<\/p>\n
Bosna i Hercegovina je susreti\u0161te kultura, civilizacija i naroda koji su nastali iz religija i koje dominantno oblikuju religije. Zato je BiH zapravo susreti\u0161te religija. Odnosi me\u0111u religijama reflektiraju se na sav dru\u0161tveni \u017eivot BiH. Ako igdje va\u017ei maksima Hansa K\u00fcnga da nema mira me\u0111u narodima bez mira me\u0111u religijama, onda je to svakako u BiH. Stoga je krajnje dru\u0161tveno odgovorno uva\u017eiti tu temeljnu religijsku dimenziju BiH, korektno je upoznati i odgovorno se prema njoj odnositi. Procjena stanja me\u0111ureligijskog dijaloga u nas trebala bi se zasnivati na imperativima tome dijalogu koji proizlaze iz standarda me\u0111ureligijskih odnosa u suvremenom svijetu i potreba u BiH. Ima razloga i za strah od pesimisti\u010dke Huntingtonove perspektive clash of civilizations \u2013 sukoba civilizacija koja visi nad \u010dovje\u010danstvom poput Damaklova ma\u010da. Jer, rat u BiH 1991-1995. u osnovi je bio rat kr\u0161\u0107anstva i islama. Iako su Srbi i Hrvati me\u0111usobno ratovali, unato\u010d tome su rat s muslimanima uvelike uzajamno koordinirali. Snagom pozicije na vratima Evrope u bosanski islam slijevaju se sve kontroverze svega islamskoga svijeta i konfrontiraju s isto tako konvergiranim kontroverzama kr\u0161\u0107anske civilizacije. Ako se tako slo\u017eena akumulacija odnosa prepusti stihiji, onda \u0107e BiH sve vi\u0161e upadati u kaos u koji je dodatno sustavno guraju mra\u010dne fa\u0161istoidne nacionalne ideologije, ili pak s druge strane pozitivnim pristupom i sinkronizacijom s globalnim trendovima dijaloga i me\u0111ureligijskog razumijevanja BiH ima perspektivu igrati va\u017enu ulogu na pozornici na\u0161ega svijeta i biti novi Jeruzalem koji nadahnjuje, pospje\u0161uje i oblikuje suvremene trendove.<\/p>\n
Novi poticaji iz religija: kr\u0161\u0107anstvo Na\u0161e dominantne religije kr\u0161\u0107anstvo (pravoslavlje, katoli\u010danstvo i evangeli\u010dko kr\u0161\u0107anstvo) i islam (arapski sunitski i iranski \u0161ijitski) u\u0161li su u suvremeni svijet iz kolonijalisti\u010dkog vremena koje je religijsku isklju\u010divost dovelo do osvaja\u010dkog misionarstva i zao\u0161trilo me\u0111ureligijske odnose dotle da se iz te perspektive sukob civilizacija \u010dini posve realnim. Me\u0111utim nakon \u0161to su te religije bile uvu\u010dene u stotine suvremenih sukoba i ratova, kada je postalo o\u010devidno da takvi odnosi guraju na\u0161 svijet u katastrofu totalnog uni\u0161tenja, u tim religijama do\u0161lo je do temeljitog, tako re\u0107i kopernikanskog obrata u me\u0111usobnim odnosima. Kr\u0161\u0107anska isklju\u010divost zasnivala se na uvjerenju da Bog govori samo u Kristu Isusu \u0161to je sve druge religije \u010dinilo suvi\u0161nim i jedino \u0161to je preostajalo jesu misije obra\u0107enja svega svijeta. Iako se \u010ditavu kr\u0161\u0107ansku povijest takva isklju\u010divost vi\u0161e manje osporavala, epohalni lom se dogodio na II. vatikanskom saboru Deklaracijom o odnosu Katoli\u010dke crkve prema drugim religijama Nostra aetate. Danas neki teolozi tvrde da taj dokument saborski oci nikada ne bi izglasali da su znali kakve \u0107e posljedice izazvati. Zaokret je napravljen iz same sr\u017ei kr\u0161\u0107anstva: Bo\u017eje spasenje u Isusu Kristu ne odnosi samo na kr\u0161\u0107ane, nego je Isus oti\u0161ao na kri\u017e radi svih ljudi. Iz Bo\u017eje se perspektive grli sve \u010dovje\u010danstvo. Iz te nove uklju\u010divosti sada se postavlja pitanje kako Bog govori onima izvan objave i Crkve, a odgovor je: kroz religije. Tako u najkra\u0107em izgleda nacrt posve novoga odnosa ne samo Katoli\u010dke crkve, nego svega kr\u0161\u0107anstva prema drugim religijama. Pogrom \u017didova u II. svjetskom ratu toliko je probudio kr\u0161\u0107anski svijet da je po\u010deo \u010distiti natalo\u017eeno nepovjerenje staro gotovo 2 tisu\u0107e godina. Zaokret odnosa kr\u0161\u0107anstva i \u017eidovstva je epohalan, a pozitivni rezultati se toliko gomilaju da ih je te\u0161ko sistematizirati. \u017didovi se po\u010dinju osje\u0107ati ne samo prvima, nego i odgovornima za svu abrahamsku ekumenu, istra\u017euju povijesnog Isusa kao jednog od \u017didova, gledaju na islam kao dio svoje monoteisti\u010dke ba\u0161tine. Sli\u010dni rezultati se po\u010dinju pokazivati i u odnosima kr\u0161\u0107anstva i islama. \u0160okantni New York 11. IX. 2001. i Papino famozno predavanje u Regensburgu 12. IX. 2006. potaknuli su sli\u010dne pozitivne procese s islamom. Unato\u010d brojnim optere\u0107enjima odnosa islamskog i kr\u0161\u0107anskog svijeta koji stvaraju negativnu sliku, u svijetu se doga\u0111aju tako epohalni procesi da se ve\u0107 sada mo\u017ee naslutiti posve druga\u010dija budu\u0107nost svijeta koja ne ostavlja nimalo prostora Huntingonovoj perspektivi.<\/p>\n Islam<\/strong><\/p>\n Osnovna napetost u islamskom svijetu koja rje\u0161ava odnose prema drugim religijama odvija se na pristupu \u010ditanju i tuma\u010denju Kurana. S jedne strane je islam koji dr\u017ei Kuran Bo\u017ejom rije\u010dju koja u doslovnom smislu nadilazi svako vrijeme i vrijedi za sva vremena. To je osnova fundamentalizma kakav je poznat i kr\u0161\u0107anskoj tradiciji. Onda primjerice suru 2,191 s re\u010denicom o odnosu prema nevjernicima \u201eUbijajte ih gdje ih god susretnete\u201c. ili suru 4,11 o premla\u0107ivanju \u017eena, valja prihvatiti doslovce tako da ostaje samo pitanje izvedbe. Takav opasno radikalni pristup danas zastupa onaj ekstremisti\u010dki islam kakav je uvelike instaliran u Saudijskoj Arabiji i u talibana, kakav u Bosnu donose vehabije i sli\u010dni islamski radikalisti. Taj fanati\u010dni islam danas je na udaru svih duhovnih ljudi, osobito u islamskom svijetu. Onaj drugi daleko dominantniji islam dr\u017ei da je objava dana Muhamedu izre\u010dena u promjenljivim povijesnim okolnostima koje ne vrijede za sva vremena. Kuran sadr\u017ei otprilike 10% sadr\u017eaja koji vrijedi za sva vremena: monoteizam, molitva, ljudsko dostojanstvo, pravda i dru\u0161tvena odgovornost. Ostalo je sve povijesno uvjetovano. Islamski teolozi, intelektualci, sav duhovan islamski svijet diljem svijeta nadahnjuje se Bo\u017ejom porukom koju i\u0161\u010ditava svjedo\u010dkom islamskom predano\u0161\u0107u Bogu i odgovornim naporom duha i uma kao najve\u0107im Bo\u017ejim darom, a ne fanati\u010dnim bijegom u magijsku stihiju u kakvu upadaju islamski teroristi koji blate i pomra\u010duju islam kao jedan od predivnih duhovnih darova svijetu kakve su u osnovi sve religije. Iz takve perspektive jasno se otkrivaju okolnosti u kojima su izre\u010dene navedene tvrdnje nespojive s duhom islama, sli\u010dno kakve se nalaze i u Bibliji kada govori o Bogu ratniku koji ubija. Dijalog nema alternative Postoje\u0107e religijske strukture kr\u0161\u0107anstva i islama nastale su uglavnom u davno pro\u0161lim vremenima i pred te religije postavljaju zahtjevne reformske zadatke koje uglavnom ne mogu prebroditi. Katoli\u010dka se crkva poku\u0161ala reformirati II. vatikanskim saborom, ali o\u010dito nije uspjela, trome restauratorske tendencije su pobijedile dok ne izumru. Islamski diktatori dr\u017ee ve\u0107inu islamskog svijeta u ropstvu i te\u0161ko \u0107e i\u0107i osvajanje slobode arapskim prolje\u0107em od onih koji \u0107e s islamom vjerojatno jo\u0161 dugo dr\u017eati ljude u pokornosti. Brojne su kontroverze izme\u0111u islamskog i kr\u0161\u0107anskog svijeta koje dijalogom valja premo\u0161\u0107ivati. Kr\u0161\u0107anska civilizacija je iz religijske isklju\u010divosti preko Francuske revolucije do\u0161la do na\u010dela slobode i jednakosti utkanim u ljudskim pravima na kojima zasniva izgradnju demokratskog dru\u0161tva. Islamske zemlje s islamom kao dr\u017eavnom religijom pretvaraju islam u dr\u017eavnu ideologiju i toleriraju druge religije kao drugorazredne. Oko 200 miliona kr\u0161\u0107ana u islamskim zemljama danas su zapravo najugro\u017eenija religijska skupina na svijetu. Dijalog nema alternative. Ono \u0161to suvremene religije ne uvi\u0111aju jest da im je me\u0111ureligijski kontekst glavni prostor i ambijent u kojemu \u017eive. Bez dijaloga i uzajamne inkulturacije ne mogu sebe odrediti, niti vr\u0161iti svoju misiju, niti uop\u0107e (pre)\u017eivjeti. Nedoraslo Me\u0111ureligijsko vije\u0107e Postoji neki nepisani konsenzus da BiH nema sre\u0107e s religijskim vo\u0111ama. Nesre\u0107a je upravo u tome \u0161to oni \u017eele biti autoritarni vo\u0111e a ne prosvije\u0107eni lideri. Vo\u0111e, poglavari, su patrijarhalni arhetipovi oca pro\u0161lih despotskih vremena kojima treba poslu\u0161ni narod. Njih je vrijeme o\u010dito pregazilo i ne vide da poslu\u0161nost vi\u0161e nije krepost nego je to sada sposobnost za slobodu, kreativnost, liderstvo. Mo\u017eemo li zamisliti da na\u0161i biskupi, episkopi, reisi organiziraju seminar o kr\u0161\u0107anskom, odnosno islamskom liderstvu, o poslu\u0161nosti i pokornosti da. Oni sami nisu zreli i nisu mogli organizirati me\u0111ureligijsko vije\u0107e, na to su ih prakti\u010dki prisilili me\u0111unarodni \u010dimbenici. Zato nasilu i funkcionira. Odnosi u Me\u0111ureligijskom vije\u0107u su sli\u010dni odnosima me\u0111u nacionalnim strankama: oni su neprijatelji, isklju\u010divi, ne vole se, i samo mogu sura\u0111ivati da uzajamno osiguraju zatvorenost svoje zajednice. Zato ne vole civilno dru\u0161tvo koje razvija bazi\u010dnu me\u0111ureligijsku kulturu. Nezamislivo je da Me\u0111ureligijsko vije\u0107e primjerice po\u010dne neku koordinaciju djelovanja civilnog dru\u0161tva, da ga imalo do\u017eivi kao svoje, da pozove zbor Pontanimu na neki svoj susret upravo jer Pontanima \u017eivi viziju koja iz Bosne zdravim duhom Bosne nadahnjuje sav suvremeni svijet. Takvo me\u0111ureligijsko vije\u0107e doga\u0111aji samo mogu zatrpati, trebat \u0107e jo\u0161 dugo da u na\u0161im religijama do\u0111u u prvi plan kreativni lideri koji \u0107e osje\u0107ati trenutak i pokretati \u017eivot a ne dr\u017eati ga u mraku pro\u0161losti.<\/p>\n Mostar tu\u017ena paradigma me\u0111ureligijskih odnosa u BiH Dojam je posjetitelju da je Mostar najtu\u017enija paradigma me\u0111ureligijskih odnosa u BiH, a ostala BiH je tu\u017ena. Nad Mostarom nasilno dominira toranj franjeva\u010dke crkve neodmjereno i neukusno izdignut nad gradom. Taj bi toranj trebao biti jedan od znakova koji upu\u0107uje ljude na Boga i zadnji smisao \u017eivota, a gledaju\u0107i taj toranj, ta na Boga upu\u0107ena misao ne\u0107e pasti na pamet ni njegovim graditeljima, a kamoli onima kojima je poruka tornja upu\u0107ena da znaju \u010dija je ovo zemlja i \u010diji je Bog pravi. I jo\u0161 k tome iz istih pobuda nad gradom se izdi\u017ee golemi, no\u0107u nametljivo osvijetljeni kri\u017e s istom porukom za koji je dostatan komentar dobro\u0107udnog Muje iz bosanskog vica koji na pitanje \u0161to misli o tome kri\u017eu ka\u017ee da je taj kri\u017e veliki plus za Mostar. Kada do\u0111em u Mostar i pogledam u taj toranj i kri\u017e nad Mostarom, zastidim se kao kr\u0161\u0107anin i vjernik. Nemam cilj praviti ravnote\u017eu ra\u010dunaju\u0107i na tromost ljudskoga duha, ali u ovaj katoli\u010dki religijski krajolik uklapaju se minareti d\u017eamije u Bijelom Polju pred Mostarom s dva minareta koji su jednako arhitektonsko nasilje nad krajolikom kao i toranj franjeva\u010dke crkve, te jo\u0161 s po dva \u0161erefeta, a treba samo jedan, ne za molitvu nego za poruku kr\u0161\u0107anima \u010dije je to mjesto i \u010diji je Bog pravi. Sru\u0161ena srpska pravoslavna crkva nad Mostarom upu\u0107uje na nemo\u0107 u ratu nadmo\u0107nijih Srba koji su u ratu 1992-1995. sru\u0161ili vi\u0161e do tisu\u0107i d\u017eamija i katoli\u010dkih crkava me\u0111u kojima i one koje spadaju u svjetsku kulturnu ba\u0161tinu.<\/p>\n Zato je Mostar najtu\u017enija paradigma me\u0111ureligijskih odnosa u BiH, a ostala BiH je tu\u017ena jer je puna religijskih objekata koji ne upu\u0107uju na Boga, nego me\u0111a\u0161e-menji\u010de prostor i poru\u010duju onima drugima da nisu ovdje dobrodo\u0161li jer taj teritorij pripada onima koji su udarili me\u0111a\u0161-menjik. Crkva u Kiseljaku, d\u017eamija na Kobiljoj glavi izme\u0111u Vogo\u0161\u0107e i Sarajeva samo su mali primjeri BiH unagr\u0111ene ne\u010dim \u0161to bi trebalo upu\u0107ivati na Sveto i klanjati se Svetom. Uz mostarski toranj i kri\u017e svakako valja spomenuti brojne nakon rata izgra\u0111ene d\u017eamije po BiH koje su po vrlo stru\u010dnoj procjeni nasilje nad prirodnim okoli\u0161em i arhitektonskom tradicijom BiH. HVO je gotovo sva Hrvatima katolicima naseljena podru\u010dja u BiH koja grani\u010de s muslimanima ogradio kri\u017eevima koji su okrenuti muslimanskim teritorijima s porukom posve nekompatibilnom s doga\u0111ajem kri\u017ea kojim Bog u vjeri kr\u0161\u0107ana grli sve \u010dovje\u010danstvo.<\/p>\n (AutorjeprofesorFranjeva\u010dke teologije u Sarajevu)<\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bosna i Hercegovina je susreti\u0161te kultura, civilizacija i naroda koji su nastali iz religija i koje dominantno oblikuju religije. Zato je BiH zapravo susreti\u0161te religija. Odnosi me\u0111u religijama reflektiraju se na sav dru\u0161tveni \u017eivot BiH. Ako igdje va\u017ei maksima Hansa K\u00fcnga da nema mira me\u0111u narodima bez mira me\u0111u religijama, onda je to svakako u BiH. Stoga je krajnje dru\u0161tveno […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[166,384],"tags":[],"class_list":["post-1647","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-7-no-3-2012-july","category-volume-21-no-1-2026-january","contributor-fra-ivo-markovic","volume-7-no-3-2012-july","volume-21-no-1-2026-january"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1647","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1647"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1647\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":67823,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1647\/revisions\/67823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1647"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1647"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1647"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n<\/strong><\/p>\n
\nU BiH vjerojatno nema vi\u0161e od par postotaka talibanskih fanatika, ali oni ostavljaju toliko pomutnje da iznena\u0111uje za\u0161to se sami bosanski muslimani ne obra\u010dunaju s njima. Totalno pokrivanje \u017eena koje ih pretvara u spodobe i degradira ih ispod svakog ljudskog dostojanstva nema nikakve veze s islamom i protivi se najosnovnijim postavkama te religije. Ljudsko lice je najsvetiji dio \u010dovjeka kao relacijskog bi\u0107a kojim osoba govori, priop\u0107uje cjelinu sebe i ugra\u0111uje se u ljudsku zajednicu. Prekriti \u010dovjeku lice okrutan je i poni\u017eavaju\u0107i \u010din koji zabranjuje sve kulturno i duhovno \u010dovje\u010danstvo i gdje se to doga\u0111a upu\u0107uje na dru\u0161tveno opasnu ideologiju u kojoj se mo\u017ee dogoditi i terorizam. Zato iznena\u0111uje da sami bosanski muslimani s vrhom Islamske zajednice i svojim intelektualcima ne zatra\u017ee zakonsku zabranu takve degradacije ljudi. Kada susretnem takvu \u017eenu stidim se kao vjernik jer me vjera povezuje sa svim ljudima bilo koje religije i jer ne mogu shvatiti da se u ime Boga mo\u017ee tako poni\u017eavati ljudska bi\u0107a. Nasilje koje je posve nespojivo s religijom pojavljuje se samo tamo gdje je religija izvitoperena u svoju suprotnost.<\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n
\nTo je perspektiva iz koje valja promatrati stanje me\u0111uvjerskog dijaloga u BiH. S jedne strane BiH u ropstvu dr\u017ee nacionalisti\u010dke ideologije smrti koje tvrde da BiH kao multi-religijska i multinacionalna zemlja ne mo\u017ee opstati. Porazno bi bilo za sve pozitivne procese u svijetu da takve retrogradne ideologije pobijede. Te ideologije obilato pretvaraju religije u nacionalne religioznosti, tro\u0161e ih i gu\u0161e. Na\u017ealost ve\u0107ina klera u svim religijama bezdu\u0161no je upala u tu nacionalnu religioznost. Protiv te fa\u0161istoidne tmine u kontekstu posve druga\u010dijih svjetskih trendova brojni ljudi u BiH osje\u0107aju poziv da ne\u0161to poduzmu. Valja se prisjetiti stotina inicijativa \u017eena i mu\u0161karaca diljem BiH koji su nevjerojatan entuzijazam ulo\u017eili u projekte koji BiH vra\u0107aju njezino izvorno pozitivno lice s tragovima sje\u0107anja na patnju iz koje je nastalo. Tako\u0111er brojni su ljudi do\u0161li izvana pomo\u0107i takvoj Bosni. Zanimljivo da je me\u0111u tim projektima izrazito visok broj onih koji se bave me\u0111ureligijskim razumijevanjem. Takvi se pothvati jo\u0161 sustavno ne istra\u017euju, a valjalo bi ih samo popisati. U ovakvoj BiH ne vide se oni koji vode djecu u posjete drugim religijskim zajednicama, koji dovode u susrete stotine mladih iz raznih religija i nacija, susreti u\u010ditelja, lije\u010dnika, svih zvanja na ljudima. Sigurnosne strukture zlo\u010dinca i diktatora Slobodan Milo\u0161evi\u0107a nisu obratile pozornost na rad religija s mladima iz \u010dega je nastao pokret Otpor koji ga je do\u0161ao glave. Valja o\u010dekivati da se u BiH akumuliralo dostatno kriti\u010dne mase koja bi mogla eksplodirati u neko prolje\u0107e koje \u0107e pomesti ovaj fa\u0161isti\u010dki smrad koji truje BiH ve\u0107 20 godina. Raste nova generacija mladih ljudi oblikovana internetom, koja komunicira masovnim dru\u0161tvenim medijima poput Facebooka i koja se temeljito razlikuje od roditelja zaglupljenih jednosmjernom televizijom. Broj studentica teologije u svim religijama gotovo je jednak broju studenata. Nastaje dakle novi svijet od kojega valja o\u010dekivati da uskoro po\u010dne izlaziti na politi\u010dku pozornicu.<\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n