U ranijem \u010dlanku koji je napisala Kimberley Coles \u201cAmbivalent Builders: Europeanization, the Production of Difference, and Internationals in Bosnia- Herzegovina\u201d Coles obja\u0161njava ulogu me\u0111unarodne zajednice u obnovi Bosne i Hercegovine nakon \u0161to su brutalni rat i kampanja etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja razorili institucije u dr\u017eavi. Internacionalci, kako ih Coles naziva, uglavnom su evropski “stru\u010dnjaci” koji dizajniraju i sprovode … strategije izgradnje dr\u017eave i oblikovanja dru\u0161tva “(257). Internacionalci u Bosni sastojali su se od stranih radnika, diplomata, vojnog osoblja, slu\u017ebenika sigurnosti, pravnika i birokrata. Dok su ovi profesionalci bili tu da pomognu dr\u017eavi da se oporavi nakon godina razornih borbi, imali su i drugi motiv: evropeizirati Bosnu. \u017deljeli su ne samo obnoviti Bosnu, ve\u0107 Bosnu preoblikovati u dr\u017eavu koja vi\u0161e sli\u010di njihovim mati\u010dnim dr\u017eavama u Evropi (Coles 262).\u201d<\/p>\n
Zbunjuju\u0107i dio ovoga je \u0161to je Bosna ve\u0107 bila dio Evrope; Balkan je geografski dio kontinenta. Me\u0111utim, ono \u0161to je u\u010dinilo Bosnu druga\u010dijom od ostatka Evrope, bila je njena jedinstvena kultura. Prije svega, Bosna je mnogo etni\u010dki raznovrsnija; ima vi\u0161e glavnih religija (islam, katoli\u010danstvo i pravoslavlje) i vi\u0161e glavnih etni\u010dkih grupa (Muslimani, Hrvati i Srbi). Kao rezultat toga, Bosna ne dijeli \u0161iru evropsku kulturu koja je prete\u017eno kr\u0161\u0107anska. Pored toga, Bosna je bila biv\u0161a socijalisti\u010dka republika, \u0161to je u suprotnosti s ostalim evropskim kapitalisti\u010dkim demokratijama. Mnogi su me\u0111unarodni radnici smatrali da je Bosna podlo\u017ena etni\u010dkim sukobima jer nije bila dovoljno moderna ili nije dovoljno evropska. Me\u0111unarodna zajednica namjeravala je to promijeniti nakon rata i, tokom procesa, demonstrirala je stavove prema Bosancima koji podsje\u0107aju na stare imperijalisti\u010dke stavove Evrope iz 19. stolje\u0107a. Bosna nije prva zemlja koju je zapadni svijet poku\u0161ao promijeniti, a kao \u0161to vidimo po nedavnim ameri\u010dkim inicijativama na Bliskom Istoku, ona ne bi bila ni posljednja.<\/p>\n
Pogledajmo pobli\u017ee internacionalce u poslijeratnoj Bosni i poku\u0161ajmo bolje razumjeti njihov imperijalisti\u010dki na\u010din razmi\u0161ljanja. Da budem jasan, ni na koji na\u010din ne ka\u017eem da je Bosna bila evropska kolonija, niti ka\u017eem da su se prema Bosancima odnosili podjednako lo\u0161e kao prema nekada\u0161nji evropskim subjektima; U stvari, mogu tvrditi da su mnoge reforme koje su u BiH pokrenule me\u0111unarodne organizacije bile korisne i pomogle stabilizaciji zemlje nakon godina nemira. Va\u017eno je razumjeti prevladavaju\u0107e mi\u0161ljenje o Bosancima u o\u010dima me\u0111unarodne zajednice. Mnogi Evropljani Bosnu su smatrali \u201eevropskim alter-egom\u201c (Coles 259). Coles \u0161iri tu ideju kada uklju\u010duje ovaj citat me\u0111unarodnog radnika koji je na terenu u Bosni rekao: \u201ePa, oni [Bosanci] nisu ba\u0161 evropski, zar ne? Imaju potpuno druga\u010diji stav! \u201c(258). Smatralo se da je Bosna manje sofisticirana i manje moderna mla\u0111a sestra Evrope koja jo\u0161 nije imala “… pravilnu disciplinu ili tehnike samoupravljanja koje su imali uspje\u0161ni \u2019Evropljani\u2019(Coles 265).<\/p>\n
Internacionalci su vjerovali da je Bosna morala postati vi\u0161e poput Evrope kako bi mogla napredovati; trebala je zamijeniti svoju vi\u0161estoljetnu kulturu glavnom evropskom kulturom. Ovi internacionalci su smatrali da je njihova misija \u201ecivilizacija\u201c Bosne. Zvu\u010di li vam to poznato? Ako zvu\u010di, to je najvjerojatnije zato \u0161to su Evropljani imali istu misiju u svojim biv\u0161im kolonijama u Aziji i Africi. Internacionalci su reklamirali evropske organizacije, poput Evropske unije, kao rje\u0161enja za sve probleme u Bosni; bilo \u0161ta \u0161to je protivno evropskim idealima bilo je potrebno reformisati. Me\u0111utim, Bosna je oklijevala da usvoji neke od ovih reformi, \u0161to je \u010desto stvaralo neprijateljstvo izme\u0111u Bosanaca i njihovih me\u0111unarodnih kolega.<\/p>\n
Internacionalcima je \u010desto nedostajalo op\u0107eg razumijevanja bosanske kulture, i gledali su sa visine na bosanski na\u010din \u017eivota. U me\u0111uvremenu, o\u010dekivali su da \u0107e se Bosanci pridr\u017eavati novih zakona koji se usvajaju, dok su oni sami otvoreno zaobilazili te zakone, zbog \u010dega su se mnogi Bosanci osje\u0107ali kao gra\u0111ani drugog reda u svojoj vlastitoj zemlji. U kona\u010dnici, ipak, najzna\u010dajniji rasplet izme\u0111u dviju strana do\u0161ao je od strane me\u0111unarodne zajednice koja je poku\u0161avala Bosnu previ\u0161e i prebrzo promijeniti. Bosna nije bila spremna – niti je htjela – odre\u0107i se vlastite kulture kako bi se uklopila sa ostatkom Evrope. Internacionalci nisu shvatili ovaj koncept, jer su vjerovali da je njihov na\u010din \u017eivota optimalan, i da bi bilo koja zemlja \u017eeljela postati evropska ako bi imla priliku za to.<\/p>\n
Ovog vijeka Sjedinjene Dr\u017eave su zauzele sli\u010dan pristup na Bliskom Istoku kao \u0161to su Evropljani u Bosni. Otkad je zapo\u010deo rat u Afganistanu 2001. godine, Sjedinjene Dr\u017eave sna\u017eno su se uklju\u010dile u ratom razorenu regiju, poduzimaju\u0107i intenzivnu kampanju izgradnje nacije. \u201ePoku\u0161aji za izgradnju nacije\u201c, kako pi\u0161e kolumnista iz National Review-a Dominic Tierney, \u201euklju\u010duju odr\u017eavanje mira, humanitarnu pomo\u0107, borbu protiv terorizma i protiv pobune … sve sa ciljem izgradnje dr\u017eave i stvaranja reda unutar druge zemlje.\u201c Erich Weede obja\u0161njava, \u201eBogate zemlje Zapada uop\u0161te i Sjedinjene Dr\u017eave kao jedina preostala supersila posebno su prepune odgovornosti … da izbjegnu propast dr\u017eave tako \u0161to \u0107e graditi naciju svuda u svijetu, posebno u muslimanskom dijelu svijeta \u201d(6). Ti poku\u0161aji stvaranja nacije od strane Sjedinjenih Dr\u017eava podsje\u0107aju na imperijalisti\u010dke stavove internacionalaca u Bosni. U stvari, Faisal al Yafai tvrdi da je Amerika “… poku\u0161ala da donese novi imperijalizam na Bliski Istok, da uvede novi ameri\u010dki poredak u slo\u017eena dru\u0161tva …”. Slanjem svojih trupa da pomognu u promociji i uspostavljaju demokratske vlade, Sjedinjene Dr\u017eave poku\u0161ale su amerikanizirati institucije regije. Kao \u0161to su internacionalci nastojali uspostaviti proevropsku vladu u Bosni, Sjedinjene Dr\u017eave su radile na uspostavljanju proameri\u010dkih vlada na Bliskom istoku.<\/p>\n
Jo\u0161 jedna upe\u010datljiva sli\u010dnost izme\u0111u internacionalnih dr\u017eavljana u Bosni i Amerikanaca na Bliskom Istoku je neznanje koje stranci imaju o lokalnoj kulturi. Kao \u0161to sam ranije objasnio, me\u0111unarodna zajednica nije bila upoznata s obi\u010dajima bosanskog naroda, pa se ovi profesionalci \u010desto nisu puno trudili da nau\u010de vi\u0161e. Isto se mo\u017ee re\u0107i za mnoge ameri\u010dke vojnike i birokrate koji vrlo malo znaju o zemljama koje poku\u0161avaju transformirati. Tierney ponavlja ovu tvrdnju, pi\u0161u\u0107i: “Mi [Amerikanci] smo \u010desto neupu\u0107eni o lokalnim religijama, tradicijama i jezicima i na\u0161e prisustvo mo\u017ee pokrenuti otpor ako nas vide kao strane okupatore.” I Tierney je u pravu. Stanovni\u0161tvo zahva\u0107eno ameri\u010dkom izgradnjom nacija \u010desto se protivilo ameri\u010dkoj intervenciji. Oni osje\u0107aju da ih Amerikanci – koji poku\u0161avaju eksportovati ameri\u010dku vladu i kulturu u zemlje kao \u0161to su Irak, Avganistan i Libija – ne razumiju. Ovi Amerikanci ameri\u010dko dru\u0161tvo smatraju mjerilom svijeta, pa se \u010desto \u010dude kada lokalno stanovni\u0161tvo odbija njihove politike ili kada su ove politike neuspje\u0161no sprovedene. Ljudi sa Bliskog Istoka nemaju interes da njihove zemlje postanu poput Amerike, ba\u0161 kao \u0161to ni Bosanci nisu imali interes da postanu poput Evrope.<\/p>\n
Stari stavovi Zapada prisutni u doba imperijalizma nisu u potpunosti izumrli kada su njegove kolonije dobile neovisnost; umjesto toga, ti su stavovi isplivali na povr\u0161inu pri me\u0111unarodnoj zajednici u Bosni i nedavnoj ameri\u010dkoj vanjskoj politici na Bliskom Istoku. Iako Zapad mo\u017eda osje\u0107a kao da pobolj\u0161ava ne-zapadnja\u010dke nacije svijeta preure\u0111uju\u0107i ih po njihovoj slici, te nacije mo\u017eda ne osje\u0107aju kao da im je potrebno takvo pobolj\u0161anje. Mislim da ni me\u0111unarodna zajednica ni Amerikanci nisu uspjeli napraviti va\u017enu razliku izme\u0111u pomaganja dr\u017eavi da se oporavi od rata i pretvaranja dr\u017eave u ne\u0161to \u0161to to ona nije.<\/p>\n
\u010citaju\u0107i Colesin \u010dlanak, shvatio sam da iako je Bosna si\u0107u\u0161na zemlja smje\u0161tena u jugoisto\u010dnom kutku Evrope, njena nedavna povijest mo\u017ee mi pomo\u0107i da nau\u010dim vi\u0161e o svojoj zemlji. Na primjer, prije \u010ditanja ovog \u010dlanka, nisam razumio nedostatke stvaranja nacije ili za\u0161to neki ljudi sa Bliskog Istoka ne bi po\u017eeljeli dobrodo\u0161licu ameri\u010dkoj intervenciji u njihovim uzburkanim zemljama. Ali kad sam pro\u010ditao ovaj rad i postao svjestan kako su se neki Bosanci osje\u0107ali u vezi s poku\u0161ajima me\u0111unarodne zajednice u poslijeratnoj Bosni, stekao sam bolje razumijevanje za\u0161to se neki ljudi sa Bliskog Istoka ne sla\u017eu sa poku\u0161ajima Amerike u svojim domovinama. Zemlje Bliskog Istoka ne zamijeraju na ameri\u010dkoj podr\u0161ci; samo \u017eele da se Amerikanci prema njima odnose s po\u0161tovanjem i da se suzdr\u017eavaju od poku\u0161aja da promijene njihov kulturni identitet. Prou\u010davanje Bosne pru\u017eilo mi je novu perspektivu o ameri\u010dkoj vanjskoj politici, onu koju ina\u010de mo\u017eda nikada ne bih razmatrao.<\/p>\n
Citirana djela:<\/p>\n
\u2028Coles, Kimberley. “Ambivalent Builders: Europeanization, the Production of Difference, and Internationals in Bosnia-Herzegovina.” The New Bosnian Mosaic: Identities, Memories, and Moral Claims in a Post-War Society, urednici: Xavier Bougarel, i ostali Ashgate, 2007, str. 255-272 Translated by Bojana Vukovi\u0107<\/p>\n Ovaj kratki esej bio je pismeni zadatak u okviru predmeta “Politicki konflikti na Balkanu” kojeg prof. Nermine Mujagic, kojeg je ona kao Fulbrajtov stipendista izvodila u jesenjem semestru 2019. godine, na Univerzitetu Wittenberg, u Springfildu, u Ohaju. <\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U ranijem \u010dlanku koji je napisala Kimberley Coles \u201cAmbivalent Builders: Europeanization, the Production of Difference, and Internationals in Bosnia- Herzegovina\u201d Coles obja\u0161njava ulogu me\u0111unarodne zajednice u obnovi Bosne i Hercegovine nakon \u0161to su brutalni rat i kampanja etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja razorili institucije u dr\u017eavi. Internacionalci, kako ih Coles naziva, uglavnom su evropski “stru\u010dnjaci” koji dizajniraju i sprovode … strategije izgradnje dr\u017eave […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[295],"tags":[],"class_list":["post-25513","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-15-no-1-2020-january","contributor-nicholas-n-jenks","volume-15-no-1-2020-january"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25513","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25513"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25513\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26659,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25513\/revisions\/26659"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25513"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25513"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25513"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nTierney, Dominic. \u201cFor the U.S., There's No Avoiding Nation-Building.\u201d National Review, National Review, 14 Juli 2015, https:\/\/www.nationalreview.com\/2015\/07\/nation- building–<\/a>iraq-middle-east-united-states\/.
\nWeede, Erich. “Nation-Building in the Middle East: The new Imperialism?.” 2008, http:\/\/edoc.vifapol.de\/opus\/volltexte\/2010\/2376\/pdf\/OC42_Weede.pdf.
\nYafai, Faisal Al. \u201cAmerica Already Tried Imperialism in the Middle East \u2013 and It Failed.\u201d The National, The National, 27 Maj 2015, https:\/\/www.thenational.ae\/opinion\/america- already-tried-imperialism-in-the-middle-east-and-it-failed-1.115019.<\/p>\n