![\"\"](\"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/wp-content\/uploads\/Bosnian-for-Foreigners-B5-copy1-209x300.jpg\" "\\"Bosnian")
<\/p>\n<\/p>\n
Dr. Midhat Ri\u0111anovi\u0107, profesor emeritus engleskog jezika i lingvistike Univerziteta u Sarajevu, nedavno je objavio zna\u010dajno djelo o bosanskom jeziku \u2013 BOSANSKI ZA STRANCE : SA ISCRPNOM GRAMATIKOM. Ovo djelo je plod vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada Profesora Ri\u0111anovi\u0107a, djelo u koje je profesor ugradio svoje \u010detrdesetogodi\u0161nje nastavno iskustvo kao i rezultate svog nau\u010dnog rada u oblasti lingvistike, kojom se bavio cijelog \u017eivota. Ipak, on ovu knjigu skromno naziva ud\u017ebenikom, mada njen gramati\u010dki dio od 325 strana predstavlja iscrpnu gramatiku, koja sadr\u017ei brojna pravila koja nisu otkrivena ranije tokom dva stolje\u0107a gramati\u010dkog istra\u017eivanja jezika \u0161to se sada naziva sa \u010detiri razli\u010dita imena (bosanski, hrvatski, crnogorski, srpski). <\/p>\n
\u017dele\u0107i da na\u0161im \u010ditaocima predstavimo novu knjigu Profesora Ri\u0111anovi\u0107a, objavljujemo dijelove iz Predgovora. <\/p>\n
<\/p>\n
Predgovor<\/strong><\/p>\n Prije raspada Jugoslavije jezik kojim govore Srbi, Hrvati, Bosanci i Crnogorci zvao se srpskohrvatski. Kada su stvorene nove dr\u017eave na prostoru koji naseljavaju ova \u010detiri naroda, taj jezik je zvani\u010dno nazvan srpski u Srbiji, hrvatski u Hrvatskoj, crnogorski u Crnoj Gori, te bosanski, hrvatski i srpski u Bosni i Hercegovini. Unato\u010d razli\u010ditim nazivima, ova \u010detiri “jezika” u biti predstavljaju isti jezik, \u010diji govornici nemaju nikakvih pote\u0161ko\u0107a u me\u0111usobnom sporazumijevanju. Mi \u0107emo taj jezik zvati bosanski\/crnogorski\/hrvatski\/srpski. Osim ako nije druk\u010dije nazna\u010deno, bosanski se u ovoj knjizi odnosi i na ovaj zajedni\u010dki jezik. Gramati\u010dke razlike izme\u0111u ova \u010detiri “jezika” su zanemarljive, a i leksi\u010dke razlike su vrlo rijetke. Glasovi su potpuno isti, mada razni govornici zajedni\u010dkog jezika mogu izgovorati pojedine rije\u010di na razli\u010dit na\u010din. <\/p>\n Te\u0161ko je mjeriti razlike izme\u0111u dijalekata i varijanti istog jezika, ali mo\u017eemo pouzdano tvrditi da je razlika izme\u0111u britanskog i ameri\u010dkog engleskog ve\u0107a nego razlika izme\u0111u odre\u0111ene varijante bosanskog\/crnogorskog\/hrvatskog\/srpskog i bilo koje druge varijante tog jezika. (De\u0161avaju se nesporazumi izme\u0111u govornika britanskog i ameri\u010dkog engleskog, ali nije poznato da je ikad do\u0161lo do lingvisti\u010dkog<\/em> nesporazuma izme\u0111u govornika bosanskog, crnogorskog, hrvatskog i srpskog.)<\/p>\n U lingvistici se jezik kao \u0161to je bosanski svrstava u jezike sa brojnim fleksijama (nastavcima rije\u010di). Takve jezike karakteri\u0161e veliki broj razli\u010ditih gramati\u010dkih oblika iste rije\u010di. Tako, na primjer, izuzimaju\u0107i oblike komparativa i superlativa, engleski pridjev black<\/em> ima samo jedan gramati\u010dki oblik. Tom obliku odgovara 30 oblika u bosanskom, od kojih 28 oblika ima vi\u0161estruke funkcije, jer bosanski pridjev mijenja formu zavisno od roda, broja, pade\u017ea i (ne)odre\u0111enosti imenice s kojom je u gramati\u010dkoj vezi. Ovaj podatak je naro\u010dito va\u017ean osobama sa engleskog govornog podru\u010dja, jer engleski spada u analiti\u010dke<\/em> jezike, u kojima se gramati\u010dki odnosi najvi\u0161e signaliziraju rije\u010dima sa posebnim gramati\u010dkim funkcijama i poretkom rije\u010di u re\u010denici, \u010desto na veoma komplikovan na\u010din. Stoga se ne mo\u017ee re\u0107i – ako imamo na umu cjelokupan jezik – da su flektivni jezici te\u017ei za u\u010denje nego analiti\u010dki; bolje je re\u0107i da su gramati\u010dke kompleksnosti locirane u razli\u010ditim segmentima gramati\u010dke strukture jednog jezika. Op\u0107enito govore\u0107i, lak\u0161e je nau\u010diti strani jezik koji pripada istoj porodici ili grani jezika kojoj pripada i na\u0161 jezik, jer genetski srodni jezici ispoljavaju mnogo vi\u0161e uzajamnih sli\u010dnosti nego oni koji nisu srodni. Tako \u0107e, na primjer, Rus ili Poljak, \u010diji su jezici u slavenskoj grupi jezika kojima pripada i bosanski, lak\u0161e nau\u010diti bosanski nego osoba \u010diji je jezik engleski. <\/p>\n Ovaj ud\u017ebenik se sastoji od tri glavna dijela: lekcije, gramatika i glosariji. Ima 40 lekcija. Uvodni tekstovi u 27 lekcija su dijalozi, jedan je pismo uredniku glavnog bosanskog dnevnog lista, tri su odlomci iz jedne pripovijetke, jednog romana i jedne knjige o multikulturalizmu, jedan uvodni tekst je esej o prevo\u0111enju, \u010detiri sadr\u017ee osnovne podatke o zemljama gdje se govori bosanski\/crnogorski\/hrvatki\/srpski, a posljednja tri su posve\u0107ena trojici poznatih bosanskih pisaca. Uvodni tkestovi prve 32 lekcije dati su sa paralelnim engleskim prevodom. Ispod bosanke i engleske verzije uvodnog teksta daju su oznake gramati\u010dkih dijelova knjige relevantnih za dati tekst. <\/p>\n Iza uvodnog teksta svake lekcije slijedi desetak vje\u017ebi raznih vrsta, koje omogu\u0107avaju korisniku knjige da provjeri da li je usvojio pojedina gramati\u010dka pravila, kao i da uvje\u017ebava primjenu tih pravila. Na kraju svake lekcije su rje\u0161enja ze vje\u017ebe, koja sadr\u017ee i predlo\u017eena rje\u0161enja prevodnih vje\u017ebi. Ve\u0107ina re\u010denica se mo\u017ee prevesti na strani jezik na dva ili vi\u0161e jednako prihvatljivih na\u010dina, pa ako se va\u0161a verzija razlikuje od na\u0161e, ona ne mora biti pogre\u0161na. <\/p>\n Mo\u017eete nau\u010diti rije\u010di i gramatiku stranog jezika potrebne da postavite pitanje kojim \u017eelite saznati gdje je autobuska stanica i mo\u017eete razumjeti odgovor izvornog govornika na va\u0161e pitanje, ali to ne zna\u010di da \u0107ete biti u stanju da to uradite u stvarnoj \u017eivotnoj situaciji, u kojoj biste i vi i va\u0161 sagovornik govorili normalnim tempom. Sposobnost da se strani jezik upotrebljava spontano, otprilike onako kako ga upotrebljava izvorni govornik, naziva se komunikatikvna kompetencija.<\/em> Svrha vje\u017ebi u ovoj knjizi je da vam pomognu da steknete komunikativnu kompetenciju u bosanskom. Naravno, ako \u017eivite u Bosni, trebate koristiti svaku priliku da razgovarate sa (obrazovanim) Bosancima. <\/p>\n Bilje\u0161ke date ispod ve\u0107ine uvodnih tekstova sadr\u017ee kulturolo\u0161ke podatke relevantne za u\u010denje bosanskog, kao i lingvisti\u010dke pojedinosti koje se nisu mogle prikladno inkorporirati u gramati\u010dki dio knjige. Stoga ove bilje\u0161ke treba pro\u010ditati odmah nakon prvog \u010ditanja uvodnog teksta. <\/p>\n Zna\u010denja pojedinih rije\u010di sadr\u017eanih u uvodnim tekstovima mogu se na\u0107i u engleskim prevodima i\/ili u bosansko-engleskom glosariju na kraju knjige. U glosariju su data samo ona zna\u010denja bosanskih rije\u010di koja se javljaju u knjizi, ali glosarij tako\u0111er sadr\u017ei podatke o gramati\u010dkim dopunama s kojima se neka bosanska rije\u010d (naro\u010dito glagol) mo\u017ee ili mora upotrijebiti. Bosansko-engleskom glosariju slijedi mnogo kra\u0107i englesko-bosanski glosarij, u kojem su data bosanska tuma\u010denja engleskih rije\u010di iz vje\u017ebi u kojima korisnik treba da prevodi engleske re\u010denice na bosanski. <\/p>\n Ima nekoliko srpskohrvatsko-engleskih rje\u010dnika koji mogi biti od koristi strancima koji u\u010de bosanski. Ja vjerujem da su najbolji Veliki hrvatsko-engleksi rje\u010dnik<\/em>, objavljen u Zagebu 2001. godine, i Srpskohrvatsko-engleski re\u010dnik<\/em>, tre\u0107e izdanje, od Mortona Bensona, objavljen u Beogradu. (Oba autora tak\u0111er su objavili rje\u010dnike u suprotnom smjeru, koji vam vjerovatno ne\u0107e trebati u prvim fazama u\u010denja bosanskog.) Postoji tako\u0111er izvrsni \u0161estotomni Re\u010dnik srpskohrvatskog knji\u017eevnog jezika<\/em>, objaljen (na \u0107irilici) u Novom Sadu 1967.<\/p>\n Gramati\u010dka terminologija u ovoj knjizi sastoji se od jednostavnih termina koji se obi\u010dno nau\u010de u \u0161koli. Zna\u010denja nekih gramati\u010dkih termina mogu se razabrati iz konteksta. Ako ipak nai\u0111ete na termin koji vam nije poznat, mo\u017eete ga potra\u017eiti u dobrom rje\u010dniku. Tako\u0111er bih preporu\u010dio malu knjigu pod naslovom A Glossary of Morphology<\/em> (Glosarij morfologije) od Laureije Bauera, koju je 2004. godine objavio Georgetown University Press, Washington, D.C.<\/p>\n Tekstovi ve\u0107ine lekcija snimljeni su na CD, koji je sastavni dio knjige. <\/p>\n Na evropskom kontinentu postoji tradicija propisivanja “pravilnih” oblika pojedinih rije\u010di, a ponekad \u010dak i gramati\u010dkih struktura. Ve\u0107ina preskriptivnih pravila formulisanih unutar srpskohrvatske jezi\u010dke zajednice bila je \u017ealosno neadekvatna sa lingvisti\u010dke ta\u010dke gledi\u0161ta. Pravila se objavljuju u Pravopisu, i obi\u010dno se primjenjuju samo u medijima, \u0161kolama, te u obra\u0107anju \u0161iroj javnosti. Ve\u0107ina “pravilnih” oblika rije\u010di zvu\u010de izvje\u0161ta\u010deno i paraju u\u0161i obi\u010dnim ljudima. Sre\u0107om, broj takvih rije\u010di dosta je ograni\u010den. Oblici svih bosanskih rije\u010di u ovoj knjizi su oni koje prirodno upotrebljava ogromna ve\u0107ina stanovni\u0161tva. Ipak, mi donosimo i “pravilne” varijante nekoliko rije\u010di u na\u0161oj knjizi koje ih imaju. <\/p>\n Osje\u0107am da sam du\u017ean da upozorim strance koji u\u010de bosanski na postojanje ud\u017ebenika tog jezika \u010diji autori nisu izvorni govornici ni jednog od \u010detiri “jezika”. Uz rijetke izuzetke, takvi ud\u017ebenici obiluju gre\u0161akama i imaju ozbiljnih propusta. Na \u017ealost, to se odnosi i na posljendji ud\u017ebenik bosanskog\/hrvatskog\/srpskog objavljen u SAD, koji ima i dobrih strana (naro\u010dito kao sociolingvisti\u010dki vodi\u010d za bosanski\/hrvatski\/srpski), ali je pun gre\u0161aka svake vrste.<\/p>\n Zagovornici nekih novih komercijalno orijentisanih metoda nastave stranih jezika tvrde da je mogu\u0107e nau\u010diti strani jezik bez u\u010denja njegove gramatike. Gramatka je motor jezika, i kao \u0161to nije mogu\u0107e voziti kola bez motora, nije mogu\u0107e ni strani jezik nau\u010diti bez u\u010denja gramatike.<\/p>\n Razumije se da \u0107u sa zahvalno\u0161\u0107u pro\u010ditati svaki suvisao i dobronamjeran komentar. Komentare i pitanja mo\u017eete slati na r.midhat@gmail.com<\/a>. <\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dr. Midhat Ri\u0111anovi\u0107, profesor emeritus engleskog jezika i lingvistike Univerziteta u Sarajevu, nedavno je objavio zna\u010dajno djelo o bosanskom jeziku \u2013 BOSANSKI ZA STRANCE : SA ISCRPNOM GRAMATIKOM. Ovo djelo je plod vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada Profesora Ri\u0111anovi\u0107a, djelo u koje je profesor ugradio svoje \u010detrdesetogodi\u0161nje nastavno iskustvo kao i rezultate svog nau\u010dnog rada u oblasti lingvistike, kojom se bavio cijelog […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[166],"tags":[],"class_list":["post-1673","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-7-no-3-2012-july","contributor-midhat-ridjanovic","volume-7-no-3-2012-july"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1673"}],"version-history":[{"count":32,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1673\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1990,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1673\/revisions\/1990"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}