<\/p>\n
Alexander, Ronelle. Bosnian, Croatian, Serbian, a Grammar: With Sociolinguistic Commentary<\/em>. Madison, WI: University of Wisconsin Press, 2006. xxi + 464 pp.<\/p>\n Alexander, Ronelle and Ellen Elias-Bursa\u0107. Bosnian, Croatian, Serbian, a Textbook: With Exercises and Basic Grammar<\/em>, Second edition. Madison, WI: University of Wisconsin Press, 2010. xviii + 510 pp.<\/p>\n Ovaj \u010dlanak je skra\u0107ena verzija du\u017eeg prikaza gore navedenih knjiga, objavljenog na portalu academia.edu\/midhatridjanovic<\/a>. Zbog ograni\u010denog prostora ve\u0107ina primjera leksi\u010dkih i gramati\u010dkih gre\u0161aka i propusta u navedenim knjigama, datih u du\u017eoj verziji prikaza, izostavljena je u ovom \u010dlanku.<\/p>\n Prvu od dvije knjige koje se ovdje prikazuju zva\u0107emo kratko Gramatika<\/em> (Grammar), a drugu Vje\u017ebanka<\/em> (Textbook). Tako\u0111er \u0107emo povremeno koristiti kratice B, H i S za Bosanski, Hrvatski i Srpski.<\/p>\n Knjige koje su predmet ovog prikaza bile su tokom posljednjih osam godina glavni pedago\u0161ki materijal u SAD za nastavu jezika koji se zvao Srpskohrvatski prije raspada Jugoslavije 1992. godine. Nakon jugoslavenskih ratova u vremenu od 1991. do 1995, na krhotinama biv\u0161e Jugoslavije stvorene su nove dr\u017eave, od kojih je svaka svoj jezik nazvala svojim novim imenom. Tako su nastali Bosanski, Hrvatski, Srpski (BHS) i, ne\u0161to kasnije, Crnogorski. Naravno, nova imena nisu promijenila jezik u tim dr\u017eavama unato\u010d naporima normativista, naro\u010dito u Hrvatskoj, da jezik svoje zemlje u\u010dine druk\u010dijim od ostala tri \u201cjezika.\u201d I pored razli\u010ditih imena, jezici koji su naslijedili Srpskohrvatski su\u0161tinski \u010dine jedan jezik, \u010diji govornici nemaju nikakvih te\u0161ko\u0107a u me\u0111usobnoj komunikaciji. Gramati\u010dke razlike izme\u0111u njih su zanemarljive, a i leksi\u010dke razlike su dosta rijetke. Pouzdano se mo\u017ee re\u0107i da su britanski i ameri\u010dki Engleki vi\u0161e me\u0111usobno udaljeni nego \u0161to su to Bosanski, Hrvatski i Srpski. De\u0161avaju se nesporazumi izme\u0111u govornika britanskog i ameri\u010dkog Engleskog, ali nije poznato da je ikad do\u0161lo do jezi\u010dkih<\/em> nesporazuma izme\u0111u govornika raznih varijanti BHS-a.<\/p>\n Autori su namjerili da napi\u0161u zajedni\u010dku gramatiku i ud\u017ebenik tri varijante istog jezika. Mo\u017eda se mo\u017ee napisati jedna knjiga o gramatici dvije ili tri veoma srodne varijante nekog jezka, ali je nemogu\u0107e napisati dobar ud\u017ebenik<\/em> koji bi korisniku omogu\u0107io da stekne solidno znanje jedne ili vi\u0161e varijanti. Nepobitan dokaz ove tvrdnje je \u010dinjenica da takav zajedni\u010dki ud\u017ebenik nije nikad napisan za britanski i ameri\u010dki Engleski.<\/p>\n Unato\u010d komercijalnom uspjehu knjiga koje se ovdje prikazuju, ja tvrdim da se one mogu ubrojati me\u0111u najnekvalitetnije ud\u017ebenike stranog jezika koji su ikad objavljeni. Pune su gre\u0161aka svake vrste: negramati\u010dnih oblika rije\u010di, sintagmi i re\u010denica, nesuvislih skupina rije\u010di, nekoherentnih dijaloga, traljavih ili pogre\u0161nih gramati\u010dkih pravila, pogre\u0161nih akcenata, pogre\u0161nih alociranja pojedinih rije\u010di ili gramati\u010dkih oblika jednom od tri \u201cjezika\u201d u BHS kompleksu; ovim gre\u0161kama treba dodati i odsustvo va\u017enih gramati\u010dkih pravila. Ovo su samo te\u017ee gre\u0161ke koje su ponavljaju u knjizi.<\/p>\n Gramatika<\/em> sadr\u017ei nekih 50 strana \u201cSociolingvisti\u010dkog komentara,\u201d kojem \u2013 i da je dobro napisan \u2013 nije mjesto u ud\u017ebeniku BHS-a. Komentar je uglavnom istorija razmirica izme\u0111u balkanskih lingvista oko bezna\u010dajnih detalja jezi\u010dke prakse, ve\u0107inom u vezi sa tvrdnjama da je B, H ili S zaseban jezik.<\/p>\n Ja smatram da je najozbijnija gre\u0161ka koju su autori napravili prihvatanje vje\u0161ta\u010dkih oblika rije\u010di koje su proglasili \u201cpravilnim\u201d lingvisti\u010dki nepismeni i nacionalisti\u010dki orijentisani balkanski \u201clingvisti.\u201d Svaki nepristrasan posmatra\u010d posljeratne politi\u010dke situacije na Balkanu mo\u017ee vidjeti da novim dr\u017eavama upravljaju fa\u0161istoidne vlade, \u010dvrsto rije\u0161ene da za svoje feude ponovo uspostave tradicionalne atribute nacionalnih dr\u017eava; po\u0161to je jezk vrhunsko obilje\u017eje nacionalnosti, na\u0161li su \u201clingviste\u201d koji se trude da na\u0111u \u201cnau\u010dne dokaze\u201d da je jezik njihove posebne dr\u017eave zaseban jezik, koji zaslu\u017euje zasebno ime. \u201cDokazi\u201d obi\u010dno ne idu dalje od \u0161a\u010dice rije\u010di koje su navodno specifi\u010dne nekom posebnom \u201cjeziku\u201d.<\/p>\n Jo\u0161 jedna krupna gre\u0161ka koju pravi Prof. Alexander odnosi se na odre\u0111ivanje teritorije na kojoj se govori dati balkanski \u201cjezik\u201d. Svi prihvataju \u010dinjenicu da je Srpski ime jezika koji se govori u Srbiji i da je Hrvatski jezik Hrvatske; u Hrvatskoj \u017eivi brojna nacionalna manjina Srba, a u Srbiji Bosanaca, \u010diji pripadnici zovu svoj jezik svojim nacionalnim imenom, mada svi stanovnici svake od ovih dr\u017eava govore na isti na\u010din.<\/p>\n Ali u Bosni i Hercegovini situacija je slo\u017eenija. Najva\u017enija stvar u vezi sa jezikom ove zemlje je \u010dinjenica da svi njeni stanovnici govore na potpuno isti na\u010din<\/em>. Jedini logi\u010dan naziv tog jezika bio bi Bosanski<\/em> u teritorijalnom<\/em> smislu (zemlja se zvala samo Bosna od formiranja prve srednjovjekovne bosanske dr\u017eave u 10. vijeku do sredine 19. stolje\u0107a). Osim toga, bosanski Srbi i Hrvati su, u stvari, potomci bosanskih Prvoslavaca i Katolika koji su \u201cpreobra\u0107eni\u201d u Srbe i Hrvate tokom 19. vijeka. Zbog toga, u istorijskm smislu, u Bosni nema Srba i Hrvata.<\/p>\n Razli\u010dita imena bosanskog jezika stvorena su nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Svaka obavije\u0161tena osoba zna da je taj Sporazum potpisan na brzinu kako bi se zaustavila neprijateljstva; u njemu su napravljene grube gre\u0161ke time \u0161to je zemlja koja je stolje\u0107ima bila jedna zemlja podijeljena na dva \u201centiteta\u201d, Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine, kao i time \u0161to je razdijeljen jedan narod koji je tokom vi\u0161e od jednog milenijuma predstavljao jednu naciju sa zajedni\u010dkim jezikom i kulturom. U ratu od 1992. do 1995. godine srpski i hrvatski agresori su ubili ili prognali desetine hiljada ljudi da bi stvorili \u201cetni\u010dki \u010diste\u201d oblasti; na \u017ealost, Dejtonski mirovni sporazum je u najve\u0107oj mjeri legalizovao njihovo nelegalno i nemoralno \u201cetni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje\u201d. Tragi\u010dan rezultat ovih doga\u0111aja je potpuna redistribucija stanovnika ove zemlje, tako da Srbi danas \u010dine 90% stanovni\u0161tva Republike Srpke, dok Bo\u0161njaci \u010dine skoro polovinu stanovnika Federacije Bosne i Herceovine. Etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje rezultiralo je apsurdnom situacijom u kojoj je jedan jezik nazvan razli\u010ditim imenima \u2013 Srpski u Republici Srpskoj i Bosanski, Hrvatski i Srpski u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovo je, opet, stvorilo potpuno ludu situaciju u \u0161kolama, koje dijele djecu razli\u010ditih \u201cnacionalnosti\u201d jer moraju poha\u0111ati razli\u010dite \u201cnacionalne grupe predmeta\u201d u kojima se predaje jezik, knji\u017eevnost, istorija i vjeronauka. U svojoj knjizi Profesor Alexander bezumno i tvrdoglavo prihvata i isti\u010de svaki aspekt ovog odvratnog etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, i to na svim nivoima \u2013 od teritorijalnog do lingvisti\u010dkog.<\/p>\n Gorka je ironija kako autori iznose svoju glavnu namjeru u predgovoru Vje\u017ebanke<\/em> (str. xii): \u201cNa\u0161a namjera je bila da damo \u0161to je mogu\u0107e vjerniju sliku stvarne jezi\u010dke prakse u okviru koji \u0107e biti pristupa\u010dan studentima i upotrebljiv u u\u010dionici.\u201d Me\u0111utim, ono \u0161to su autori proizveli upravo je suprotno: njihova slika \u201cstvarne jezi\u010dke prakse\u201d je prepuna nestvarnih rije\u010di u svakom od tri \u201cjezika\u201d.<\/p>\n Sada citiram vjerovatno naj\u0161okantniju tvrdnju u bilo kojem ud\u017ebeniku stranog jezika; u predgovoru Vje\u017ebanke<\/em>, na strani xvi, autori ka\u017eu: \u201cNije potrebno podu\u010davati o svim elementima kompleksnog akcenatskog sistema BHS-a, bilo u po\u010detku bilo kasnije, jer se mo\u017ee komunicirati savr\u0161eno dobro ako se zna mjesto akcenta u rije\u010di i nekoliko va\u017enih pojava dugog vokala.\u201d Svi znamo da postoje na\u010dini da se komunicira bez upotrebe rije\u010di \u2013 znakovi gluhonijemih, pantomima, gestikulacija i jezik tijela uop\u0161te \u2013 pa za\u0161to u\u010diti jezike, za\u0161to pisati ud\u017ebenike stranih jezika? Tvrdnja kojom se akcenti u BHS-u otpisuju kao irelevantni analogna je tvrdnji koja bi se pojavila u ud\u017ebeniku Engleskog kao stranog jezika u kojem autor tvrdi da nije uop\u0161te potrebno u\u010diti sve elemente slo\u017eenog sistema engleskih glagolskih vremena!<\/p>\n Dijalozi koji se javljaju u svakoj lekciji obi\u010dno su neprirodni i zvu\u010de vje\u0161ta\u010dki, ponekad i besmisleno. Autori su napravili po meni najgoru gre\u0161ku u pisanju ud\u017ebenika stranog jezika: sastavljali su dijaloge da bi ilustrovali posebne gramati\u010dke elemente i\/ili rije\u010di koje su u\u010denici trebali da nau\u010de u datoj lekciji, ne obra\u0107aju\u0107i pa\u017enju na sadr\u017eaj dijaloga, tako da su neki dijalozi nakaradni, a ponekad i grani\u010dno blesavi; ovo ilustruje sljede\u0107i odlomak na \u0161estoj strani Vje\u017ebanke<\/em>: Evo jo\u0161 primjera apsurdnih re\u010denica u dijalozima: U dijalozima na 26. strani Vje\u017ebanke<\/em>, sagovornik \u201c1.\u201d pita prodava\u010dicu u knji\u017eari imaju li novi njema\u010dki rje\u010dnik, na \u0161ta prodava\u010dica odgovara: Imamo ga. \u017delite li ga<\/em>?. Prva od ove dvije re\u010denice je negramati\u010dna u kontekstu u kojem je upotrijebljena (trebalo je re\u0107i samo Imamo<\/em>), dok bi druga bila prihvatljiva samo da je iza nje do\u0161lo kupiti<\/em>; bez ove glagolske dopune, \u017eeljeti<\/em> ima zna\u010denje seksualne po\u017eude, a ljudi normalno nemaju seksualnih \u017eelja prema knjigama. Svaki normalan izvorni govornik svakog jezika re\u0107i \u0107e vam da li je neki niz rije\u010di u njegovom jeziku gramati\u010dan ili nije. Nijedan od dva autora knjiga koje prikazujemo nije izvorni govornik BHS-a, mada je Elias-Bursa\u0107 \u017eivjela u Hrvatskoj dugi niz godina. O\u010dito im se nije dalo da provjeravaju gramati\u010dku prihvatljivost njihovih BHS re\u010denica konsultovanjem izvornog govornika tog jezika. Da su upitali izvornog govornika BHS-a \u0161ta zna\u010di \u017delite li ga?<\/em>, on bi protuma\u010dio ga<\/em> kao zamjenicu koja se odnosi na mu\u0161karca, a cijelo pitanje u smislu \u2018\u017dudite li za njim?\u2019.<\/p>\n Nakon \u0161to sam pa\u017eljivo pregledao prvih 70 strana Vje\u017ebanke<\/em>, na\u0161ao sam dovoljno gre\u0161aka da ka\u017eem da ova knjiga nije trebala biti objavljena, \u010dak i da je pro\u0161la ozbiljnu redakturu (ukazivanje na sve gre\u0161ke sadr\u017eane u njenih 510 strana sigurno bi ispunilo knjigu srednje veli\u010dine!). Po\u0161to je du\u017eina ovog \u010dlanka strogo ograni\u010dena, ne mo\u017eemo priu\u0161titi da opisujemo gre\u0161ke u Vje\u017ebanci<\/em>, ali podsti\u010demo zainteresovane \u010ditaoce kojima ne smeta da budu \u0161okirani da pro\u010ditaju cjelovit prikaz objavljen na academia.edu\/midhatridjanovic<\/a>, gdje su gre\u0161ke iscrpno opisane i obja\u0161njene.<\/p>\n Mada autori navode da Srpski ima ekavski izgovor u Srbiji a ijekavski van Srbije, ta informacija jedva da je dovoljna za stranca koji u\u010di Srpski, jer on mora biti zbunjen zbrkom \u201cjezik\u00e2\u201d s kojima treba da se nosi, u kojoj, kao vrhunac svega, postoje dva \u201cSrpska\u201d jezika. Jedini ispravan, nau\u010dni pristup ovom problemu bio bi da se jezik kojim svi govore u Bosni i Hercegovini nazove Bosanski<\/em> u teritorijalonom smislu, a zatim doda podatak da se taj jezik zvani\u010dno zove Srpski u Republici Srpskoj.<\/p>\n Korisnici Vje\u017ebanke<\/em> se obavje\u0161tavaju da \u201cogromnu ve\u0107inu rije\u010di u B, H i S upotrebljavaju svi govornici tih jezika u istom zna\u010denju\u201d. Da bi ilustrovali malu manjinu rije\u010di razli\u010ditih u Srpskom i Hrvatskom, autori daju spisak parova rije\u010di od kojih je jedna rije\u010d srpska, a druga hrvatska. Zatim dolazi tvrdnja da \u201cBosanski ponekad upotrebljava obje rije\u010di, nekad radije srpsku rije\u010d, a nekad radije hrvatsku, a u nekoliko slu\u010dajeva ima svoju vlastitu rije\u010d.\u201d Ovim se tvrdi da Bosanski upotrebljava<\/em> hrvatske i srpske rije\u010di, tj. da je on neka smjesa druga dva jezika, i svoje rije\u010di koristi samo \u201cu nekoliko slu\u010dajeva\u201d. Ovakav rasisti\u010dki stav prema Bosanskom nalazimo kod ekstremnih hrvatskih i srpskih nacionalista i nije mu potreban nikakav dalji komentar, mada treba<\/em> istaknuti da najraniji du\u017ei<\/em> pisani spomenik na Bosanskom prethodi hrvatskim i srpskim pisanim spomenicima od povijesnog zna\u010daja.<\/p>\n Ve\u0107ina strogih gramati\u010dkih pravila iskazana je re\u010denicama \u010diji su predikati modificirani rije\u010dima kao \u0161to su obi\u010dno<\/em>, ve\u0107inom<\/em>, \u010desto<\/em>, op\u0107enito<\/em>; sami predikati su nerijetko izra\u017eeni glagolima neodre\u0111enog zna\u010denja kao mo\u017ee se javiti<\/em>, prete\u017eno se javlja<\/em> i sl., ili sadr\u017ee takve glagole. Primjeri se mogu na\u0107i na skoro svakoj strani dviju knjiga koje se ovdje prikazuju. Tako na mjestu gdje govori o prijedlo\u0161kim sintagmama u kojima iza prijedloga dolazi imenica, autor ka\u017ee: \u201cKod ve\u0107ine govornika BHS-a akcent ostaje na imenici, mada se u nekoliko slu\u010dajeva pomjera unazad na prijedlog. U Bosanskom, me\u0111utim, akcent se \u010desto pomjera unazad na prijedlog ako objekt u obliku imenice ima silazni akcent. Ova pomjeranja akcenta ne javljaju se kod svih imenica ili kod svih prijedloga, ali znaju biti \u010desta kod prijedloga koji tra\u017ee imenicu u akuzativu. (Gramatika<\/em>, str. 26).<\/p>\n Ovo pravilo je bezvrijedno iz barem dva razloga: (a) Neodre\u0111ene sintagme kao kod ve\u0107ine govornika, u nekoliko slu\u010dajeva, \u010desto se pomjera unazad, ne javljaju se kod svih imenica\/prijedloga, znaju biti \u010desta<\/em> \u010dine da onaj ko u\u010di iz ove knjige ne mo\u017ee primijeniti dato pravilo na na\u010din koji \u0107e mu omogu\u0107iti da upotrijebi pravi akcent na pravom slogu. (b) Pravilo je iskazano tako da sadr\u017ei kontradikciju. Prvo nam se ka\u017ee da u BHS-u \u201cakcent ostaje na imenici\u201d. Sljede\u0107a re\u010denica po\u010dinje sa \u201cU Bosasnkom, me\u0111utim, …\u201d Ali ako BHS uklju\u010duje Bosanski, \u0161to je o\u010dito ta\u010dno, kakva je ovo nova suprotna informacija o Bosanskom?! Gramati\u010dka pravila moraju biti precizna i ne smiju sadr\u017eavati neodre\u0111ene rije\u010di; \u201clingvista\u201d koji ovo ne zna nije pravi lingvista.<\/p>\n U zaklju\u010dku bih \u017eelio re\u0107i da sam apsolutno uvjeren da bi neko ko poku\u0161a da nau\u010di BHS slu\u017ee\u0107i se knjigama Bosnian, Croatian, Serbian, a Textbook: With Exercises and Basic Grammar<\/em> i Bosnian, Croatian, Serbian, a Grammar: With Sociolinguistic Commentary<\/em> sigurno proizveo na stotine pogre\u0161nih oblika rije\u010di, sintagmi ili re\u010denica.<\/p>\n Moja knjiga Bosnian for Foreigners: With a Comprehensive Grammar<\/em> (Bosanski za strance: sa iscrpnom gramatikom) prisutna je na tr\u017ei\u0161tu od avgusta 2012. Dosad je poru\u010den samo jedan primjerak iz SAD. Knjiga je najavljena na vebsajtu Ameri\u010dkog slavisti\u010dkog lingvisti\u010dkog dru\u0161tva u decembru 2012. i na Linguist Listi marta 2013. Informacije o kupovini knjige mogu se dobiti na www.rabic.ba\/english<\/a>. Postoji i elektronska verzija gramati\u010dkog dijela knjige. Ona je napravljena na zahtjev kompanije Lionbridge, me\u0111unarodne agencije za prevo\u0111enje i marketing, koja je koristi u konstrukciji jezi\u010dkih tehnologija za BHS; ova verzija ima naslov Bosnian Grammar<\/em> (Bosanska gramatika) i mo\u017ee se nabaviti preko mog vebsajta http:\/\/midhatridjanovic.ba\/book-preview<\/a>.<\/p>\n Evo \u0161ta je o ovoj mojoj knjizi rekao jedan od vode\u0107ih svjetskih slavista, Profesor Wayles Browne sa Odsjeka za lingvistiku Cornell univerziteta:<\/p>\n Ova knjiga je plod dugogodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada Profesora Ri\u0111anovi\u0107a. On ju je obogatio svojim cjelo\u017eivotnim anga\u017emanom u nastavi jezika i lingvistici. Skromno je zove ud\u017ebenikom, mada je njen gramati\u010dki dio od 345 strana kompletna bosanska gramatika koja sadr\u017ei mnoga pravila neopa\u017eena tokom dva stolje\u0107a istra\u017eivanja gramatike jezika koji sada ima \u010detiri imena.<\/p><\/blockquote>\n Ameri\u010dki profesori BHS-a, koje je mo\u017eda odbio \u201cBosanski\u201d u naslovu knjige, \u017ertve su propagande fa\u0161istoidnih\u00a0vlada novih balkanskih dr\u017eava prema kojoj treba ljude \u0161to su ranije govorili Srpskohrvatskim jezikom podijeliti u \u010detiri nacije, od kojih svaka ima svoj jezik. Naravno, ovu vje\u0161ta\u010dku podjelu jednog jezika na \u010detiri odlu\u010dno odbacuju sve razumne osobe koje \u017eive u biv\u0161oj Jugoslaviji.<\/p>\n Ovo nije promotivni apel za moju knjigu. Ona se sasvim dobro prodaje, i prvo izdanje sa tira\u017eom od 500 primjeraka moglo bi se uskoro rasprodati. Sumnjam da \u0107e bilo ko od onih koji predaju BHS u SAD ili koji donose odluke o nastavi BHS-a biti dirnut ovim prikazom ili saznanjem da je ud\u017ebenik koji se sada koristi u SAD za nastavu BHS-a izrazito lo\u0161, dok se istovremeno na tr\u017ei\u0161tu nudi drugi ud\u017ebenik, koji bi se mogao natjecati sa najboljim ud\u017ebenicima stranog jezika koji su ikad objavljeni.<\/p>\n Otkad sam napisao prikaz knjige Bosnian, Croatian, Serbian<\/em> autora Alexander and Elias-Bursa\u0107, saznao sam da je ona dobila Godi\u0161nju nagradu Ameri\u010dkog udru\u017eenja nastavnika slavenskih i isto\u010dnoevropskih jezika (AATSEEL) kao \u201cNajbolji doprinos jezi\u010dkoj pedagogiji za 2009.\u201d. Nema tog broja uskli\u010dnika kojima bih mogao izraziti svoje duboko razo\u010darenje ovom \u201cnagradom\u201d. Tu\u017eno je da preko deset ameri\u010dkih, britanskih i njema\u010dkih profesora u oblasti slavisti\u010dkih studija kuju u zvijezde ovo proma\u0161eno djelo i slave ga kao \u201ckonceptualno remekdjelo\u201d i kao \u201cidealno re\u0161enje za sve one koji \u017eele znati \u201ckako se ta\u010dno ka\u017ee\u201d. Pozivam vas da u svjetlu mog prikaza razmotrite te pohvale i razmislite o njima. Mo\u017eete ih pro\u010ditati na linku www.bcsgrammarandtextbook.org\/Textbook\/comments<\/a>. Ne \u017eelim da govorim slavistima \u0161ta da misle, ali zaista \u017eelim da razmisle kriti\u010dki o onom \u0161to govore.<\/p>\n Dr. Midhat Ri\u0111anovi\u0107, profesor emeritus engleskog\u00a0jezika i lingvistike Univerziteta u Sarajevu Alexander, Ronelle. Bosnian, Croatian, Serbian, a Grammar: With Sociolinguistic Commentary. Madison, WI: University of Wisconsin Press, 2006. xxi + 464 pp. Alexander, Ronelle and Ellen Elias-Bursa\u0107. Bosnian, Croatian, Serbian, a Textbook: With Exercises and Basic Grammar, Second edition. Madison, WI: University of Wisconsin Press, 2010. xviii + 510 pp. Ovaj \u010dlanak je skra\u0107ena verzija du\u017eeg prikaza gore navedenih knjiga, objavljenog […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[269],"tags":[],"class_list":["post-3227","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-10-no-4-2015-october","contributor-midhat-ridjanovic","volume-10-no-4-2015-october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3227"}],"version-history":[{"count":32,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3227\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3931,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3227\/revisions\/3931"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n2. George je profesor, a Mary je profesorica.
\n3. A njihov pas?
\n2. Njihov pas nije profesor. Pas ni\u0300je \u010dovjek!
\nMora biti da autori Vje\u017ebanke<\/em> jako vole pse. Sastavili su dijalog, dat na strani 24 te knjige, da bi pripremili njenog ameri\u010dkog korisnika da kupi psa kad stigne tamo, a ne kartu na autobuskoj stanici. Amerikancu se nudi \u017euti pas [sic], ali njegov brat, za kojeg kupuje psa, ne voli \u017eute pse, on vi\u0161e voli (nepostoje\u0107e) crvene pse! Ne\u0161to \u0161to su autori propustili da urade jeste da sastave jedan dijalog izme\u0111u Amerikanca koji u\u010di BHS i bosanskog\/hrvatskog\/srpskog uposlenika aerodroma, koji \u0107e ga prosvijetliti o komplikovanim propisima vezanim za transportovanje psa avionom preko Atlantika!<\/p>\n
\nPod djevojkama su stolice.<\/em> (str. 113)
\nDoru\u010dak je u djevojkama<\/em>. (str. 113)
\nDoru\u010dak je u mirnoj djeci<\/em>. (str. 115)
\nBez balkanskih jezika<\/em> nema sre\u0107e. (str. 119)
\nPjevam pjesme balkanskim jezicima<\/em>. (str. 119)
\nS balkanskim jezicima<\/em> divno je \u017eivjeti. (str. 119)
\nO, balkanski jezici! (str. 119)
\nIspod \u010dega je stolica? (str. 120)
\nOvo pitanje se odnosi na potvrdnu re\u010denicu Pod djevojkama su stolice<\/em>. Po\u0161to su djevojke ljudska bi\u0107a a ne stvari, odgovaraju\u0107e pitanje, ma kako bilo ina\u010de apsurdno, trebalo bi biti Ispod koga su stolice<\/em>?. Jedini odgovor na pitanje Ispod \u010dega je stolica<\/em>? koji bi imao kakvog-takvog smisla bio bi Ispod djevoj\u010dine stra\u017enjice<\/em>!<\/p>\n
\nr.midhat@gmail.com<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"