici i pesimisti. Ali, onog trenutka,
\n kad skepticizam i pesimizam velikih pisaca u koje svakako spada gospodin Dobrica \u0106osi\u0107, postane javna stvar, jer se izra\u017eava i druga\u010dije, ne samo knjigom, ve\u0107 govorom, esejom, intervjuom itd., onda on postaje javna stvar od politi\u010dkog zna\u010daja.
\n2. Teza da je \u201eraspadom Jugoslavije historijska svijest srpskog naroda nepovratno pora\u017eena\u201c
\nzahtijeva komentar ovih pitanja: Da li se raspad Jugoslavije smatra gotovom stvari i da li se pod \u201ehistorijskom svije\u0161\u0107u srpskog naroda\u201c podrazumijeva i demokratska javnost Srbije, kojoj je i gospodin Dobrica \u0106osi\u0107 vi\u0161e od dvije decenije dao veliki doprinos, odnosno da li tu spadaju i gra\u0111ani Srbije i Srbi \u2013 gra\u0111ani koji \u017eive u drugim republikama, koji polaze od na\u010dela da je osnova demokratije suvereni gra\u0111anin, a ne nacija?<\/p>\n
Ako se raspad Jugoslavije uzima kao gotova \u010dinjenica, i ako se \u201ehistorijska svijest srpskog naroda\u201c misli u\u017ee nego \u0161to sam opisao, onda slijedi pitanje: \u0160ta je konsekvenca teze o raspadu Jugoslavije kao gotovoj \u010dinjenici u pogledu pretpostavke o dvije varijante \u201eraspada\u201c Jugoslavije? Prva, stra\u0161na varijanta raspada kroz gra\u0111anski rat, a za mene kroz vjerski i me\u0111uetni\u010dki rat, koji \u0107e najte\u017ee pogoditi moju BiH (u kojoj \u017eivim gotovo \u010detrdeset godina) ili \u0107e se eventualno \u201erasturanje\u201c Jugoslavije odvijati kroz dugoro\u010dnu, mirnu i stabilnu proceduru.<\/p>\n
Ako se \u010dovjek opredijeli za prvu varijantu, \u0161to gospodin Dobrica \u0106osi\u0107 nije mislio, onda se raspad Jugoslavije odvija i mo\u017ee odvijati samo kroz jednostrane projekte stvaranja suverenih nacionalnih dr\u017eava \u2013 koji nisu mogu\u0107i ovom brzinom i na pretpostavkama ovih sada\u0161njih ludih vremena osim kroz krv, kroz \u017ertvovanje \u017eivota gra\u0111ana kao talaca ili podanika svojih o\u010deva nacija\u201c.<\/p>\n
Osnovni motiv postavljanja ovih pitanja, a naro\u010dito najva\u017enijeg, sastoji se u neuvjerljivosti teku\u0107ih argumenata o raspadanju Jugoslavije kao gotovoj \u010dinjenici i neprihvatanju bilo kakvih nasilnih formi mijenjanja unutra\u0161njih i spoljnjih granica Jugoslavije. Pod nasilnim formama podrazumijevam ne samo posvuda najavljene nove ratne igre, ve\u0107 i uske i jednostrane navodno potpuno demokratske procedure uspostavljanja novih granica Jugoslavije sa susjedima, odnosno isto tako jednostrane, uske i samo na nivou republika i pokrajina \u2013 uz sav njihov legalitet i legitimitet \u2013 bez ikakve savezne procedure uspostavljene suverene nacionalne dr\u017eave.<\/p>\n
To je sve mogu\u0107e, ali pod uslovom pristajanja na mnogo \u0161iri krug u\u010desnika i mnogo \u0161ire forme dogovora o budu\u0107nosti Jugoslavije. Kona\u010dno, bio bi red da se bar saslu\u0161a gra\u0111anska demokratska javnost i politi\u010dki akteri u Jugoslaviji koji raspola\u017eu argumentima \u2013 a ne proro\u010danstvima \u2013 da je ipak kroz odgovaraju\u0107u dugoro\u010dnu demokratsku proceduru po prvi put mogu\u0107a nova demokratska zajedni\u010dka dr\u017eava, u kojoj bi suvereni gra\u0111anin kao pojedinac svoju suverenost prenosio u obliku suverenih nadle\u017enosti op\u0161tini, regiji, republici, zajedni\u010dkoj dr\u017eavi i Evropskoj zajednici. Osnovni uslov je mir i strpljivo sporazumijevanje i usagla\u0161avanje i najsuprotnijih rje\u0161enja na\u0161e budu\u0107nosti.<\/p>\n
Osim toga, projekti stvaranja suverenih nacionalnih dr\u017eava, naro\u010dito oni koji ve\u0107 najavljuju \u201epodjelu Bosne\u201c za dugi niz godina bi nas vratili unazad. Pisca takve kreativne snage i uticaja ne mislim ubje\u0111ivati u to da ipak nada postoji da se bez krvi sa\u010duva Jugoslavija, ali sam kao po\u0161tovalac njegovog djela prinu\u0111en da upitam: za\u0161to ste se tako brzo zamorili i izgubili dah, i to Vi, koji ste u najte\u017eim vremenima starog poretka bili nadahnu\u0107e i nada za mnoge?<\/p>\n
Strahovita je snaga argumenata koje iznosite u prilog teze o historijskoj istro\u0161enosti jugoslovenstva i Jugoslavije, koja je sedam decenija bila osnovni dr\u017eavni krov nad glavom svim Srbima, da je \u201e\u017eivotna koheziona snaga jugoslovenske vi\u0161enacionalne dr\u017eave nejaka da izdr\u017ei svako ozbiljnije isku\u0161enje\u201c, da je \u201eJugoslavija dr\u017eava koja nije mogla da podnese ni rat ni mir, ni diktaturu ni dezintegracioni proces\u201c, ali da \u201esvako smrknu\u0107e smjenjuje svitanje\u201c, te da su se \u201eraspale dvije ideolo\u0161ke utopije: jugoslovenstvo i totalitaristi\u010dki socijalizam. Hegel nam nudi dijalekti\u010dku utjehu: sve \u0161to propada \u2013 propada s razlogom. A zlo ra\u0111a i dobro\u201c itd. (sve citirano iz \u201eBorbe\u201c od 9. jula ove godine).<\/p>\n
Ne mogu u kratkom pismu ulaziti u tako bitna pitanja, ali bih se usudio postaviti samo jo\u0161 dva pitanja: prvo, Va\u0161a teza da su suvremeni doga\u0111aji porazili \u201ejugoslovenstvo kao jezgro srpske nacionalne svijesti\u201c vi\u0161eslojna je i bio bi potreban vrstan arheolog da iskopa bar najmla\u0111e slojeve. Ne \u010dini li Vam se vjerovatnim da bi to bar u ne\u0161to relativnijem pogledu moglo da va\u017ei i za druge narode u Jugoslaviji? Ako bi to bilo ta\u010dno, onda bi se, drugo, morala relativizovati pretpostavljena teza da je srpska nacionalna svijest prvenstveno ili \u010dak jedina, \u0161to vi ne tvrdite, u svom jezgru imala jugoslovenstvo, a \u0161to ja ne pori\u010dem, ali usput dodajem da ste otvorili jedan novi problem. Taj problem jeste pretpostavka o poklapanju nacije sa dr\u017eavom, \u0161to je vi\u0161e karakteristi\u010dno za Zapad, a mnogo manje za srednju i isto\u010dnu Evropu kao vi\u0161enacionalne zajednice.<\/p>\n
Na osnovu ove nedovoljno promi\u0161ljene pretpostavke, osnovna poruka Va\u0161e teze o \u201enesaglednoj pora\u017eenosti\u201c historijske svijesti srpskog naroda \u201eraspadom Jugoslavije\u201c, glasi da je Srbija izgubila svoju dr\u017eavu, i da ima potpuno historijsko pravo da stvara svoju suverenu dr\u017eavu. Vi to sasvim otvoreno ne ka\u017eete, ali poetski na kraju teksta u \u201eBorbi\u201c zaklju\u010dujete da \u201enam svi\u0107e zora na\u0161eg historijskog bivstvovanja u XX vijeku\u201c. Kao i ja, i Vi dobro znate da ne samo u Srbiji postoje realne politi\u010dke snage koje \u017eele stvaranje \u201eVelike Srbije\u201c. Va\u0161a poetika mo\u017ee da bude izmanipulisana u raznim scenarijima zla, i u tom vidim razlog su\u0161tinske prirode zbog koga Vam pi\u0161em ovo OTVORENO PISMO. Scenarij stvaranja Velike Srbije ravan je onom o Velikoj Hrvatskoj, pa i scenariju o suludoj brzini razdru\u017eivanja i otcjepljenja Slovenije od Jugoslavije, \u0161to sve zajedno i uz ostalo nespomenuto, direktno destabilizuje Evropu, Jugoslaviju, a pogotovo BiH.<\/p>\n
Na Vama i Va\u0161im rije\u010dima kao djelima velika je historijska odgovornost da u\u010dinite mnogo vi\u0161e za mirno i demokratsko rje\u0161enje krize podanika \u2013 gra\u0111ana ove zemlje.<\/p>\n
Na kraju, samo da napomenem, da kao Crnogorac jugoslovenskog porijekla, ili obrnuto, kako ko \u017eeli razumjeti, i iz li\u010dnog iskustva poznajem bar neke strane du\u0161e srpskog \u010dovjeka, jer sam u\u010dio \u0161kolu u U\u017eicu, Valjevu, Kragujevcu, a pet razreda gimnazije zavr\u0161io u Po\u017earevcu. Kao i Va\u0161i junaci u romanima me\u0111u onima su i oba moja djeda u\u010destvovala u Balkanskim ratovima \u2013 tamo zadobili Obili\u0107a medalje \u2013 u I svjetskom ratu, jedan djed je 1942. godine poginuo kao komandant partizanskog bataljona ne \u017eele\u0107i da u\u0111e u Partiju. Nikada ne\u0107u zaboraviti dane u Po\u017eerevcu, kada su mi neposrednost i svakodnevna podr\u0161ka mog najbli\u017eeg dru\u0161tva, nastavnika i profesora ove \u010duvene Gimnazije iz 19. vijeka i gimnastika pomogli da izdr\u017eim razdvojenost izme\u0111u mog tijela i du\u0161e, jer mi je du\u0161a naj\u010de\u0161\u0107e bila na Golom otoku zajedno sa mojim ocem.<\/p>\n
INDIVIDUUM I NA\u0160ILJE – 1991: OTVORENA PISMA PROTIV RATA – (Rabi\u0107, Sarajevo 2006)<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na okruglom stolu u Beogradu, o temi \u201eJugoslavija u II svjetskom ratu 1941. godine\u201c, odr\u017eanom 2. i 3. jula ove godine, javio sam se za rije\u010d poslije Va\u0161eg izlaganja. Tra\u017eio sam odgovor na jednu Va\u0161u tezu. Dijalog je tek bio po\u010deo i zbog vremenskog tjesnaca javno smo se sporazumjeli da dijalog nastavimo putem pisama. Kako je u me\u0111uvremenu \u201eBorba\u201c od […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48],"tags":[],"class_list":["post-340","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-2-no-3-2007-july","contributor-gajo-sekulic","volume-2-no-3-2007-july"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=340"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":706,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/340\/revisions\/706"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}