Stvaranjem novog dru\u0161tvenog poretka i uspostavljanjem druga\u010dijih dru\u0161tvenih odnosa sa dolaskom Osmanlija u Bosni dolazi do simbioze zate\u010denih i done\u0161enih kultura i uticaja, uglavnom olak\u0161ane time \u0161to s jedne strane vlast nije te\u017eila zatiranju zate\u010denog stanja, a s druge strane \u0161to dolazi do \u0161irenja islama kao glavnog faktora u formiranju \u2013 izme\u0111u ostalog – novog lika kulturne historije Bo\u0161njaka. U daljem historijskom slijedu Austro-Ugarska utiskuje srednjoevropski pe\u010dat u dotada\u0161nji osmanskoislamski na\u010din \u017eivota, doprinose\u0107i osebujnosti karaktera doma\u0107eg muslimanskog stanovni\u0161tva. <\/p>\n
Historijska pozadina sveukupnih prilika u Bosni i Hercegovini na razme\u0111i 19. i 20. stolje\u0107a obilje\u017eena je velikim dijelom radom na prosvjetnom i kulturnom razvoju muslimanskog stanovni\u0161tva. Izme\u0111u vrijednih pregalaca u tom pravcu (Osman Nuri Had\u017ei\u0107, Ivan Aziz Mili\u010devi\u0107, Edhem Mulabdi\u0107, Safvet-beg Ba\u0161agi\u0107, Hamid \u0160ahinovi\u0107 Ekrem, veliki reformator D\u017eemaludin \u010cau\u0161evi\u0107,…), pojavljuje se niz autora \u010dija je produkcija nekad rezultat poticaja zvani\u010dne kulturne politike, nekad pojedina\u010dnog uklona, interesa i entuzijazma, a nekad svega toga zajedno. Djelo Antuna Hangija, prosvjetnog radnika, sakuplja\u010da bo\u0161nja\u010dkih narodnih pjesama i istra\u017eiva\u010da \u017eivota i obi\u010daja ovog etnosa kriti\u010dari obi\u010dno svrstavaju upravo u ovu tre\u0107u grupu. Ove godine se navr\u0161ava 110 godina otkako je ovaj autor otjelovio svoj doprinos poznavanju i promociji etnografske i kulturne historije Bosne i Hercegovine kroz djelo \u017divot i obi\u010daji muhamedanaca u Bosni i Hercegovini<\/em>. U skladu sa aktivnim prerastanjem nacionalnog situiranja i odre\u0111ivanja bo\u0161nja\u010dkog naroda kao \u201emuhamedanaca u BiH\u201c ve\u0107 naredno, znatno pro\u0161ireno izdanje ove knjige, imat \u0107e izmijenjen naslov – \u017divot i obi\u010daji muslimana u Bosni i Hercegovini<\/em> – , dok \u0107e se 3. izdanje pojaviti tek 1990. godine, unose\u0107i veliko \u201eM\u201c u rije\u010di \u201eMusliman\u201c u naslovu. <\/p>\n Ako se vodimo principom da potrebu za novim izdanjem najbolje mo\u017eemo ocijeniti prema onom koliko je odre\u0111eno djelo pre\u017eivjelo i koliko je ostalo aktuelno u dana\u0161njim uslovima do\u0107i \u0107emo do slijede\u0107ih zaklju\u010daka: ako se djelo posmatra u kontekstu epohe u kojoj je nastajalo (a to je nu\u017enost svakog ispravnog \u010ditanja), primijetit \u0107e se da je ve\u0107ina nedostataka u djelu rezultat op\u0107eprihva\u0107enih mjerila s kraja 19. stolje\u0107a. \u201eSlike u glavi\u201c sa kojima i sam Hangi dolazi u Bosnu i koje imaju prirodnu osobinu da nad\u017eive ideologije, nisu smetale da sveukupna korisnost i kvalitet djela Antuna Hangija u\u010dine da ono opstane, traje cijelo jedno stolje\u0107e, pa \u010dak sa\u010duva toliko aktuelnosti u sadr\u017eaju do na\u0161ih dana. U valorizaciji zna\u010daja ovog djela to govori samo po sebi. Kad je rije\u010d o prisutnosti ovakvog tematskog usmjerenja mo\u017ee se re\u0107i da je ovo djelo bilo prvi poku\u0161aj sintetskog prikaza \u017eivota i kulture Bo\u0161njaka s kraja 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a. Bosanskohercegova\u010dko kulturno stvarala\u0161tvo 20. stolje\u0107a u \u0161irem smislu karakteri\u0161u konstante poput usitnjenosti tema, manjka sinteti\u010dkih studija, uzdr\u017eanosti u tretiranju dugogodi\u0161njih \u201etabu\u201c tema, te usmjeravanje istra\u017eivanja na pitanja koja su samo trenutno i kratkoro\u010dno vezana za lokalni milieu. Sve to stvara sliku odre\u0111ene ograni\u010denosti ve\u0107eg dijela bosanskohercegova\u010dkih autora u pra\u0107enju op\u0107ih procesa. To nije slu\u010daj sa autorom kao \u0161to je Antun Hangi koji \u010dak u godinama \u017eivih dru\u0161tvenopoliti\u010dkih, ekonomskih i kulturnih previranja vodi ra\u010duna o zahtjevima bo\u0161nja\u010dkih intelektualaca tog vremena i uva\u017eava potrebu za pravilnijom nominacijom naroda, mijenjaju\u0107i \u201eMuhamedance\u201c iz naslova svog djela u, za to vrijeme prihvatljivije \u201emuslimane\u201c. Pored toga, u stalnim otimanjima oko muslimanske ba\u0161tine Antun Hangi je samim naslovom na neki na\u010din za\u0161titio ovaj korpus. Slu\u017ebovanje koje je u\u010ditelja Antuna Hangija vezalo primarno za gradove Maglaj, Biha\u0107, Banju Luku i Sarajevo ograni\u010dilo je, na\u017ealost, domet autorovih saznanja u lokalnim koordinatama. Bosansko podru\u010dje zavarava svojom geografskom minijaturom, pa se lokalni elementi – i to ne samo kod Hangija \u2013 \u010desto uzimaju kao standardi za cjelokupni bosanskohercegova\u010dki prostor. Kad se govori o \u017eivotu, obi\u010dajima, tradiciji Bo\u0161njaka, oni su u velikoj mjeri rezultat njihovog poku\u0161aja da se uhvate uko\u0161tac sa onda\u0161njom stvarno\u0161\u0107u. Me\u0111utim, po\u0161to se pri ovom susretu razvija i karakterizacija ne na razini \u017eivota pojedinca, nego na razini eti\u010dkog \u017eivota zajednice, treba uzeti u obzir nedostatnost Hangijevog poznavanja prilika u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, njegovu usmjerenost na tretiranje skoro isklju\u010divo gradskog stanovni\u0161tva (uz potpuno zanemarivanje \u017eivota i obi\u010daja me\u0111u selja\u0161tvom), brojna pojednostavljivanja i uop\u0107avanja na mjestima gdje se to nikako ne mo\u017ee \u010diniti (izjedna\u010davanje pojma \u201ekumstva\u201c kod Bo\u0161njaka, Srba i Hrvata, na primjer), nepoznavanje su\u0161tine temeljnih islamskih ustanova koje su u Bosni u potpunosti po\u0161tovane (na primjer, su\u0161tine bra\u010dnog ugovora me\u0111u muslimanima kojeg autor prikazuje kao \u201ekupovinu \u017eene\u201c). Imaju\u0107i ovo na umu ipak se mo\u017ee re\u0107i da je autor svoje istra\u017eivanje postavio u solidan teorijski okvir, daju\u0107i nam djelo koje u svojoj kona\u010dnici do dana\u0161njih dana predstavlja nesumnjiv doprinos poznavanju kulturne historije BiH, ali i kao element posebno bo\u0161nja\u010dke ba\u0161tine. Iako na vi\u0161e mjesta dehistorizovana razli\u010ditim elementima umjetni\u010dkog izra\u017eavanja, autorova saznanja \u2013 iskazana ina\u010de pitkim i lahkim stilom kazivanja Antuna Hangija \u2013 i danas plijene pa\u017enju \u010ditalaca, \u0161to je dovoljan razlog za novo izdanje ovog djela i njegovu prezentaciju zainteresiranima. Zamjerke koje smo iznijeli slu\u017ee samo za nagla\u0161avanje potrebe da se ula\u017eu dalji napori u predstavljanjima \u017eivota i obi\u010daja Bo\u0161njaka u njihovoj punoj raznovrsnosti i prostoru na kojima su postojali i opstajali. Savremena kretanja u svijetu \u2013 posebno nau\u010dne i stru\u010dne literature \u2013 stvorila su atmosferu dostupnosti brojnih djela knji\u017eevnohistorijske i etnolo\u0161ko-folkloristi\u010dke tematike. Me\u0111utim, kvantitet ovih djela ne donosi istovremeno i kvalitet informacija u njima, pa se mali broj knjiga uspijeva odr\u017eati kao referencijalna vrijednost u kulturi uop\u0107e. I pored vi\u0161esmjernog uop\u0107avanja, sa\u017eimanja ogromnog bogatstva \u017eivota i kulture Bo\u0161njaka u uske geografske granice u njegovom dosegu, djelu Antuna Hangija ne mo\u017ee se osporiti zna\u010daj reprezentativnosti i pribli\u017eavanja \u017eivota jednog sloja muslimanskog stanovni\u0161tva, prete\u017eno uglednih i bogatih gra\u0111ana. Hangi to na momente radi na umjetni\u010dki na\u010din, ne prave\u0107i razlike izme\u0111u historijskih \u010dinjenica i narodnih zapam\u0107enja, \u0161to kriti\u010dkom peru daje direktnu mogu\u0107nost da dovede u pitanje vjerodostojnost svega \u0161to autor donosi. Me\u0111utim, kako elementi tradicije imaju i istinskih historijskih vrijednosti, treba prihvatiti i autorov osje\u0107aj da narodne pjesme koje donosi u djelu, npr. mogu razotkriti neke elemente u obi\u010dajima i stilu \u017eivota bosanskohercegova\u010dkih muslimana. I sam autor u 2. izdanju svoje knjige priznaje da je naslov djela preop\u0161iran prema njegovom sadr\u017eaju i da bi bolje bilo da je glasio Iz \u017eivota i obi\u010daja muslimana u Bosni i Hercegovini, jer nije opisao niti je mogao opisati \u201eu jednoj knjizi sve obi\u010daje na\u0161ih muslimana\u201c. Veli\u010dina priznanja ogleda se i u \u010dinjenici da za cijelo proteklo stolje\u0107e ne samo da nije ura\u0111ena sinteza u vidu knjige koja bi obuhvatila svu raznolikost \u017eivota i obi\u010daja Bo\u0161njaka, nego nema ni dovoljno pojedina\u010dnih studija kojima bi bili obra\u0111eni segmenti takve sinteze. Pored toga, simptomati\u010dno je decenijsko \u201e\u0107utanje\u201c u tretiranju ovakve problematike u nau\u010dnim projektima, uklju\u010divanju u ud\u017ebeni\u010dku literaturu, pa samim tim i izdava\u0161tvu, izme\u0111u sjajnih pojedina\u010dnih autorskih zahvata Muhsina Rizvi\u0107a ili Alije Isakovi\u0107a. <\/p>\n Kroz sve re\u010deno o djelu Antuna Hangija suvi\u0161na je dalja elaboracija razloga zbog kojih je Dobra knjiga prepoznala potrebu za novim izdanjem. Duh altruizma da svijetu predstavi svoja saznanja autoru Hangiju daje ono \u010dega je dana\u0161nji \u010ditalac u velikoj mjeri li\u0161en zbog vlastitih uklona ili sujete. Naime, u vremenima velikih politi\u010dkih promjena narodi su uglavnom spremni da smatraju kako svijet po\u010dinje od njih. Ovakve knjige dokazuju trajne vrijednosti i otvaraju zna\u010dajna pitanja poput onog da nije dovoljno voditi ra\u010duna o onom \u0161ta sami mislimo o sebi nego i onom \u0161ta drugi misle o nama, a \u0161to stalno zaboravljamo. <\/p>\n Antun Hangi, \u017divot i obi\u010daji muslimana u BiH, Sarajevo, Dobra knjiga, 2009., 215 str.<\/p>\n \u00a9 2011 Ramiza Smaji\u0107<\/em><\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stvaranjem novog dru\u0161tvenog poretka i uspostavljanjem druga\u010dijih dru\u0161tvenih odnosa sa dolaskom Osmanlija u Bosni dolazi do simbioze zate\u010denih i done\u0161enih kultura i uticaja, uglavnom olak\u0161ane time \u0161to s jedne strane vlast nije te\u017eila zatiranju zate\u010denog stanja, a s druge strane \u0161to dolazi do \u0161irenja islama kao glavnog faktora u formiranju \u2013 izme\u0111u ostalog – novog lika kulturne historije Bo\u0161njaka. U […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[143],"tags":[],"class_list":["post-1078","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-6-no-4-2011-october","contributor-ramiza-smajic","volume-6-no-4-2011-october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1078","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1078"}],"version-history":[{"count":24,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1078\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1364,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1078\/revisions\/1364"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1078"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1078"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1078"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}