{"id":2043,"date":"2012-12-26T06:47:51","date_gmt":"2012-12-26T05:47:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?p=2043"},"modified":"2013-05-04T15:42:55","modified_gmt":"2013-05-04T13:42:55","slug":"elopements-of-bosnian-women","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/volume-8-no-1-2013-january\/elopements-of-bosnian-women\/","title":{"rendered":"Bosanke koje su ‘se ukrale’"},"content":{"rendered":"

U istra\u017eivanju o porodicama i bra\u010dnim obi\u010dajima, koje je ra\u0111eno prije II Svjetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji, Vera Stein Erli\u0107 opisala je izrazitu osobinu braka u Bosni. Navela je da su u \u201cpatrijarhalnim sredinama (odnosi se na Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju) mladu odabirali gotovo isklju\u010divo i jedino roditelji mladi\u0107a\u201d (Erli\u0107 1966:183). Ona je tada utvrdila da \u201cu Bosni je nezavisnost mladi\u0107a primjetna\u2026brak dogovaraju djeca\u2019\u201d (Erlich 1966:188). Jedan od na\u010dina na koji su mladi ljudi dogovarali brak bio je putem bijega od ku\u0107e, \u0161to bi se reklo \u201eukrala se\u201c. Djevojka i momak bi udru\u017eenim snagama, i tajno pobjegli bez znanja djevoj\u010dinih roditelja. 5<\/sup><\/a> <\/p>\n

Bijeg se razlikuje od \u201cotmice\u201d mlade, iako istra\u017eivanja obi\u010dno ispituju te fenomene zajedno (Kudat 1974.). Bijeg se de\u0161ava uz saglasnost mlade, tj. djevojke, ali bez znanja i dozvole njenih roditelja. Kra\u0111a mlade desi se kada je djevojka nevoljko oteta radi braka. <\/p>\n

Bijeg je, tako\u0111er druga\u010diji od tradicionalne ceremonije vjen\u010danja \u2013 svadbe. Tradicionalno vjen\u010danje proizilazi ili iz dogovora izme\u0111u glava ku\u0107e ili nakon \u0161to roditelji daju pristanak ( Hart 2010.). U romanu Ive Andri\u0107a \u201cNa Drini \u0107uprija\u201d, lijepa Fata izvr\u0161i samoubistvo sko\u010div\u0161i u Drinu nakon \u0161to je njen otac dogovorio brak koji nije \u017eeljela. Fatin otac je ignorisao pravo njegove k\u0107erke da izabere za koga \u0107e se udati, \u0161to iz njenog ugla opravdava samoubistvo.<\/p>\n

Kao Erli\u0107, dva poznata antropologa, William G. Lockwood (1975.) i Tone Bringa (1995.), posmatrali su bijegove u selima u centralnoj Bosni u kojima su vr\u0161ili isrta\u017eivanja. Lockwood (1974:260) izvje\u0161tava da se u selu koje je istra\u017eivao \u201cnajvi\u0161e brakova, \u010dak 90%, sklapaju bijegom\u201d. Bringa (1995:123) pi\u0161e da se \u201cnaj\u010de\u0161\u0107i oblik braka tokom mog boravka u selu, i mislim u posljednjih trideset godina desio bijegom\u201c. Lockwood nastavlja svoje istra\u017eivanje sedamdesetih, a Bringa u osamdesetim.<\/p>\n

Rezultat bijega je da se djevojci mijenja dru\u0161tvena pozicija. U kratkom periodu ona od statusa neudate djevojke \u201ecure\u201c, prelazi na udatu tj. \u017eenu. Kada se djevojka vjen\u010da, ka\u017ee se \u201eudala se\u201c. Kada se mu\u0161karac vjen\u010da ka\u017ee se \u201eo\u017eenio se\u201c. Po tradiciji, djevojka se seli kod momka u ku\u0107u njegovih roditelja. Kada mladi\u0107 useli u djevoj\u010dinu ku\u0107u, u braku koji je vi\u0161e podre\u0111en \u017eeni, ka\u017ee \u201eudao se\u201c, gdje se koristi glagol stupanja u brak za \u017eenski rod, ali u ovom slu\u010daju u mu\u0161kom rodu. Takvi brakovi nisu \u010desti i na lo\u0161em su glasu (Bringa 1995).<\/p>\n

Prije bijega djevoj\u010dina pozicija je stabilna kao \u201ecura\u201c. Njenu ulogu joj je propisala porodica, dru\u0161tvo i odgoj, a bijeg je stanje koje nastane. Kao \u0161to bi Victor W. Turner rekao, bijeg je \u201cistovremeno i ru\u0161enje i ponovno nastajanje \u201c(1964:7). Djevojka vi\u0161e nije cura niti je jo\u0161 \u017eena. Ovaj prijelazni dio je nedefinisan kao kada voda klju\u010da iz stanja te\u010dnosti u paru. Tokom ovog perioda \u010dini se da postoji jako malo podr\u0161ke dru\u0161tva i jako malo prava koja ona ima u dru\u0161tvu. U domu svog mu\u017ea, djevojka, sada \u017eena, opet \u0107e dobiti stabilan status kao \u017eena svoga mu\u017ea, vjerovatno \u017eive\u0107i sa mu\u017eevom porodicom u kojoj \u0107e biti podre\u0111ena svojoj svekrvi.<\/p>\n

Turner poziva antropologe da \u201csvoju pa\u017enju usmjere na fenomen i procese me\u0111u-tranzicije\u201d (1964:19). Njegova je teorija da oni \u201cparadoksalno prikazuju osnovne gradivne blokove kulture ba\u0161 kada izlazimo iz jednog, a prije nego \u0161to u\u0111emo u drugo strukturalno okru\u017eenje\u201d (1964:19). Te\u0161ko\u0107a da se prihvati Turnerov poziv le\u017ei u tome da je ovaj fenomen najmanje uo\u010dljiv. Nije namijenjeno da \u010dovjek zna kada i kako se bijeg desi. To je tajna, osim za par koji bje\u017ei ili mo\u017eda jednog ili dva posrednika. 6<\/sup><\/a> U najboljem slu\u010daju, tu je sumnja unutar porodice i me\u0111u susjedima. Istra\u017eiva\u010d ne mo\u017ee sudjelovati u bijegu kao posmatra\u010d para. Ipak, postoji jedan stari etnografski dokaz ispri\u010dan hrvatskom etnologu Antunu Hangiji (2011.), koji je isti opisao u svojoj knjizi \u201c\u017divot i obi\u010daji muslimana u BiH\u201d, izdatoj u Sarajevu i prvi put objavljenoj u 1899. godini. Hangi prepri\u010dava dramati\u010dno svjedo\u010danstvo o bijegu. Takav zapis sugeri\u0161e da je bijeg od ku\u0107e dugogodi\u0161nji, ali opet nedovoljno istra\u017een kulturolo\u0161ki obi\u010daj u Bosni.
\nOva studija istra\u017euje \u0161ta bijeg od ku\u0107e predstavlja za \u017eene nakon nedavnog rata.<\/p>\n

Sljede\u0107a rasprava je bazirana na dubokim razgovorima sa \u017eenama u Bosni koje su se udale bje\u017eav\u0161i od ku\u0107e, i jednim \u010dovjekom koji je sa mladine strane pomogao u dva bijega. \u017dene su bile Bosanke muslimanske i pravoslavne vjeroispovijesti. Intervjue je organizovalo udru\u017eenje \u201e\u017dene \u017eenama\u201d, koje je prona\u0161lo \u017eene koje su pobjegle od ku\u0107e i pristale na intervju. 7<\/sup><\/a><\/p>\n

Prvu pri\u010du ispri\u010dala je ispitanica koja ima otprilike osamdeset godina. Etni\u010dka pripadnost ispitanice nije navedena osim ako je bitna za pri\u010du. \u0160ta vi\u0161e, mjesto njenog boravka nije odano da bi se za\u0161titila njena anonimnost i sigurnost. Kada je imala petnaest godina, ispitanica je \u017eeljela \u017eivot sa svojim momkom. Njena majka, pak, to nije dozvolila. Bili su siroma\u0161ni, a ona je bila najstarija k\u0107erka. Njen otac je preminuo, i bila je potrebna kod ku\u0107e. Ona je nastavila da se vi\u0111a sa momkom tajno, bez dodirivanja, kako su nalagali obi\u010daji udvaranja u to vrijeme. Kada je majka saznala za ova vi\u0111anja, zabranila joj je da pri\u010da o njemu.<\/p>\n

Kada joj je bilo dvadeset, srela je ro\u0111aka koji je bio o\u017eenjen djevojkom iz drugog sela. Preporu\u010dio joj je nekoga iz svog sela. Ro\u0111ak je organizovao sastanak, a momak i ispitanica su razgovarali uz kafu petnaest minuta. Pitao ju je da se uda za njega i ona je pristala. Razlog za takvu odluku bio je da ima dvadeset godina i da je niko ne\u0107e htjeti o\u017eeniti, jer ima toliko godina. Organizovali su bijeg za tri dana. U pono\u0107, tri ro\u0111aka i tetka su do\u0161li po nju. Poveli su je do drugog sela daleko od njenog, hodaju\u0107i kroz \u0161ume. Njena majka nije znala gdje bi je tra\u017eila tako da ju je tra\u017eila dva dana. Njen ro\u0111ak rekao je majci da je pobjegla. Ro\u0111ak se postavio kao posrednik, ili \u201cprovodad\u017eija\u201d. Ta uloga opisana je u Eriving Goffman-ovom izvje\u0161taju (1958.) o razli\u010ditim ulogama. 8<\/sup><\/a><\/p>\n

Kada je ispitanica do\u0161la u mu\u017eevo selo, pripremili su ceremoniju vjen\u010danja sa mnogim gostima iz sela. Kada se pribli\u017eavala ku\u0107i svog mu\u017ea, stavili su je na konja mada ona nikada prije nije jahala na konju. Konj je bio velik i lijep. U ovom slu\u010daju bijeg odmah vodi ka tradicionalnom vjen\u010danju. U Hangijevoj (1898.) pri\u010di je sli\u010dan prijelaz. Dva obreda, mada razli\u010dita, nisu i me\u0111usobno isklju\u010diva. Bijeg je ono \u0161to Turner naziva preobra\u017euju\u0107i obred odrastanja. Ceremonija vjen\u010danja je utvr\u0111uju\u0107i obred odrastanja.<\/p>\n

\u010cetrnaest dana nakon vje\u010danja, par je imao i gra\u0111ansku i vjersku ceremoniju istovremeno. Ovaj primjer sastoji se od nekoliko obreda odrastanja koji potvr\u0111uju brak, a iz pri\u010da skupljenih tokom studije, ispitanici su nagovijestili da se obredi mogu desiti samostalno ili u kombinaciji jedan s drugim, zavisno od okolnosti i socijalnih uvjeta. Ova ispitanica pobjegla je od ku\u0107e, imala tradicionalno vjen\u010danje, a onda gra\u0111ansko vjen\u010danje i vjersku muslimansku ceremoniju. Pitali smo je o vjerskoj ceremoniji, i imala je pote\u0161ko\u0107e da se prisjeti.<\/p>\n

Sjetila se da je na vjen\u010danju bilo mnogo gostiju. Bilo je nekoliko mlado\u017eenjinih ro\u0111aka, tako da neko vrijeme nije bila sigurna ko je njen mu\u017e. Zbunila se zbog veoma kratkog poznanstva s njim. Dok je pri\u010dala ovaj dio pri\u010de, ostale prisutne \u017eene, rodice i prijateljice su se veselo smijale pa im je starija ispitanica rekla: \u201dMolim vas, nemojte se smijati. Nije smije\u0161no.\u201d U prijelaznom periodu, \u201cpostoji odre\u0111ena sloboda definiranja li\u010dnosti\u201d (Turner 1964:15). Nemogu\u0107nost ispitanice da razlu\u010di druge momke od onog za kojeg se udaje, predstavlja ne samo nedovoljno poznavanje drugih, nego postojanu sumnju da ona ni sebe li\u010dno ne poznaje.<\/p>\n

Kada je do\u0161la u mu\u017eevu ku\u0107u, ispitanica nije imala \u0161ta obu\u0107i. U ve\u0107ini pri\u010da o bijegu odje\u0107a je bitan dio, ili bolje re\u010deno, bitan dio koji nedostaje. Nedostatak odje\u0107e upu\u0107uje na ranjivost ispitanice tokom bijega, stanje u kojem je ona vi\u0161e pod okriljem prirode, a ne dru\u0161tva. Nakon \u0161to joj je majka saznala za bijeg, poslala joj je odje\u0107u i stvari u njen novi dom.<\/p>\n

Druga pri\u010da je pri\u010da mla\u0111e \u017eene kojoj je otprilike trideset godina. Bilo joj je sedamnaest kada je pobjegla. U srednjoj \u0161koli bila je odli\u010dan \u0111ak i imala je najbolje ocjene. Ona i njen mu\u017e bili su mladi. Bili su vani u \u0161etnji kada ju je on pitao da li \u0107e se udati za njega. Ona je pristala i pitala kada. Rekao je sada. Razgovarali su u ponedjeljak, a vjen\u010dali se u srijedu. Ona je znala da joj roditelji ne\u0107e dozvoliti da se uda. Momkova porodica je znala za vjen\u010danje i pripremila je sve za ceremoniju. Primje\u0107ujemo da momak ima manje nezavisnosti u bra\u010dnoj odluci nego djevojka, jer da bi doveo \u017eenu ku\u0107i , momak mora imati neku vrstu dozvole roditelja. Momak mo\u017eda \u010dak treba odobrenje u njegovom izboru \u017eene, po\u0161to \u0107e ona \u017eivjeti u porodi\u010dnoj ku\u0107i. Njen momak je do\u0161ao autom, ona je iza\u0161la i oti\u0161li su do njegove dajd\u017einice. Ispitanica se tamo presvukla. Obukla je novu odje\u0107u koju jo\u0161 uvijek \u010duva radi uspomene. \u017dali jer je izgubila cipele koje je nosila tog dana.<\/p>\n

Bijeg se desio tokom proteklog rata u isto\u010dnobosanskom gradu. Njen brat je plivao u rijeci kada se to de\u0161avalo. Oti\u0161ao je do roditelja i rekao: \u201dIzgleda da se va\u0161a k\u0107erka udala.\u201c Njen otac je bio ljut i plakao je. Njena majka je \u201cpoludjela\u201d. Ruke njene majke su se toliko tresle da nije mogla nasuti sok. Tokom vjen\u010danja, kada je ulazila u ku\u0107u njenog mu\u017ea dali su joj Kur\u2019an, jetrva joj je skinula cipele, i dali su joj \u0161olju sa soli, p\u0161enicom i bombonama da ih baci. Kada je to u\u010dinila, zrno p\u0161enice je uletjelo u uho njenog mu\u017ea. Sada se smiju kada se sjete tog vjen\u010danja. Nisu imali religijski obred vjen\u010danja. Dvije godine kasnije, kada je bila trudna, obavili su gra\u0111ansko vjen\u010danje. Op\u0107inski slu\u017ebenici pretpostavili su da se udaje, jer je trudna, \u0161to je bilo smje\u0161no.<\/p>\n

Dosjetila se da sada kada ima djecu razumije za\u0161to su njeni roditelji smatrali da je premlada da se uda i sje\u0107ala se kako su njeni prijatelji ostali u \u0161koli i izlazili vani. Ispitanica je bila sretna dok se sje\u0107ala svog bijega i \u017eivota i \u010dini se da je ponosna \u0161to se udala na ovaj na\u010din. Ona i njen mu\u017e odlu\u010dno su u\u0161li u brak. Ona, pak, ka\u017ee da je tu\u017ena kada se sjeti svoje prve posjete roditeljskoj ku\u0107u nakon vjen\u010danja i toga kada je njen otac odbio rukovati se s njom. Bijeg prkosi patrijarhalnom autoritetu kada je u pitanju odluka za koga i kada \u0107e se k\u0107erka udati.<\/p>\n

Klju\u010dna odlika bijega je da djevojka bira pobje\u0107i od ku\u0107e. Iako dru\u0161tveni uvjeti i prilike, koji su ponekad prili\u010dno te\u0161ki i \u010desto izuzetno okrutni, uti\u010du i ograni\u010davaju taj \u010din. On je jo\u0161 uvijek izbor, samostalno donesena odluka. \u010cinjenica da je ovaj \u010din odluka pokazuje da on nije vezan samo za pona\u0161anje. Odluka djevojke da pobjegne je djelo, dok je bijeg na\u010din pona\u0161anja vo\u0111en spolja\u0161njim uvjetima i strukturom dru\u0161tva. To je, tako\u0111er djelo koje uzima u obzir vanjske okolnosti i socijalne uvjete, ali kako je odluka done\u0161ena, ovo djelo ne podlije\u017ee tim okolnostima i uvjetima (Parsons 1968.).<\/p>\n

Sljede\u0107a pri\u010da testira posljednju tezu o posredovanju dru\u0161tva. Ispitanica je imala \u010detrnaest godina kada se udala. Tra\u017eili smo od nje da se u prisustvu svoje porodice i djece prisjeti bijega. Ispitanica je imala oko devedeset godina. Kada je imala \u010detrnaest godina ona je preklinjala roditelje da joj dozvole i\u0107i na doga\u0111aj nazvan \u201csijelo\u201d. Bila je veoma lijepa sa dugim pletenicama koje su joj sezala do nogu. Obe\u0107ala je majci da \u0107e uraditi \u0161ta god treba samo da ode na taj doga\u0111aj. Njen budu\u0107i mu\u017e, kojeg nikada prije u \u017eivotu nije vidjela, vidio ju je na tom doga\u0111aju i flertovao je sa njom. Nije obra\u0107ala pa\u017enju na to, jer su mnogi drugi momci bili zainteresovani za nju. On je bio dvanaest godina stariji od nje. Nakon sijela bila je druga vrsta skupljanja koja se nazivala \u201eteferi\u0107\u201c, gdje ljudi pjevaju i ple\u0161u u kolu. Njen budu\u0107i mu\u017e joj se rugao, \u201dMo\u017ee\u0161 pjevati do deset, ali nakon toga ne\u0107e\u0161 pjevati\u201c. Njena rodica se upla\u0161ila, jer je \u010dula da \u0107e je oteti. Ako bi momak istrgnuo djevojku iz kola, ako bi je dotakao, morala se udati za njega. Po muslimanskoj tradiciji bilo je zabranjeno da se neudata djevojka dotakne, i bila bi sramota ako jeste. Tokom kola, mladi\u0107i su je dohvatili i istrgnuli iz kola. Ona je, pak, bila jaka tako da je istrgnula ostale sa sobom u kukuruzno polje. Nastala je scena, policija je do\u0161la da uspostavi red. Policija je pitala ispitanicu da li je njena dobra volja da se uda, a ona je odgovorila da nije. \u010cula je kako mladi\u0107eva majka vi\u010de: \u201dNe\u0107u je uzeti u svoju ku\u0107u. Moj sin jo\u0161 uvijek mora odslu\u017eiti vojsku.\u201c Ako bi se udala za ovog mladi\u0107a, djevojka bi morala ostati u njegovoj ku\u0107i dok on ne odslu\u017ei vojni rok,a njegova majka to nije \u017eeljela. Vojna slu\u017eba je trajala dvije godine.<\/p>\n

Ipak, ispitanica se zabrinula, jer su svi vidjeli kako je bila istrgnuta iz kola i da \u0107e vijesti do\u0107i do njenih roditelja te da joj ne\u0107e dozvoliti da se vrati ku\u0107i. Policajci su joj rekli da se mo\u017ee udati ako je to njena dobra volja, a ako nije mo\u017ee ostati da ple\u0161e. Ne\u0107e mu dozvoliti da je opet takne. Jedan policajac, koji je znao njenog oca joj je rekao u povjerenju: \u201cZnam njegovu porodicu i on je radi\u0161an i dobar \u010dovjek .\u201d (ovdje je policajac taj koji igra ulogu posrednika). Ispitanica je rekla da je bila premlada i da nije znala \u0161ta je brak. Odlu\u010dila je da se uda da bi vidjela \u0161ta to zna\u010di. Nije znala da li joj se ovaj momak svi\u0111a, ali je ulazak u brak izgledao uzbudljivo i zabavno. Ispitanica se smije sa ostalim \u017eenama dok ovo pri\u010da.<\/p>\n

Oti\u0161la je do mu\u017eeve ku\u0107e, ali niko nije bio tu. Porodica je napustila dom, jer je nisu htjeli primiti. Kako je znala tradicionalne bra\u010dne obi\u010daje, stala je u bud\u017eak, opona\u0161aju\u0107i obi\u010daj mlade da stane u \u0107o\u0161ak sa rukama polo\u017eenim na bokove na odre\u0111en na\u010din, nose\u0107i crveni \u0161al dok je kom\u0161ije i ro\u0111aci posje\u0107uju. Niko, pak, nije do\u0161ao u ku\u0107u, jer se porodica protivila braku. Ustvari nije ni imala \u0161al, jer je ostao na polju kada ju je mu\u017e istrgnuo iz kola. Mu\u017eev brat je \u017eivio na spratu, i njegova \u017eena je si\u0161la dolje i dala joj \u0161al. U ovom trenutku, po\u0161to njegova porodica nije bila tu, mladi\u0107 joj je rekao: \u201cStani! Nemoj to vi\u0161e raditi. Nema smisla.\u201d Bratova \u017eena im je poslije donijela mlijeka, jer nisu imali \u0161ta jesti. Ostala je tri no\u0107i, i onda su njene majka i tetka do\u0161le po nju da je vode ku\u0107i. Ona pak, nije htjela da se vrati s njima ku\u0107i, ve\u0107 je provela tri no\u0107i s mu\u017eem i vratila bi se ku\u0107i posramljena. Njeni prijatelji bi rekli da je ona \u017eena, a ne cura. Na jedan, ne samo dramati\u010dan nego i transformativan na\u010din, ispitanica je pre\u0161la je iz jednog stanja u drugo.<\/p>\n

Ispitanica je imala deset sinova, a prvog je rodila sa petnaest godina. Ona ima trideset unu\u010di\u0107a. Svaki puta kada je rodila dijete njen mu\u017e je \u017eelio k\u0107erku, a dobio bi sina. Smije se nekoliko minuta dok se prisje\u0107a ovoga. Nakon \u0161to je rodila prvo dijete, njen mu\u017e oti\u0161ao je u vojsku, a ona se vratila \u017eivjeti s roditeljima, jer bi bilo te\u0161ko \u017eivjeti sa mu\u017eevom porodicom. Bila je mlada i nije shvatala kako funkcioni\u0161e doma\u0107instvo. Njen otac ju je primio nazad i promijenio njenu dob na rodnom listu, da bi njen brak bio legalan, \u0161to je dalo ugled toj situaciji dok su ona i njeno dijete boravili kod roditelja, a njen mu\u017e slu\u017eio vojni rok. Njen mu\u017e je slu\u017eio osamnaest mjeseci, a ne dvije godine, jer se tek o\u017eenio i dobio dijete.<\/p>\n

Da li je ova pri\u010da o \u201eotmici\u201c mlade ili o bijegu, kako bi rekli \u201cukrala se\u201d? Ova dva fenomena me\u0111usobno se ne isklju\u010duju. Mladi\u0107 je ukrao mladu djevojku da bi je o\u017eenio. Ona je nevoljko istrgnuta iz kola. U isto vrijeme, djevojka je imala \u0161ansu pobje\u0107i ovoj prinudi i to prvi put kada je policija intervenisala, uspostavila red, i obe\u0107ala da je mladi\u0107 ne\u0107e vi\u0161e dirati, i opet, nakon \u0161to je provedela tri no\u0107i sa svojim mu\u017eem u njegovoj ku\u0107i, kada su njene tetka i majka do\u0161le da je odvedu. Ignori\u0161u\u0107i odbojnost svoje svekrve, djevojka je donijela odluku, li\u010dnu odluku, koja je rezultirala brakom koji je postignut, a ne pripisan od drugih, jer je to \u017eeljela i bila je sretna zbog toga.<\/p>\n

Uzev\u0161i Pierre Bourdieu-ovu (1976.) kritiku strukturalizma u obzir, bila bi gre\u0161ka obilje\u017eiti ispitanicu kao \u201cstrukturalnu gre\u0161ku\u201d. Mu\u017eevnost i tradicionalno patrijarhalno dru\u0161tvo bile su zna\u010dajne odlike u njenom vremenu, ali njen odnos prema tome nije bio poslu\u0161nost prema utvr\u0111enim pravilima. Policija joj je dozvolila odlu\u010diti \u0161ta \u017eeli. Dru\u0161tvena pravila, su ustvari, zakazala i to nije rezultiralo time da ispitanica dospije u prazninu. Ispitanica predstavlja primjer ukorjenjenosti u ono \u0161to Bourdieu zove habitus \u201c\u010ditav sistem predispozicija utuvljenih kroz materijalne uvjete \u017eivota i odgoja u porodici\u201c (1976:118). Habitus je obezbijedio osobi shematski sistem, a ne pravila koja oblikuju njene izbore. Za razliku od pravila, shematski sistem postojao je \u201ca da nikada nije bio kompletno i sistemati\u010dno izri\u010dit\u201d (Bourdieu 1976:119).<\/p>\n

Lockwood (1974., 1975.) i Bringa (1995.) tvrde da je bijeg bio posebno kulturno naslije\u0111e Bo\u0161njakinja, koje bosanski pravoslavci, \u010dije \u017eene su se obi\u010dno udavale kroz tradicionalno vjen\u010danje, nisu prakticirali u istoj mjeri. Prate\u0107i preporuku direktorice \u201c\u017dene \u017denama\u201d, Nune Zvizdi\u0107, koja ka\u017ee da su \u017eene u Bosni iz svake etni\u010dke grupe, uklju\u010duju\u0107i ne samo Bo\u0161njakinje, nego i bosanske katolkinje, pravoslavke, Romkinje i Jevrejke, bje\u017eale da bi stupile u brak. Obavili smo intervjue sa \u017eenama pravoslavne vjeroispovijesti. Istra\u017eivanje Prism Reseach, istra\u017eiva\u010dke grupe iz Sarajeva, sprovedeno u prolje\u0107e 2011. godine koje je uklju\u010dilo u svoju raznovrsnu anketu pitanje dodano od strane istra\u017eiva\u010da. Rezultati su pokazali da je 22% od 861 ispitanica odabranih metodom slu\u010dajnog uzorka zabilje\u017eilo da se udalo pobjegav\u0161i od ku\u0107e. Procenat je manji kod bosanskih katolika (11%) nego kod bosanskih Muslimana i pravoslavaca (26 % i 22 % tim redoslijedom). Me\u0111u bosanskim pravoslavcima u ruralnim sredinama procenat je bio vi\u0161i nego kod bosanskih Muslimana u ruralnim podru\u010djima (29% vs. 24%). Neproduktivno je, ka\u017ee Fredrik Barth, (1960:257) etni\u010dke grupe izolovano prou\u010davati, razdvajaju\u0107i ih kao \u201cpela\u0161ka ostrva\u201d. Bolje je ispitivati etni\u010dke grupe kao dio ve\u0107eg dru\u0161tva nego njihove su\u0161tinske osobine.<\/p>\n

Prva \u017eena pravoslavne vjeroispovijesti odlu\u010dila je ispri\u010dati pri\u010du o bijegu njene majke. Njena majka ro\u0111ena je 1914. godine. Njen otac bio je zaposlen u gradu i svakodnevno je prolazio pored ku\u0107e njene majke kada je ona bila u vrtu. Njeni majka i otac bi se vidjeli i pozdravili. Kada se vra\u0107ao jednog dana s posla, sreli su se. Majka njene majke, njena baka, saznala je za to i nije vi\u0161e dozvolia svojoj k\u0107erci da ga vi\u0111a. Njena majka je imala druge momke, ali joj je najdra\u017ei bio ovaj \u010dovjek. Jednog dana prolazio je u svom autu i pitao je da li \u017eeli sada po\u0107i s njim. Nisu napravili nikakve planove ili dogovore unaprijed. Njena majka je pristala i odveo ju je. Ovaj \u010din, kako ka\u017ee ispitanica, je pravi primjer \u0161ta zna\u010di termin \u201cukrala se\u201d. Dok je njena mama znala njenog tatu, nije znala kada \u0107e se desiti bijeg i da li \u0107e uop\u0107e bje\u017eati. Oti\u0161la je iz vrta bez i\u010dega.<\/p>\n

Njena baka bila je veoma bogata, dr\u017eala je i vodila han, gostionicu za putnike, kako je obja\u0161njeno i spomenuto u Andri\u0107evoj knjizi \u201cNa Drini \u0107uprija\u201d. Njena baka naljutila se na svoju k\u0107erku, jer je napustia \u017eivot u gradu da bi \u017eivejla na planini. Pola godine kasnije, sestra njene majke do\u0161la je u mamin novi dom na planini sa nekom odje\u0107om, ali majka njenog oca joj je rekla da nije trebala ni\u0161ta donijeti. Majka njenog oca bila je presretna \u0161to ima snahu. Kada je njen otac oti\u0161ao na posao, pro\u0161ao je pokraj \u017eenine stare ku\u0107e i ostavio novosti o njenoj majci i maj\u010dinoj sestri koja je bila u posjeti. Njen otac je zarobljen od strane Njema\u010dke vojske tokom II Svjetskog rata i odveden u koncentracioni logor Jasenovac, gdje je ubijen. U dvadeset osmoj godini njena majka postala je udovica. Njena majka se nikada nije ponovo udavala. Udav\u0161i se na taj na\u010din to ju je usre\u0107ilo tako da nije htjela nikoga drugog. Njena majka imala je te\u017eak, ali dobar \u017eivot, odgojiv\u0161i petoro djece kako treba. Druga ispitanica, koja je pobjegla od ku\u0107e, te izgubila mu\u017ea u proteklom ratu, naglasila je da taj brak bio takav da nije mogla ni po\u017eeljeti ni zamisliti ijedan drugi. Ispitanica bila je u kasnim \u010detrdesetim u vrijeme intervjua.<\/p>\n

Naredna ispitanica bila je starija od ostalih u vrijeme kada je pobjegla i rekla je da je u vrijeme kada je pobjegla imala dobar posao i pomagala u izdr\u017eavanju porodice. Njeni su znali da je u vezi, ali su i dalje o\u010dekivali da radi i da ih izdr\u017eava. Njen momak i ona su dr\u017eali svoje namjere u tajnosti. Bez znanja njenih roditelja planirali su medeni mjesec u Dubrovniku i gra\u0111ansko vjen\u010danje. Jedne ve\u010deri spremila je stvari u torbu i oti\u0161la bez cipela da je niko ne \u010duje. Ovaj \u010din je druga\u010diji od jednostavnog zapo\u010dinjanja zajedni\u010dkog \u017eivota, jer ne uklju\u010duje nikakve obrede odrastanja koje vode ka sklapanju braka. Ispitanica se sje\u0107a da su vjen\u010danja tokom socijalisti\u010dkog perioda u njenoj zemlji smatrana ki\u010dom, doga\u0111aj koji je pokazivao ono \u0161to bi Thorstein Veblen (1912.) nazvao \u201cupadljivom konzumacijom\u201d, tro\u0161enjem prili\u010dne sume novca da bi se drugima pokazalo bogatstvo. Nakon proteklog rata, vjen\u010danja su po\u010dela da budu \u010de\u0161\u0107a, i ovoj osobi je \u017eao \u0161to je do\u0161lo do ove promjene. Ispitanica preporu\u010duje zbirku pri\u010da o ovim obi\u010dajima koja se zove \u201cNa\u0161a snaha i mi momci\u201d bosanskog autora \u0106amila Sijari\u0107a(1983.).<\/p>\n

Ovo istra\u017eivanje \u0107emo zaklju\u010diti sa jo\u0161 jednom pri\u010dom, iako je ostalo jo\u0161 mnogo zanimljivih koje nisu ispri\u010dane. Posljednja ispitanica imala je petnaest godina kada se udala. U srednjoj \u0161koli bila je jedna od najboljih u\u010denica. Dolazila je iz bogate porodice. Njen mu\u017e bio je druge regije i radio je u njenom rodnom mjestu. Bio je policajac i sedam godina stariji od nje. Njeni prijatelji i ona su bili veoma otvoreni i gostoljubivi prema njemu i njegovim prijateljima, pozivaju\u0107i ih na dru\u017eenja u kafi\u0107u i u obilaske grada. Iako je ona imala momka, pitala se da li joj ova osoba ne\u0161to zna\u010di. Bila je mlada i nije znala. Jedan dan do\u0161ao je po nju i rekao da bi je te no\u0107i \u017eelio o\u017eeniti. Bio je pun samopouzdanja, a ona se s divljenjem sje\u0107a da je ova odluka bila veoma rizi\u010dna zbog njegovog posla. Postojalo je mogu\u0107nosti da njihov brak negativno uti\u010de na njegovu karijeru, jer je ona bila maloljetna. Pristala je udati se. O svemu se potajno dogovorila sa jednom kom\u0161inicom koja joj je \u010duvala stvari. Njena kom\u0161inica je rekla: \u201cOvo nije u redu, ali podr\u017eat \u0107u te.\u201d Njena kom\u0161inica, koja je igrala ulogu posrednika, je tako\u0111er pobjegla. Jedan sat nakon pono\u0107i, pobjegla je dok su njeni roditelji spavali. S momakom oti\u0161la je u Dubrovnik na medeni mjesec koji je trajao sedam dana, a njena kom\u0161inica je rekla njenim roditeljima. Nakon dva dana, ona je nazvala svoju mamu. Njena majka je bila veoma tu\u017ena, i mislila je da je mogla rije\u0161iti situaciju razgovorom, te se nadala da \u0107e time poni\u0161titi sve \u0161to se desilo. Nakon medenog mjeseca, oti\u0161li su kod mu\u017eeve porodice u selo, blizu Crne Gore. Njegovi roditelji su imali tri sina i bili su odu\u0161evljeni \u0161to sada imaju snahu. Roditelji njenog mu\u017ea \u017eivjeli su u mije\u0161anom selu gdje su \u017eivjeli bosanski pravoslavci i bosanski Muslimanski. Sve kom\u0161ije su se skupile vidjeti mladu, ali kada su do\u0161li pitali su gdje je mlada. Bila je tako mlada i puna energije da je vani igrala fudbala s ostalom djecom. <\/p>\n

Bosanski pravoslavci donosili su novac kao vjen\u010dani poklon, a Bo\u0161njaci nakit i prstenje. Jedna starija Bo\u0161njakinja koja nije imala k\u0107erku, dala je njoj, pravoslavnoj djevojci koja se udala u kom\u0161ijsku porodicu, prsten svoje majke. S obzirom na to da je bila tako mlada, porodica njenog mu\u017ea ju je izuzela od stajanja, sjedenja i poslu\u017eivanja gostiju. Ipak, u kom\u0161iluku je na poklon odnijela kafu i \u0161e\u0107er \u017eenama i cigare mu\u0161karcima. Tako\u0111er, dala je poklone svima u porodici: posteljinu, majce, \u010darape, i tkaninu za \u0161ivanje odje\u0107e. Kasnije, mu\u017eeva porodica posjetila je njenu porodicu. Prije nego je uspjela skupiti potrebne dokumente za gra\u0111ansko vjen\u010danje, morala je na pregled kod dvaju doktora da bi potvrdili da je zdravog uma i tijela. Pored toga morala je u policijsku stanicu na ispitivanje potvrditi da je brak sklopljen njenom dobrom voljom i da je svojevoljno stupila u isti.<\/p>\n

Ispitanica se vratila u \u0161kolu. Smatrala se sretnom, jer njen mu\u017e nije bio toliko patrijarhalan ili posesivan. \u010cak je oti\u0161la i na matursku ve\u010der. Odluka da se na ovaj na\u010din uda joj je promijenila \u017eivot. Ona ka\u017ee da te porodica pripremi donijeti ovakvu odluku, i da bez dobrog odgoja ne bi imala hrabrosti usuditi se na takvo \u0161to. Svaki bijeg od ku\u0107e, rekla je, je poseban na svoj na\u010din. Njen primjer pokazuje da bijeg osposobljuje \u017eenu, a kako je bijeg \u010dudesan, daje osobi jo\u0161 ja\u010di osje\u0107aj o samoj sebi i braku. Turner pi\u0161e o prijelaznom periodu, \u201cda bi djevojka \u201cizrasla\u201d u \u017eenu treba uticati na ontolo\u0161ki preobra\u017eaj…To nije samo pitanje prikupljanja znanja, nego promjena bi\u0107a\u201c (1964:11). Posebna svijest o spolu i samom sebi proizilazi iz prijelaznog perioda ovog obreda odrastanja koji se zove \u201cukrala se\u201d. Posebno znanje daje mladoj \u017eeni samopuzdanje dok prelazi u odrasle. Na kraju intervjua, ispitanica je spomenula da se najbistrija djevojka u razredu, u\u010denica koja je u socijalisti\u010dkom period nosila cvije\u0107e Titu, \u0161to je narodna \u010dast u\u010denicima, udala putem bijega. Ova studija predstavlja istra\u017eiva\u010dko ispitivanje kulturnog naslije\u0111a polietni\u010dkog dru\u0161tva. Tone Bringa (2003:31) pi\u0161e: \u201cNi Bo\u0161nja\u010dki, ni Hrvatski ni Srpski identitet ne se mo\u017ee razumjeti samo kroz Islam ili Kri\u0161\u0107anstvo, nego se trebaju uzeti u obzir u specifi\u010dnom bosanskom kontekstu koji je rezultirao u zajedni\u010dkoj historiji i polo\u017eaju Bosanaca islamske i kri\u0161\u0107anske vjeroispovijesti\u201d. <\/p>\n

Ova studija daje razlog da se podr\u017ei Baringova tvrdnja koja se fokusira na jedan obred odrastanja koji se naziva bijeg od ku\u0107e ili \u201cukrala se.\u201c U Bosni ima mnogo kultura koje \u017eive u istom okru\u017eenju. Tu je i jedna kultura koja uklju\u010duje sve etni\u010dke grupe. Knjiga Svetlane Broz \u201cDobri ljudi u vremenu zla: Portreti slo\u017enosti i otpora u ratu u Bosni\u201c (2004.) sadr\u017ei brojna svjedo\u010danstva koja oslikavaju ovu zajedni\u010dku kulturu tokom eksremnih situacija dru\u0161tvenog nasilja. Multikulturalnost je mo\u017eda neispravan naziv za razumijevanje kulturnog naslije\u0111a Bosne, iako se taj termin \u010desto koristi. Uzimaju\u0107i u obzir antropologiju i njeno induktivno razumijevanje glavne uloge kulture u funkcionisanju svakog dru\u0161tva, postoji dokaz ne samo da je bilo nego da postoji kulturno naslije\u0111e koje dijele Bosanci iz razli\u010ditih etni\u010dkih grupa.<\/p>\n

Reference<\/strong><\/p>\n