Savremena pedagogija kao nauka prolazi svojevrsnu krizu kroz koju prolaze i druge humanisti\u010dke nauke. \u010covje\u010danstvo se danas suo\u010dava sa mnogim problemima koji su direktno ili indirektno povezani sa odgojem i obrazovanjem. Poku\u0161aji da se rije\u0161e ovi problemi i izazovi \u010desto se, posebno u tzv. tranzicijskim dru\u0161tvima, svode na neuspjele reforme formalnog odgojno\u2013obrazovnog sistema. Ovaj neuspjeh doveo je do nastanka jedne nove nau\u010dne discipline. Etnopedagogija se javlja u drugoj polovini XX stolje\u0107a kao rezultat nastojanja da se nau\u010dno istra\u017euje narodna pedagogija i da se dobijeni rezultati primjenjuju u savremenom sistemu odgoja i obrazovanja. Kao relativno nova i savremena disciplina ona ima korijene i u antropologiji i u etnologiji. Pojam etnopedagogija kao naziv za jednu nau\u010dnu disciplinu prvi je upotrijebio G. N. Volkov (\u0413\u0435\u043d\u043d\u0430\u0434\u0438\u0439 \u041d\u0438\u043a\u0430\u043d\u0434\u0440\u043e\u0432\u0438\u0447 \u0412\u043e\u043b\u043a\u043e\u0432) koji etnopedagogiju obja\u0161njava kao historiju i teoriju narodnog odgoja, tj. kao nauku koja istra\u017euje narodni odgoj, narodna pedago\u0161ka gledi\u0161ta, svakodnevne odgojne prakse unutar porodice i zajednice.<\/p>\n
Pedago\u0161ka kultura naroda u svakodnevnom \u017eivotu prebiva u materijalnoj i duhovnoj sferi kulture koja je neposredno vezana sa fenomenom odgoja. Pedago\u0161ka kultura naroda tijesno je povezana sa svim sferama ljudskog \u017eivota i ona ima sinteti\u010dki karakter. O\u010duvanje i razvoj duhovne kulture nezamisliv je bez odgovaraju\u0107ih i razvijenih pedago\u0161kih praksi. Sredi\u0161te je pedago\u0161ke kulture naroda uspje\u0161an odgoj djece. Razotkrivanjem su\u0161tine odgoja mogu se rasvijetliti jedinstveni aspekti pedago\u0161ke kulture razli\u010ditih naroda, a na taj na\u010din i \u010dovje\u010danstva u cjelini. Svi narodi utjelovljuju primjerom izvorna kao i univerzalna postignu\u0107a koja su u vezi s odgojem svake osobe. Specifi\u010dnost pedago\u0161ke kulture je vidljiva u procesima odgajanja. Specifi\u010dnost pedago\u0161ke kulture ogleda se u tome \u0161to se u procesima odgajanja gdje ljudi ne samo da nakupljena duhovna bogatstva predaju s pokoljenja na pokoljenje, ve\u0107 i mijenjaju, usavr\u0161avaju, razvijaju i oboga\u0107uju pedago\u0161ke prakse. Svaki odgoj ima za cilj integralno jedinstvo dru\u0161tvenog i li\u010dnog koje kod svakog \u010dovjeka razvija osje\u0107anje pripadnosti dru\u0161tvu i daje dru\u0161tvenu notu djelovanju i pona\u0161anju li\u010dnosti.<\/p>\n
Sve nas su odgajali i svi \u0107emo odgajati druge. Odgajanje uklju\u010duje ne samo ljude,\u00a0nego tako\u0111er ljudsko i prirodno okru\u017eenje. Sve \u0161to \u010dovjeka okru\u017euje, na neki na\u010din, povezano je s ciljevima odgoja. Pedago\u0161ka znanja nalaze se u tijesnoj vezi sa \u017eivotnom filozofijom, moralom i cjelokupnim znanjem naroda. U narodnoj pedagogiji svjedo\u010dimo procesu odgajanja radom i djelovanjem pri \u010demu su odgajatelji zanatlije, pjeva\u010di, pripovjeda\u010di, naime, oni ljudi koji imaju neke konkretne i prakti\u010dne sposobnosti. Su\u0161tina i odre\u0111enje narodnog odgoja kod svih naroda je odgajanje pokazano kroz kreposne primjere onoga \u0161to je dobro i primjere istinske ljubavi.<\/p>\n
Kao sredstva odgoja u narodnoj pedagogiji koristili su se razli\u010diti oblici usmenog narodnog stvarala\u0161tva kao \u0161to su: poslovice, zagonetke, pjesme, bajke i pri\u010de. Va\u017ena komponenta poslovice je pouka, obja\u0161njenje. U poslovici je sadr\u017ean ogroman odgojni materijal. Kroz poslovicu se odra\u017eavaju pedago\u0161ke ideje koje se odnose na djetetovo ro\u0111enje i mjesto u \u017eivotu. Poslovica nudi ciljeve, sredstva\u00a0i metode odgoja; uklju\u010dena je u poticanje, ohrabrivanje i ka\u017enjavanje, pru\u017ea sadr\u017eaj obrazovanja, radnog i moralnog odgoja i pru\u017ea djetetu nasljedstvo proiza\u0161lo iz roditeljskih osobina i njihovih oblika pona\u0161anja. U zagonetkama nalazimo kombinaciju utjecaja na djetetovo razumijevanje svijeta s ciljem ostvarivanja intelektualnog odgoja koji je u skladu sa svim ostalim aspektima formiranja li\u010dnosti.<\/p>\n
Uloga pjesme je, isto tako, ogromna. Glavni zadatak pjesme je razviti ljubav prema ljepoti, izgraditi estetske stavove i ukuse. Pedago\u0161ka vrijednost pjesme je u tome \u0161to u pjevanju dolazi do internaliziranja onoga \u0161to je lijepo i dobro. Zadatak i funkcija uspavanke je, prije svega, umiriti dijete i pomo\u0107i djetetu pri uspavljivanju. Tvorci uspavanke su majke i nene\/bake, a svi koji njeguju djecu koriste ih kao odgojno dobro. U uspavanci je optimalan odnos izme\u0111u misli, djelovanja i raspolo\u017eenja. Uspavanka je veli\u010danstveno dostignu\u0107e narodne pedagogije. Posebna se pa\u017enja pridaje \u201codgajalicama\u201d (pjesme koje imaju odgojnu poruku), \u201cnjihalicama\u201d (pjesme koje se koriste uz ljuljanje djeteta pri uspavljivanju) i \u201cpo\u0161alicama\u201d (pjesme koje su smije\u0161ne ili imaju ironi\u010dan ton). Pjesma je jasan primjer veoma slo\u017eenog sistema estetskog i eti\u010dkog odgoja u zajednici. Narodne bajke i pri\u010de su stolje\u0107ima bile va\u017eno sredstvo odgoja. Bajka, tako\u0111er, ima veliku odgojnu ulogu kao \u0161to ima i didakti\u010dku vrijednost. Iako sve bajke sadr\u017ee razli\u010dite didakti\u010dke elemente, postoje i bajke koje su temeljito i u cjelosti posve\u0107ene nekim moralnim problemima.<\/p>\n
U dru\u0161tvenoj povijesti svakog naroda primjenjivani su moralni, intelektualni, estetski i eti\u010dki modusi odgoja. Hiljadugodi\u0161nje iskustvo narodne pedagogije iskristaliziralo je najbolja, najefektivnija sredstva i metode djelovanja na li\u010dnost. U narodnoj pedagogiji jezik je zna\u010dajan faktor odgoja. U skladu s tim mnogobrojni su i raznovrsni oblici usmenog djelovanja na osje\u0107aje, spoznaje i pona\u0161anje \u010dovjeka: obja\u0161njenja, savjetovanja, poruke, provjere, aluzije, pouke, odobrenja, osude, ukori, prijetnje, \u017eelje, zavjeti, zapovijedi, propovijedi. Rad u narodnoj pedagogiji zauzima centralno mjesto. Tradicionalni odgoj pridaje posebnu vrijednost radu kako \u201epla\u0107enom\u201c tako i besplatnom, nekoristoljubivom radu. Socijalni dodiri i kontakti izme\u0111u ljudi su dijelom determinisani osnovnim crtama narodne psihologije koje su se odnosile na\u00a0ispoljavanje i pokazivanje emocija. Me\u0111usobni odnosi u dru\u0161tvenoj zajednici bili su temeljno determinisani porodi\u010dnom tradicijom koja je uvijek bila najsna\u017enija me\u0111u seoskim porodicama. Narodna tradicija je svojevrsna veza me\u0111u pokoljenjima, na njoj se temelji duhovno\u2013moralni \u017eivot naroda. Religija je u narodnom odgoju, tako\u0111er, jezgra ili sr\u017e svih faktora koji utje\u010du na duhovnost li\u010dnosti. Ni jedan faktor narodnog odgoja, ni jedno sredstvo ne postoje samostalno, udaljavaju\u0107i se jedno od drugog. Na taj na\u010din je u narodnoj pedagogiji sve povezano i ona se odlikuje jedinstveno\u0161\u0107u odgojnih utjecaja na li\u010dnost.<\/p>\n
Predmet su na\u0161eg istra\u017eiva\u010dkog nastojanja etnopedago\u0161ki problemi odrastanja i odgajanja u tadicionalnoj bosansko-hercegova\u010dkoj kulturi na primjeru jedne manje ruralne zajednice, koju \u010dine skupina seoskih naselja (Zahirovi\u0107i, Kurti\u0107i, Stra\u017ea, Jasenica) na sjeverozapadnim padinama planine Majevice, u sjeveroisto\u010dnoj Bosni. Ova zajednica je multilateralna i \u010dine je naselja sa muslimanskim (bo\u0161nja\u010dkim), katoli\u010dkim (hrvatskim) i pravoslavnim (srpskim) stanovni\u0161tvom. Prikupljanje i obrada relevantnih podataka koji se odnose na etnopedago\u0161ke probleme odrastanja i odgajanja u tradicionalnom bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu na primjeru studije slu\u010daja jedne multilateralne dru\u0161tvene zajednice, omogu\u0107ila su uvid u najzna\u010dajnije procese formiranja osobnosti. Pri tome, istra\u017eivali smo povezanost razli\u010ditih tipova odgojnih uticaja sa razli\u010ditim periodima u procesu odrastanja (trudno\u0107a, poro\u0111aj i prve godine \u017eivota, djetinjstvo, mladost, brak i zrelost).<\/p>\n
Imaju\u0107i sve ovo u vidu, mo\u017eemo re\u0107i da je u tradicijskoj ruralnoj bosansko- hercegova\u010dkoj kulturi svakodnevni \u017eivot uto\u010di\u0161te narodnih pedago\u0161kih djelovanja. Ova djelovanja izvirala su iz jedne konkretne zajednice i obuhvatala su cjelokupni \u017eivotni ciklus od ro\u0111enja do smrti. U svakoj \u017eivotnoj situaciji odgajanje je bilo o\u010ditovano u djelovanju na ostvarivanju skladnih veza izme\u0111u pojedinaca i zajednica. Sve faze i svi procesi odrastanja i odgajanja u tradicijskoj, ruralnoj kulturi u svojoj osnovi su imali akulturacijske momente, ali ne potpune akulturacijske procese jer se ovdje ne mo\u017ee govoriti o dodiru potpuno razli\u010ditih kultura. Zapravo, mi mo\u017eemo govoriti o susretu razli\u010ditih pojedinih elemenata kulture, kao i dodiru razli\u010ditih religijskih u\u010denja koji su bili glavno izvori\u0161te specifi\u010dnih (posebnih) faktora koji su utjecali na procese odrastanja i odgajanja. To je bilo zbog toga \u0161to postoji preklapanje zajedni\u010dkih tradicionalnih kulturnih elemenata u razli\u010ditim etni\u010dkim skupinama. Postoji \u201cprostor\u201d me\u0111usobnih \u201cspajanja\u201d i oblikovanja razli\u010ditih elemenata tradicijske kulture i religijskih u\u010denja. Ili, prema rije\u010dima jednog od kaziva\u010da koji je intervjuiran tokom istra\u017eivanja: I Bog je rek\u2019o:\u201eAko si dobar narodu, i meni si dobar, ako te voli narod, i ja te volim. Bog je najmilostiviji. Kol\u2019ko je majka na svoje dijete milostivna, a Bog je opet sedamdeset put milostivniji na svoga roba bez razlike koje vjere. To je njegovo stvorenje\u2026 Nek je \u010do\u2019j\u2019k dobar koje vjere bio da bio.<\/em>\u201c<\/p>\n Ovim istra\u017eivanjem su se prikupile, istra\u017eile i popularizirale geografski konkretne tradicijske pedago\u0161ke kulture u regiji koja je uklju\u010divala nekoliko sela\u00a0u neposrednom okru\u017eenju. Prou\u010davanje konkretnih tradicionalnih pedago\u0161kih\u00a0kultura u Bosni i Hercegovini je va\u017ena zada\u0107a za etnopedagogiju. \u0160to istra\u017eivanja budu konkretnija i detaljnija, s obzirom na pojedine krajeve i regije na\u0161e zemlje, ona \u0107e predstavljati i ve\u0107u vrijednost za razvoj etnopedagogije u znanstvenoj javnosti. Etnopedago\u0161kim pristupom pedago\u0161koj kulturi pro\u0161lost ne traba biti idealizirana. Glavni cilj narodne pedagogije je duhovni rast ljudskog bi\u0107a s najve\u0107im i najtanko\u0107utnijim etni\u010dkim vrijednostima.<\/p>\n Reference<\/strong><\/p>\n \u0412\u043e\u043b\u043a\u043e\u0432 \u0413. \u041d. (1999): \u042d\u0442\u043d\u043e\u043f\u0435\u0434\u0430\u0433\u043e\u0433\u0438\u043a\u0430<\/em>, \u041c\u043e\u0441\u043a\u0432\u0430: \u0418\u0437\u0434\u0430\u0442\u0435\u043b\u044c\u0441\u043a\u0438\u0439 \u0446\u0435\u043d\u0442\u0440 \u201e\u0410\u043a\u0430\u0434\u0435\u043c\u0438\u044f\u201c.<\/p>\n Tufek\u010di\u0107, A. (2012): Osnove etnopedagogije<\/em>, Sarajevo: Dobra knjiga i Centar za napredne studije.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Savremena pedagogija kao nauka prolazi svojevrsnu krizu kroz koju prolaze i druge humanisti\u010dke nauke. \u010covje\u010danstvo se danas suo\u010dava sa mnogim problemima koji su direktno ili indirektno povezani sa odgojem i obrazovanjem. Poku\u0161aji da se rije\u0161e ovi problemi i izazovi \u010desto se, posebno u tzv. tranzicijskim dru\u0161tvima, svode na neuspjele reforme formalnog odgojno\u2013obrazovnog sistema. Ovaj neuspjeh doveo je do nastanka jedne […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[207],"tags":[],"class_list":["post-2880","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-9-no-3-2014july","contributor-adnan-tufekcic","volume-9-no-3-2014july"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2880","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2880"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2880\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2938,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2880\/revisions\/2938"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2880"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2880"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2880"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}