Nacionalisti\u010dki diskursi i politi\u010dki programi \u010desto kao cilj najavljuju stvaranje ili povratak homogenom, samodovoljnom dru\u0161tvu. Koncept mehani\u010dke i organske solidarnosti Emila Durkheima daje koristan konceptualni okvir za shvatanje binarnih suprotnosti, koje napreduju kroz programe i politiku rada nacionalisti\u010dkih politi\u010dkih re\u017eima.\u00a0Nacionalisti\u010dki programi te\u017ee da prisilno stvore homogenost koju Durkheim naziva mehani\u010dkom solidarno\u0161\u0107u. \u201eDru\u0161tvene molekule, koje mogu biti koherentne, na ovaj na\u010din mogu djelovati zajedno samo u onoj mjeri u kojoj nemaju svojih li\u010dnih radnji, kao molekule anorganskih tijela\u201d (Durkheim, 40).\u00a0Nacionalizam tra\u017ei da povrati takvo stanje. Da bi u tome uspjeli u tome, nacionalisti\u010dke vo\u0111e se protive globalizaciji i difuziji, tj. silama koje stvaraju organsku solidarnost. \u201eJedinstvo organizma veliko je onoliko koliko je nazna\u010denija invidiualizacija dijelova\u201d (Durkheim, 40-41). Nacionalisti vide organsku solidarnost kao prijetnju nacionalnom identitetu i koheziji, jer ona udaljava \u010dlanove zajednice jedne od drugih. Do\u017eivotno u\u010de\u0161\u0107e i osje\u0107aj ro\u0111enja u tom na\u010dinu \u017eivota odgovara nacionalisti\u010dkim vrijednostima odanosti i patriotizma.\u00a0U nacionalisti\u010dkom re\u017eimu ne samo da ljudi, ideje i djelovanje moraju biti sprije\u010deni od mije\u0161anja u kulturu i sa kulturom, nego i ljudi te nacije moraju biti, \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e, sprije\u010deni u kontaktima s bilo kime izvan nacionalne zajednice. Alternativni na\u010dini shvatanja i bistvovanja u svijetu su prijetnja naporima nacionalista da upravljaju dr\u017eavom i stanovni\u0161tvom.<\/p>\n
Odr\u017eavanje stanja mehani\u010dke solidarnosti u zajedenici je uvijek borba, zato \u0161to sile globalizacije i mije\u0161anja kultura, koje predstavljaju urbano iskustvo, proizvode gravitacionu silu prema difuziji, eklekticizmu i organskoj solidarnosti. Sarajevo, kao mjesto mije\u0161anja kultura, senzibiliteta i pojedinaca, primjer je organske solidarnosti. Osje\u0107aj kulturalnog eglekticizma je pra\u0107en ve\u0107im osje\u0107ajem individualnosti, koje je mogu\u0107e konstantnom izlo\u017eeno\u0161\u010du pojedinaca u urbanom okru\u017eenju razli\u010ditim kulturama, stavovima, mi\u0161ljenjima i subjektivnostima u urbanom podru\u010dju. Uvjeti organske solidarnosti \u010dine nedvosmislen i nekriti\u010dki zagrljaj nacionalisti\u010dkog sendimenta i politi\u010dkih programa skoro nemogu\u0107im.<\/p>\n
Uvjeti organske i mehani\u010dke solidarnosti se me\u0111usobno ne isklju\u010duju. Osje\u0107aj zajednice, svojstven mehani\u010dkoj solidarnosti, ostaje odlika u \u017eivotima onih u urbanom podru\u010dju, ali to je ne\u0161to u \u010demu se u\u010destvuje po sopstvenom izboru. Pojedinac mo\u017ee gajiti osje\u0107aje posebne bliskosti prema prijateljima sa kojima je odrastao. Mo\u017ee postojati i mikrokosmos zajednice u enklavi unutar grada, posebno ako je ta zajednica izolirana od ostatka grada. Ova vrsta mehani\u010dke solidarnosti nije prisilni imperativ kakav bi postojao pod nacionalisti\u010dkim re\u017eimom.<\/p>\n
Pri\u010de u Sarajevskom Marlboru<\/em> Miljenka Jergovi\u0107a\u00a0 opisuju mije\u0161anje organske i mehani\u010dke solidarnosti koja karakterizira urbani \u017eivot u Sarajevu. Pri\u010da Hanumica ilustrira jedan od efekata organske solidarnosti i kulturalno mije\u0161anje koje ga pati. Usred destrukcije i krvoproli\u0107a opsade, glavni lik pri\u010de, \u0106ipo, osje\u0107a neobja\u0161njivu privla\u010dnost prema mladoj muslimanki. Dopu\u0161ta joj da \u017eivi u stanu njegove tetke: \u201eNekako mu se djevojka iz Fo\u010de podvukla pod ko\u017eu, poput predznaka, koji predskazuje stra\u0161nu i bolnu nesre\u0107u. \u017delio je da je dodirne i onda je po\u010deo da osje\u0107a da bi ga \u010dak i najmanji fizi\u010dki kontakt izlo\u017eio nepopravljivom gubitku i odveo u ludilo i samoubistvo\u201d (54). Njegovo iskustvo je produkt navale osje\u0107aja izazvane intimnim kontaktom nepoznatih ljudi. \u201e\u010cesto bi pred spavanje gledao u raspelo na zidu i ponavljao: Tu sam, Bo\u017ee, ali beskoristan i sebi i njoj. Pomozi nam! Svi\u0111alo mu se da misli da to \u0161to ka\u017ee li\u010di na molitvu. \u201d<\/p>\n U pri\u010di ‘Pismo’ pripovjeda\u010d je izbjeglica iz Sarajeva. Daju mu pisma ljudi koji imaju rodbinu u Sarajevu. Nadaju da \u0107e on nekako mo\u0107i da ih dostavi, mada i on sam ka\u017ee: \u201eGrad koji sam napustio vi\u0161e ne posje\u0107uju po\u0161tari ili golubovi pismono\u0161e\u201d (Jergovi\u0107, 178). Jednog dana pripovjeda\u010du daju pismo adresirano na \u010dovjeka za kojeg ve\u0107 zna da je mrtav. On sakriva pismo u laticu, dok jednog dana ne odlu\u010di da ga pro\u010dita. Pri\u010da u pismu slu\u017ei da prika\u017ee tenzuju izme\u0111u Sarajeva kao eklekti\u010dke mje\u0161avine organske solidarnosti sa \u017eari\u0161tima elektivne mehani\u010dke solidarnosti, i nametnute, agresivne, mehani\u010dke solidarnosti koju promoviraju nacionalisti:<\/p>\n Bosanci su mrzili dugo, ustrajno i s merakom, ali sasvim dezorganizirano. Morao je netko do\u0107i s topovima, tenkovima, i avionima da organizira tu mr\u017enju. . . U toj zemlji kamenovi jesu ledom prikovani uz zemlju, a psi pu\u0161teni s lanaca, ali te nikada osim danas, nisu napadali svi psi. Uvijek sam jedan. Da bi te napali svi, trebalo je ne\u0161to vi\u0161e, ne\u0161to \u0161to podsje\u0107a na sistem, dr\u017eavni ili pakleni, ne\u0161to \u0161to \u0107e zlo\u010din ideolo\u0161ki obraditi i obraniti s tisu\u0107u praznih pri\u010da, uklju\u010duju\u0107i i onu o odvezanim psima i zavezanim kamenovima. \u00a0 (Jergovi\u0107, 180 -181).<\/p><\/blockquote>\n Pisac pisma ilustrira da nacionalizam organizira iskrice predrasude, koje se ina\u010de javljaju u heterogenom urbanom okru\u017eenju, i kanali\u0161e ih, uve\u0107avaju\u0107i njihove destruktivne sposobnosti. Ova pri\u010da ilustrira kako nacionalisti\u010dka agresija ometa osjetljivi balans izme\u0111u organske i mehani\u010dke solidarnosti u raznovrsnom urbanom okru\u017eenju poput Sarajeva.<\/p>\n Literatura<\/strong><\/p>\n Reid Donato<\/p>\n Prijevod: \u00a0 Minela Kerla<\/p>\n <\/p>\n Bilje\u0161ka urednika: Ovaj esej je napisan u prolje\u0107e 2015. na kursu pod nazivom \u201cSarajevo: Pre\u017eivljavanje urbicida\u201d na Wittenberg Univerzitetu.<\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nacionalisti\u010dki diskursi i politi\u010dki programi \u010desto kao cilj najavljuju stvaranje ili povratak homogenom, samodovoljnom dru\u0161tvu. Koncept mehani\u010dke i organske solidarnosti Emila Durkheima daje koristan konceptualni okvir za shvatanje binarnih suprotnosti, koje napreduju kroz programe i politiku rada nacionalisti\u010dkih politi\u010dkih re\u017eima.\u00a0Nacionalisti\u010dki programi te\u017ee da prisilno stvore homogenost koju Durkheim naziva mehani\u010dkom solidarno\u0161\u0107u. \u201eDru\u0161tvene molekule, koje mogu biti koherentne, na ovaj na\u010din […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[215],"tags":[],"class_list":["post-3105","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-10-no-2-2015april","contributor-reid-donato","volume-10-no-2-2015april"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3105"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3499,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3105\/revisions\/3499"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n