\u201eHasanaginica\u201d (Hasan-agina \u017eena) je narodna balada napisana u desetercu koji je karakteristi\u010dan za juna\u010dk\u0435 epske pjesme. Prvi put je privukla pa\u017enju Zapadne Evrope kada ju je gvardijan Alberto Fortis preveo i objavio u svojoj knjizi \u201ePut po Dalmaciji\u201c (Venecija, 1774. godine). Fortis je baladu objavio na srpsko-hrvatskom i talijanskom jeziku (prijevod). Njegova knjiga \u201ePut po Dalmaciji\u201c je 1778. godine prvi put prevedena na engleski (ponovo izdata 1971. godine od strane izdava\u010dke ku\u0107e Arno Press), a na njema\u010dki ju je 1775. godine preveo Werthes. Upravo Werthesov prijevod je koristio Goethe pripremaju\u0107i svoj prijevod pjesme \u201eKlaggesang von der edlen Frauen des Asan Aga\u201d koju je objavio Johann Herder u prvom dijelu svoje knjige Volkslieder. Sir Walter Scott je tako\u0111er uradio veoma opisan i slobodan prijevod ove pjesme na osnovu Goethe-ovog prijevoda. Sre\u0107om, to nikada nije objavljeno (za vi\u0161e detalja o ovome vidjeti D.H. Low, Slavonic Review, III, Dec. 1924).<\/p>\n
Prijevod \u201eHasanaginice\u201c na talijanski, njema\u010dki i engleski jezik do\u0161ao je u vrijeme kada je u cijeloj Evropi postojao pove\u0107an interes za folklor koji je podstican radom MacPherson-a, bra\u0107e Grimm i Herdera. Onda ne za\u010du\u0111uje \u010dinjenica da je visoko obrazovani i u kulturu upu\u0107eni Slovenac, Jernej Kopitar, koji je prvi put sreo Vuka Karad\u017ei\u0107a u Be\u010du 1813. godine, svog novog u\u010denika usmjerio na visoke vrijednosti folklora u evropskim kulturnim krugovima. Vukova prva publikacija \u201eMala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica\u201d je uklju\u010divala i \u201eHasanaginicu\u201d preuzetu iz Fortisove knjige. Fortisova verzija je vjerovatno kopirana sa ikavice i promijenjena u jezi\u010dki stil koji je tada prevladavao u Dubrovniku: sadr\u017ei u sebi mje\u0161avinu prete\u017eno ijekavskih i nekih ikavskih formi kao i nekoliko lo\u0161ih prijevoda. Vuk je preina\u010dio pjesmu koriste\u0107i ijekavicu u cijeloj pjesmi i mijenjaju\u0107i neke rije\u010di; \u010dak je dodao i svoj stih. Odlu\u010dili smo \u0161tampati Vukovu verziju, ali bez dodanog stiha, kao \u0161to je objavljeno u Tre\u0107em dijelu njegovih Srpskih narodnih pjesama. Vukova pjesma ima prednost koja se o\u010dituje barem u savremenom pravopisu i internim komentarima.<\/p>\n
Svi koji su zainteresovani za druge poeme o Hasan-agi i njegovoj \u017eeni mogu pogledati knjigu \u201eErlangenski rukopis\u201d (SKA, Zbornik za Istoriju, jezik i knji\u017eevnost srpskog naroda, prvo odeljenje, knj. XII, 1925) od Gerharda Gesemana. Tako\u0111er mo\u017ee biti koristan i broj XXIII \u010dasopisa \u017divot (Sarajevo 1974), koji je u potpunosti posve\u0107en \u201eHasanaginici\u201c.<\/p>\n
Translated by Amila \u010celebi\u0107 – \u00a9 2007 Amila \u010celebi\u0107<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u201eHasanaginica\u201d (Hasan-agina \u017eena) je narodna balada napisana u desetercu koji je karakteristi\u010dan za juna\u010dk\u0435 epske pjesme. Prvi put je privukla pa\u017enju Zapadne Evrope kada ju je gvardijan Alberto Fortis preveo i objavio u svojoj knjizi \u201ePut po Dalmaciji\u201c (Venecija, 1774. godine). Fortis je baladu objavio na srpsko-hrvatskom i talijanskom jeziku (prijevod). Njegova knjiga \u201ePut po Dalmaciji\u201c je 1778. godine prvi […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[48],"tags":[],"class_list":["post-330","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-2-no-3-2007-july","contributor-thomas-j-butler","volume-2-no-3-2007-july"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=330"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":710,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/330\/revisions\/710"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}