U cijelom svom trajanju Bosna je religijski pluralno dru\u0161tvo. Takvoj njenoj pluralnosti doprinosile su razli\u010dite kr\u0161\u0107anske crkve, jevrejstvo i muslimanstvo te brojni sinkreti\u010dki oblici odra\u017eeni u jednome jeziku i razli\u010ditim iskustvima s njime. U modernome dobu Bosna je kao takva smatrana anomalijom, jer njena pluralna kultura nije jednostavno uklju\u010diva u moderne nacijske teleologije. Smatrano i isticano je da Bosna nema i da ne mo\u017ee imati svoj politi\u010dki narod, te da se preko njene razgradnje dobiva gradivo potrebno u pothvatima ideologijskih konstruiranja homogenih nacijskih budu\u0107nosti. Tako su se doga\u0111ala \u010duda kulturne prisutnosti bosanskog pjesni\u0161tva u Evropi, ali izvan uvjerljivih kognitivnih okvira.<\/p>\n
\u010cinjenica da su neki bosanski kulturni sadr\u017eaji uzbu\u0111ivali neke od najuglednijih pisaca i istra\u017eiva\u010da u kulturi svijeta osporavana i pre\u0161u\u0107ivana je u su\u017eenim nacijskim obzorjima. Dovoljni primjeri za to su balada \u017dalostna pjesanca plemenite Asanaginice<\/em> (prvi put objavljena 1774. godine) i otkri\u0107e bosanskog usmenog pjesni\u0161tva u tridesetim godinama dvadesetog stolje\u0107a (Milman Perry, Albert Lord i drugi).<\/p>\n U posljednjem ratu protiv Bosne kulturna javnost svijeta bila je ponovno pred dramom potpunog osporavanja bosanske kulture i njene o\u010dite neosporivosti. U takvim okolnostima dogodio se moj susret s prevoditeljskim radom Francisa R. Jonesa. Kada ka\u017eem \u201cmoj\u02ee, \u017eelim samo naglasiti da o tome mogu pouzdano govoriti, iako je rije\u010d o susretu stotina ljudi u zemlji i svijetu s njegovim intelektualnim prodorima u bosansko pjesni\u0161tvo kao integralni dio kulture Slavenskog Juga. A ti prodori su za\u010dudna i uzbudljiva sinteza eti\u010dkih i estetskih vidika pluralnosti kulture ugro\u017eenog bosanskog trajanja.<\/p>\n U knjizi Francisa R. Jonesa Prevoditeljev put<\/em> (Sarajevo: Buybook, 2004), koju sam preveo s engleskog na bosanski jezik, predstavljeni su prvi put teorijska i prakti\u010dna iskustva u prevo\u0111enju bosanskog pjesni\u0161tva u svijet engleskog jezika. Ta razmatranja su jasno pokazala da uobi\u010dajene predstave o kulturnoj raznolikosti sadr\u017ee i opasnosti krivog presu\u0111ivanja o drugom i druk\u010dijem. Oslobo\u0111enje od ideologijski konstruiranih slika o drugome ti\u010de se svih ljudi, pa je predstavljanje kulturnih sadr\u017eaja jednog naroda u kulturi drugog na\u010din gra\u0111enja mostova me\u0111u pojedincima i kulturama u koje su oni uklju\u010deni. Usvojili se estetski kriterij u odnosu prema kulturi nekog naroda, to nije i ne mo\u017ee biti jamstvo eti\u010dkog svjedo\u010denja o njemu. Ni obrnuto nije mogu\u0107e \u2013 eti\u010dka pozicija prevoditelja nije i ne mo\u017ee biti ozbiljiva \u017ertvovanjem estetskih kriterija. Francis R. Jones je, primjenjuju\u0107i i tuma\u010de\u0107i vi\u0161edimenzionalnost prevoditeljskih strategija, jasno ukazao na nerazlu\u010divost tih kriterija. Mogu\u0107e je ukazati na brojne pojedince u Bosni koji su potstaknuti djelom Francisa R. Jonesa na istra\u017eivanja razli\u010ditih aspekata teorije i prakse prevo\u0111enja.<\/p>\n Svojom strategijom prevo\u0111enja Francis R. Jones je upozorio na klju\u010dne dileme i opasnosti tog pothvata, ali i na ambasadorsku ulogu prevoditelja u tuma\u010denju i predstavljanju jedne kulture u drugoj. Svako umjetni\u010dko djelo nastaje u prostornoj i vremenskoj konkretnosti, u neponovljivosti pojedina\u010dne svijesti umjetnika. Forma i su\u0161tina umjetni\u010dkog djela ostaju neshvatljivi izvan te konkretnosti. Ali ta konkretnost, u najdubljem zna\u010denju tog pojma, transcendira svako ograni\u010denje. Umjetni\u010dko djelo je prevedivo iz jednog jezika u drugi. Ali realiziranje tog je slo\u017eeno umije\u0107e koje od prevoditelja zahtijeva da djelo promatra u vi\u0161e vidika \u2013 u vidiku njegove izvorne kulture i vidiku kulture prijevoda.<\/p>\n Kada je djelo prevedeno u drugu kulturu, njegova uloga je da slu\u0161atelju, \u010ditatelju ili gledatelju dostavi esteti\u010dke i eti\u010dke sadr\u017eaje svog kulturnog zavi\u010daja, ali i to da u kulturi koja ga prima bude poput ljupkog, po\u0161tenog i privla\u010dnog stranca. Bosanskoj kulturi, kao i mnogim drugim kulturama malih naroda, kao drami pluralnog svijeta, potrebni su ambasadori s osje\u0107anjem i znanjem tog \u0161to je skriveno iza ideologijskih poricanja. Neosporivo je da pojavom prevoditeljskog djela Francisa R. Jonesa bosanska kultura dobiva svog ambasadora kakvog nikada ranije nije imala.<\/p>\n Nakon \u0161to su objavljena dva izdanja engleskog prijevoda knjige Kameni spava\u010d<\/em>, najpoznatije bosanske pjesni\u010dke knjige, pitanja o bosanskoj religijskoj pluralnosti, bosanskom krstjanstvu i njegovoj povezanosti s bosanskim muslimanskim misticizmom, prihva\u0107eno je kao veliko otkri\u0107e i u zemlji i u svijetu, kao otkri\u0107e koje savremenog \u010dovjeka usmjerava prema priznanju religijske pluralnosti svijeta kao uvjetu ozbiljenja ljudske pojedina\u010dnosti.<\/p>\n Zahvaljuju\u0107i prijevodu Francisa R. Jonesa pjesnik Mak Dizdar je iznova otkriven kao bosanski glas u univerzalnoj simfoniji pjesni\u010dkog govorenja. Vi\u0161e filozofa religije, istra\u017eiva\u010da perenijalne filozofije i drugih, s kojim sam na razli\u010dite na\u010dine u vezi, prvi put su \u010ditali pjesni\u0161tvo Maka Dizdara u engleskom prijevodu Francisa R. Jonesa. Za sve njih to iskustvo je, prema brojnim njihovim svjedo\u010denjima, otkri\u0107e ranije nepoznatog kulturnog sadr\u017eaja koji doprinose kulturnoj riznici svijeta. Bez dvojenja valja posvjedo\u010diti da je svojim prijevodom knjige Kameni spava\u010d<\/em> Francis R. Jones to djelo uveo u riznicu najvi\u0161ih kulturnih vrijednosti svijeta. Nakon objavljivanja engleskog prijevoda knjige Kameni spava\u010d, nastali su i njeni prijevodi na druge jezike, (urdu, naprimjer). Prijevod Francisa R. Jonesa je bio osnova za to.<\/p>\n Nakon posljednjeg rata protiv Bosne vi\u0161e stotina njenih gra\u0111ana iseljeno je \u0161irom svijeta. Za mnoge od njih engleski prijevod knjige Kameni spava\u010d<\/em> bio je dragocjena potvrda njihovog kulturnog identiteta i mogu\u0107nosti njegovog \u017eivota s njima u novome svijetu. Te\u0161ko je na\u0107i obrazovanog Bosanca koji danas ne zna za taj prijevod. Ve\u0107ina njih ga imaju kao dragocjenost u svojim novim domovima. Dvojezi\u010dno izdanje te knjige, izvorni tekst i engleski prijevod Francisa R. Jonesa, u grafi\u010dkoj opremi umjetnika D\u017eevada Hoze, postala je simbol otkrivanja Bosne i sebi i svijetu. Od mnogih se moglo \u010duti: \u201cTo je najva\u017enija i najljep\u0161a bosanska knjiga!\u02ee<\/p>\n Knjiga Kameni spava\u010d<\/em> nastala je u modernome dobu, dobu kojeg su s dubokom bosanskom pro\u0161lo\u0161\u0107u povezivali jezik, zna\u010denja i simboli. Osje\u0107anja da je bosanska religijska pluralnost dragocjen polog u svijetu nisu mogle predstaviti moderne ideologije. Ne samo da nisu mogle, ve\u0107 su stajale neprijateljski nakostrije\u0161ene protiv tog rasko\u0161nog kozmosa razli\u010ditosti. To osje\u0107anje je svoj potpuni izraz na\u0161lo u za\u010dudnom i ushi\u0107uju\u0107em pjesni\u010dkom govoru mno\u0161tva o\u017eivjelih glasova knjige Kameni spava\u010d<\/em>.<\/p>\n Snaga pjesni\u0161tva Maka Dizdara je upravo u gotovo potpunoj sintezi tih kulturnih sadr\u017eaja kojima su premo\u0161\u0107ena stolje\u0107a. Tajne jezika u polifoniji govora Kamenog spava\u010da<\/em> izazovne su i bosanskom \u010ditatelju. I on se otkriva u tome pjesni\u010dkom govoru, njegova osje\u0107anja dobivaju \u017eive glasove. U njima su gotovo sve strepnje i o\u010dekivanja bosanskog \u010dovjeka. Istra\u017euju\u0107i te uzajamnosti zna\u010denja i formi u pjesni\u010dkom jeziku Maka Dizdara, uz nastojanje da svoja otkri\u0107a i iskustva prenese u kulturu kojoj pripada jezik prijevoda, Francis R. Jones je, u svojim prevoditeljskim nastojanjima da otkrivene bosanske forme sa\u010duva u svome prijevodu, pomogao i bosanskom \u010ditatelju da ih razlu\u010di i pozna kao bitan sadr\u017eaj svog identiteta, \u0161to mu se ina\u010de \u010dinilo arhai\u010dnim i nedovoljno razumljivim. Zato je opravdano re\u0107i da je prijevod Kamenog spava\u010da Francisa R. Jonesa, iako usmjeren prema engleskom \u010ditatelju, postao va\u017ean i prihva\u0107en dio i savremene bosanske kulture.<\/p>\n Prevo\u0111enjem knjige Kameni spava\u010d<\/em>, \u0161to je, prema ocjenama stru\u010dnjaka, jedinstven pothvat s obzirom na njegovu slo\u017eenost i na postignu\u0107a, Francis R. Jones je me\u0111u bosanskim intelektualcima \u2013 tome valja dodati i \u0161ire bosansko okru\u017eenje Slavenskog Juga \u2013 postao prepoznatljiv sudionik afirmiranja kulturne pluralnosti Jugoisto\u010dne Evrope. Njegovi prijevodi poezije Vaska Pope, Ivana V. Lali\u0107a, Drage \u0160tambuka i drugih, uvjerljiva su potvrda o poetskoj simfoniji razli\u010ditih glasova Slavenskog Juga. Njegovi prijevodi predstavljaju korpus koji otvara posve nove poglede prema pluralnosti evropske kulture, ali i nove vidike mogu\u0107nosti prevoditelja kao ambasadora me\u0111u razli\u010ditim kulturnim svjetovima.<\/p>\n U Sarajevu, 5. jula 2013. godine<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U cijelom svom trajanju Bosna je religijski pluralno dru\u0161tvo. Takvoj njenoj pluralnosti doprinosile su razli\u010dite kr\u0161\u0107anske crkve, jevrejstvo i muslimanstvo te brojni sinkreti\u010dki oblici odra\u017eeni u jednome jeziku i razli\u010ditim iskustvima s njime. U modernome dobu Bosna je kao takva smatrana anomalijom, jer njena pluralna kultura nije jednostavno uklju\u010diva u moderne nacijske teleologije. Smatrano i isticano je da Bosna nema […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[193],"tags":[],"class_list":["post-2603","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-8-no-4-2013october","contributor-rusmir-mahmutcehajic","volume-8-no-4-2013october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2603","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2603"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2603\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2685,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2603\/revisions\/2685"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2603"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2603"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2603"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}