{"id":252,"date":"2006-07-02T23:42:53","date_gmt":"2006-07-02T23:42:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=252"},"modified":"2023-08-04T06:14:03","modified_gmt":"2023-08-04T13:14:03","slug":"child-of-east-and-west","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-1-no-3-2006-july\/child-of-east-and-west\/","title":{"rendered":"\u010cedo istoka i zapada"},"content":{"rendered":"<p>Pitam se, \u0161to mislim o sintagmi BOSANSKI DUH? Moram priznati da o toj sintagmi nikada nisam mislio, ali je sa nekog drugog stanovi\u0161ta jo\u0161 poraznije i to \u0161to vjerujem da se ne\u0107u njome mo\u0107i ni na koji na\u010din, a naro\u010dito ne mislila\u010dki, niti u doglednoj budu\u0107nosti baviti. Ne, barem iz dva razloga. Prvi je neznanje. Ne znam \u0161ta je pojam duh ako mu se doda pridjev bosanski, premda je sadr\u017eaj oboga\u0107en, a opseg univerzalije, ili opseg op\u0107eg pojma duh, umanjen. Drugi je razlog \u010dinjenica da tako slobodno sro\u010denu, vjerujem, metafori\u010dki bogatu izreku, ni na koji od meni poznatih pristupa ne razumijem odre\u0111eno, pa je nisam ni kadar uzeti u razmatranje. Zbog toga \u0161to ne znam, pa u toj praznini nemam \u0161ta niti razumijevati, to mi najmanje daje za pravo, posebno u logi\u010dkom smislu, da pori\u010dem realnost onoga \u0161to ne znam, ili ne razumijem.<\/p>\n<p>Postoji mogu\u0107nost da se izrazim u jo\u0161 dvije metafori\u010dki bogat sintagme: DUH BOSNE i BOSANSKA DUHOVNOST. Posljednju uvijek vezujem za naro\u010dite sadr\u017eaje duhovnog \u017eivota religioziteta, objave, pijeteta, theologikuma, askeze, biblikuma, tefsira itd., \u010dime je Bosna prebogata, ali sumnjam da u kontekstu odgovorno izre\u010dene javne rije\u010di u dnevnom listu to naro\u010dito treba. Ostaje sintagma DUH BOSNE. Bolje metafora. U njoj je mogu\u0107e izre\u0107i ne\u0161to od svega \u0161to \u017eelim ali nisam siguran da li ba\u0161 to \u0161to ho\u0107u netko i o\u010dekuje. Da se pitam za zna\u010denje pojma pravednosti u Platona, znanja u Aristotelesa, duha u Stoika, i tako redom, osvjedo\u010deno bih izgovorio prostudirano u vidokrugu svoje profesije. Ovako, ono \u0161to \u0107u govoriti, kazuje gra\u0111anin optere\u0107en profesijom.<\/p>\n<p>U takvoj refleksiji isprepli\u0107u se raznorodni sadr\u017eaji i slojevi, me\u0111usobno disparatni koje i sam, protulogi\u010dki, upli\u0107em u cjelinu traju\u0107eg imena, jer mi to omogu\u0107uje umije\u0107e kalema u botanici, kontinuiteta kosmi\u010dkog vremena, prethistorijskog i historijskog uvida, osje\u0107anja upori\u0161ta na zemljopisnoj karti., legitimiteta gra\u0111anskog iskustva, aistheti\u010dkog zora u podru\u010djima genetskog i duhovnog oka, uvida u neposredne obi\u010dajnosti, jednom rije\u010dju, pun \u017eivot duha i tijela. Nikada ga nisam kadar motriti izdvojeno, ili izvan normi davno utemeljenih u razboritom snatrenju i vizijama odre\u0111ivanja autenti\u010dnog ljudskog opstanka. I moram priznati da ve\u0107 na tom mjestu osje\u0107am te\u017einu storije stranca. Bosna je osjetljiva na do\u0161ljaka, premda ga do\u010dekuje jedinstvenom gostoljubivo\u0161\u0107u. Mo\u017eda tu auru isijava jedinstvena samosvijest o plemenitosti, izlistana i posvjedo\u010dena u riznici Fojni\u010dkog grbovnika, naslije\u0111ena i te\u0161ka, nalik najte\u017eim oblicima rada Bosni darovanog. U silama skrivenim pod njezinom korom, mukotrpno iznjedrenog crnog zlata i gvo\u017e\u0111a, u toplini njezinih mineralnih voda, u zdravlju i radosti snjegova koji jo\u0161 nisu pali, u srazu kontinenta i vreline zra\u010dnog vihora, u pleteru mnogih klima i utjecaja. Ka\u017eimo, preslo\u017eena zemlja Bosna, zapljuskivana morem i rijekama \u2013 ispitom savjesti \u2013 u gluhim samo\u0107ama, nasamo. Ne znam, ali vjerujem, u svakom naro\u010ditom vremenu, od duha Ilira do rimske provincije, od slavenskog do\u0161a\u0161\u0107a do otomanskih osvajanja, od austrougarskog pripajanja do ovih mra\u010dnih srpskohrvatsko- bo\u0161nja\u010dkih podjela. Vjerovala su njezina plemena, prvobitno i odano, u tajne bo\u017eanskog utjecanja na \u017eivot ljudi i \u0161tovali SVETO drugima nalik, od besmrtnih bogova do vojni\u010dkih kultova, od kr\u0161\u0107ansko-hri\u0161\u0107anskih tajni i hebrejskog \u010ditanja Pjesme nad pjesmama, te psalmi\u010dkog lamenta, do smjernog klanjanja pred SAMILOSNIM. A svo to vrijeme, i vremena zapala u bezdno trajanja, bila je Bosna zemlja hereti\u010dka, pred mjerom i sudi\u0161tem nekog tribunala. Bila je svoja na svome, i na Bilinom polju kad se zaklinjala na \u00abpravu\u00bb vjeru i odricala od autenti\u010dnog manihejstva, ili patarenstva Bosanske Crkve, kad je uspostavila duhovnu hijerarhiju svoje Islamske zajednice, kad je shvatila da \u00abpucati u fratra zna\u010di pucati u nju\u00bb, smrtno haranu i zatiranu ognjem i ma\u010dem, po ritmu nepresu\u0161nog kalendara zla i pogroma.<\/p>\n<p>Bosna je zemlja trajno na vratima Europe, a plemenito njedro njezino, \u010dedo Istoka i Zapada, \u010duvarica vrednota \u010dije porijeklo pripada planetarnoj iskri \u010dovjekove rasudne mo\u0107i, ko\u0161marima strasti, svjetlosnim impulsima intuitivnih dubina tajne umije\u0107a otkrivanja i stvaranja. Njezini ro\u0111eni su zemlji Ju\u017enih Slavena, \u010dije je Bosna geografsko sredi\u0161te, darovali umjetnosti i znanja ovjen\u010dana planetarnim vijencima priznanja i \u010dasti. Ali je zemlja Bosna oskudne zahvalnosti, grube manire, bogata skepsom i sklona nevjerici, ozra\u010dena kultom mjere, a ipak strasna i plahovita. Filozofijski postupak utana\u010duje cjeline i stran mu je pathos metafore, premda su vreline i hladno\u0107e brzog ili sporijeg pulsiranja \u017eivota o\u010diglednije u bogatom spektru boja od izricanja u pojmovima bez boje i okusa, zvuka i mirisa, pa i li\u010de na nedodirljiva sfumata.<\/p>\n<p>Kad ka\u017eem da je Bosna paradigma europskog iskustva, i SVIJETA, velim, ovdje i sada, metafora Europe. Dospijevam bli\u017ee srodnosti koju osje\u0107a ovda\u0161nji \u010dovjek. Stoga moram re\u0107i: Bosna je zemlja velikih tragedija bez svojih tragi\u010dara, velikih pogre\u0161aka spram Boga, ljudi i zakona, \u0161to su dovoljni razlozi aristotelijanski pojmljene tragi\u010dke igre nadsvo\u0111ene katarzom i moralnim o\u010di\u0161\u0107enjem, ali ne bih mogao povjerovati polovi\u010dnoj izreci da je Bosna \u00abzemlja mr\u017enje\u00bb, ili \u00abstraha i la\u017ei\u00bb, jer bi uime cjeline morao ubrojiti ljubav, herojstvo i istinu. A toliko toga drugog \u0161to Bosni dugujemo ostalo bi zanemareno, \u00abu skladu za nedoku\u010divim zakonima ili neljudskom proizvoljno\u0161\u0107u\u00bb. U meni je posti\u0111ena \u00abona ista te\u017enja za redom koja je na po\u010detku stvorila matematiku\u00bb, posramljeno osje\u0107anje mjere i odgovornosti zbog klaustrofobi\u010dne traume iznu\u0111ene sku\u010denim prostorom predvi\u0111enim za ovakvo slovo.<\/p>\n<p>Nikad mi, ni na kraju pameti, nije bilo pitanje \u0161ta duguje Bosna meni, jer tu osionost i gordost isklju\u010duje spoznaja da svi mi, u naro\u010ditim imenima naroda i vjera, kultura i obi\u010daja, na prelijepom tkanju bosanskog \u0107ilima, u enigmi trodimenzionalnog bosanskog trolista, PRIPADAMO BOSNI, a samo prolazno i jednokratno, prema proizvoljnosti ljudskih kriterija, pripada ona nama. Tim vi\u0161e me boli pitanje: \u00abza\u0161to sam ostao ovdje\u00bb? Zar to pitanje ne poga\u0111a te\u0161ko moju osobnost? Ne dodiruje li to pitanje nerazgovjetne svjetove moje rasudne mo\u0107i i slobodne volje? Ne razdire li velove skrivenog \u017eivota stida, strahovanja do sr\u017ei od kostiju, generi\u010dkog ozra\u010dja, prirodno i spoznajno za\u0161ti\u0107enog, i nedodirljivog? Pa ipak pristajem i javno ka\u017eem: ostajem, ne samo zato \u0161to sam akademski prisegao i \u017eivot uma podredio \u00abznanstvenom robovanju\u00bb na UNIVERZITETU, to vi\u0161ekratno ponavljam, no svojom voljom, pa otkrivam, prinu\u0111en zbog siline izgubljenog razuma i poricanja bosanske obi\u010dajnosti transtemporalne vrednote, i m\u00f3re izazvane prijetnjom zatiranja bosanskog roda i poroda, na ISPIT SVIJESTI I SAVJESTI.<\/p>\n<p>Zbog toga \u0161to vjerujem u jedinstvo modernog svijeta, \u0161to prakticiram tajnu povjerenja i iskrenog dijaloga, \u0161to u radu vidim ingenioznu sli\u010dnost sa Velikim Graditeljem Svemira, a ni u kom slu\u010daju znakove prokletstva, \u0161to u ratu ne razaznajem \u00abOCA\u00bb svega nego uzrok katastrofalnog poricanja osobnosti \u010cOVJEKA. Ne znam odakle snaga odolijevanja besmislu i ni\u0161tenju, odakle mo\u0107 opiranja sumnji, ali znam da postojim, ovdje i sada, najprije zahvaljuju\u0107i ispovije\u0111enim vrednotama \u00absvojeg\u00bb VJEROVANJA. Smiren i stoga \u0161to nikoga ni na \u0161ta, osim sebe, ne obavezujem.  <a class=\"simple-footnote\" title=\"Ovaj tekst je izvorno objavljen u dnevnim novinama OSLOBO\u0110ENJE, 1995. kao razgovor sa Divnom Pervan; Potom je tekst, najve\u0107im dijelom u\u0161ao u govor povodom dodjele po\u010dasnog doktorata filozofije-DOCTORATUS PHILOSOPHIAE HONORIS CAUSA Univerziteta u Ferrari koji sam primio 1996. Potom je objavljen u publikaciji BOSANSKI DUH, Sarajevo, 1997., na ss. 102-105.\" id=\"return-note-252-2\" href=\"#note-252-2\"><sup>2<\/sup><\/a><\/p>\n<div class=\"simple-footnotes\"><p class=\"notes\">Notes<\/p><ol><li id=\"note-252-1\"> This text was originally published in the daily Oslobo\u0111enje in 1995 as a conversation with Divna Pervan. Most of it was later included in my speech on the occasion of an honorary doctorate in philosophy (DOCTORATUS PHILOSOPHIAE HONORIS CAUSA) awarded me by the University of Ferrara in 1996. The text subsequently came out in Bosanski duh, Sarajevo, 1997, 102\u2014105.  <a href=\"#return-note-252-1\">&#8617;<\/a><\/li><li id=\"note-252-2\"> Ovaj tekst je izvorno objavljen u dnevnim novinama OSLOBO\u0110ENJE, 1995. kao razgovor sa Divnom Pervan; Potom je tekst, najve\u0107im dijelom u\u0161ao u govor povodom dodjele po\u010dasnog doktorata filozofije-DOCTORATUS PHILOSOPHIAE HONORIS CAUSA Univerziteta u Ferrari koji sam primio 1996. Potom je objavljen u publikaciji BOSANSKI DUH, Sarajevo, 1997., na ss. 102-105.  <a href=\"#return-note-252-2\">&#8617;<\/a><\/li><\/ol><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pitam se, \u0161to mislim o sintagmi BOSANSKI DUH? Moram priznati da o toj sintagmi nikada nisam mislio, ali je sa nekog drugog stanovi\u0161ta jo\u0161 poraznije i to \u0161to vjerujem da se ne\u0107u njome mo\u0107i ni na koji na\u010din, a naro\u010dito ne mislila\u010dki, niti u doglednoj budu\u0107nosti baviti. Ne, barem iz dva razloga. Prvi je neznanje. Ne znam \u0161ta je pojam&nbsp; [<a href=\"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-1-no-3-2006-july\/child-of-east-and-west\/\">&hellip;<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[33,356],"tags":[],"class_list":["post-252","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-1-no-3-2006-july","category-volume-18-no-2-2023-april","contributor-vladimir-premec","volume-1-no-3-2006-july","volume-18-no-2-2023-april"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=252"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":66930,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252\/revisions\/66930"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}