Rat u Bosni koji se vodio izme\u0111u 1992-1995 je bio stra\u0161an doga\u0111aj. Genocid va\u017ei za jednu od najgorih epizoda etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja u povijesti. Srpske vojne snage masakrirale su hiljade Bosanaca, dok su hiljade \u017eena silovane, a djeca ubijana. Iako je bilo gubitaka na svim frontovima, zajednica bosanskih muslimana platila je najvi\u0161u, najbolniju cijenu u ovom sukobu.
\nDokumentarni film “Miss Sarajevo” snimljen tokom opsade Sarajeva pokazuje kako se i uprkos ratu, \u017eivot u Bosni nastavio, a gra\u0111ani su odr\u017eavali svoju kulturu i duh \u017eivim – muzikom, \u0161kolom, dru\u017eenjem, pa \u010dak i natjecanjima ljepote. Me\u0111utim, na kraju rata bosanski muslimani vi\u0161e nisu bili isti, nosili su stra\u0161ne uspomene krvi i tugovanja i nastaviti \u0107e ih nositi jo\u0161 godinama. Njihovi identiteti su se promijenili zbog traumati\u010dnog iskustva koje je Bosance u\u010dinilo \u017ertvama, potla\u010denima, podsti\u010du\u0107i osje\u0107aj \u201epodre\u0111enog\u201c identiteta.<\/p>\n
Gayati Chakravorty Spivak (2017) predla\u017ee teoriju o podre\u0111enosti u djelu \u201e Can the Subaltern Speak? (Mogu li podre\u0111eni govoriti)\u201c. Pod pojmom \u201epodre\u0111eni\u201c Spivak podrazumijeva potla\u010dene subjekte, ta\u010dnije one koji za dominantnu grupu predstavljaju \u2018drugoga\/druga\u010dijega\u2019. Spivak odgovara na pitanje \u201eMogu li podre\u0111eni govoriti?\u201c karakteriziraju\u0107i ovo svojstvo \u2018podre\u0111eni\u2019 na ovaj na\u010din: Nijedan govor nije mogu\u0107 iz te pozicije i govor se nikada ne prihvata kao zna\u010dajan. Ovo je predstavljeno na kraju filma Miss Sarajevo kada elokventna, obrazovana i tragi\u010dna mlada djevojka ka\u017ee: “nema se \u0161ta dobro za re\u0107i.\u2019\u2019 Nekoliko godina ranije ista djevojka u istom dokumentarcu samouvjereno je isticala svoj muslimanski identitet i na Badnjak ide u katedralu kako bi pokazala koliko je otvorena, tolerantna i bolja osoba nego snajperisti u brdima. Na kraju, mlada djevojka tu\u017eno, ali tiho poru\u010duje pripovjeda\u010dima da je izgubila prijatelje i svoj dom. Ona ne \u017eivi, samo pre\u017eivljava. Spivak (2017) ka\u017ee: \u201eDio na\u0161eg \u2018zanemarenog\u2019 projekta je artikulisati tu ideolo\u0161ku formaciju – mjerenjem \u0161utnji, ako je to potrebno – u objekt istrage\u201c (str. 411).
\nRedatelj i pripovjeda\u010d filma Miss Sarajevo pokazuje kako su Bosanci bili puni nade bez obzira na njihovu nesre\u0107u. Tu je orkestar koji bi svirao u zgradi televizije jer nije bilo drugog mjesta gdje bi mogli svirati muziku. \u017dene su inzistirale da “izgledaju lijepo.” Kako ka\u017eu ljudi koji su intervjuisani u filmu Miss Sarajevo, svako od njih ima svoj na\u010din borbe, ne samo mu\u0161karci sa oru\u017ejem, ve\u0107 i \u017eene sa svojom ljepotom. Odr\u017eavali su takmi\u010denja u ljepoti.<\/p>\n
Spivak (2017) tvrdi da podre\u0111eni poku\u0161ava govoriti, ali poruka koju poku\u0161avaju prenijeti postaje potpuno zanemarena dok ljudi promatraju u ti\u0161ini i ne reagiraju na rije\u010di koje se izgovaraju. Da bi stvarno razumio rat, \u010dovjek mora biti “tamo”, kao \u0161to je jedan bosanac rekao pripovjeda\u010du dokumentarca. \u0160tavi\u0161e, te\u0161ko je shvatiti i doku\u010diti vlastito razumijevanje socijalnog nasilja iz perspective podre\u0111enog. U filmu Miss Sarajevo mu\u0161karci i \u017eene obja\u0161njavaju kako su morali da pretr\u010davaju ulice da bi pobjegli od snajperista. Jedna djevojka spominje da je srpska vojska koristila d\u017eojstike koje bi uperili i pucali u potencijalne \u017ertve. Me\u0111utim, promatra\u010d, kako navodi Spivak (2017), vidi samo puku toleranciju prema zlo\u010dincu. U jednom trenutku Spivak citira Foucaultovu teoriju “episteme” koja omogu\u0107ava odvajanje ne istinitoga od la\u017enog, ve\u0107 onoga \u0161to se ne mo\u017ee okarakterisati kao nau\u010dno “(str.413). Objektivni okvir nau\u010dnog posmatra\u010da maskira istinu onoga \u0161to je re\u010deno.<\/p>\n
Kao \u0161to se vidi u filmu Miss Sarajevo, moglo bi se re\u0107i da se bosanski identitet od po\u010detka rata do kraja rata transformirao u jedan od podre\u0111enih kao svjedok u o\u010ditoj razlici u govoru i izrazima. Dok su Bosanci svojim glasovima pripovijedali svoju pri\u010du i dijelili pripovijedanje, poruka koju su Bosanci poku\u0161avali prenijeti zapadnom svijetu bila je zaboravljena i iskrivljena. Opis Bosanaca u filmu Miss Sarajevo primjer je ovog gubitka. Podre\u0111eni, koji je zarobljen izme\u0111u viktimizacije i polo\u017eaja koji mu daje nau\u010dni posmatra\u010d, ne mo\u017ee govoriti.<\/p>\n
Izvori<\/p>\n
Spivak, Gayatri Chakravorty.2017. \u201cCan the Subaltern Speak\u201d. Pp 409- 413 in Social Theory: The Multicultural, Global, and Classic Readings<\/em>, edited by Lemert, Charles., New York, NY: Routledge Press.<\/p>\n Link to “Miss Sarajevo” Ending<\/a><\/p>\n Translated by Bojana Vukovi\u0107<\/p>\n Ovaj kratki esej bio je pismeni zadatak u okviru predmeta “Drustvena teorija” kod profesora Keith Doubt-a, u jesenjem semestru 2019. godine, na Odsjeku za sociologiju, na Univerzitetu Wittenberg, u Springfildu, u Ohaju. <\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rat u Bosni koji se vodio izme\u0111u 1992-1995 je bio stra\u0161an doga\u0111aj. Genocid va\u017ei za jednu od najgorih epizoda etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja u povijesti. Srpske vojne snage masakrirale su hiljade Bosanaca, dok su hiljade \u017eena silovane, a djeca ubijana. Iako je bilo gubitaka na svim frontovima, zajednica bosanskih muslimana platila je najvi\u0161u, najbolniju cijenu u ovom sukobu. Dokumentarni film “Miss Sarajevo” […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[295],"tags":[],"class_list":["post-25490","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-15-no-1-2020-january","contributor-dania-jaser","volume-15-no-1-2020-january"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25490"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25490\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26712,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25490\/revisions\/26712"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}