Po\u0161tovani Profesore \u010comski,<\/p>\n
Ja sam Midhat Ri\u0111anovi\u0107, profesor emeritus engleskog jezika i lingvistike na Univerzitetu u Sarajevu. U jesen 1966. godine do\u0161ao sam u SAD kao Fulbrajtov stipendista na postdiplomski studij lingvistike na Mi\u010digenskom univerzitetu, gdje sam, u junu 1967, stekao stepen magistra. Zahvaljaju\u0107i dotada\u0161njem uspjehu, dobio sam nagradnu stipendiju istog univerziteta, koja mi je omogu\u0107ila da nastavim studije radi sticanja doktorata iz lingvistike. Doktorirao sam u junu 1969. Moja doktorska disertacija o glagolskom aspektu objavljena je u SAD 1975. Moja ljubav prema lingvistici inspirisala je mnoge moje studente da nastave svoje lingvisti\u010dko obrazovanje i postanu lingvisti sa me\u0111unarodnom reputacijom. Jedan od njih je \u017deljko Bo\u0161kovi\u0107, kojeg vi li\u010dno poznajete i koji je dao zna\u010dajan doprinos razvoju minimalisti\u010dkog programa u generativnoj gramatici. <\/p>\n
Uskoro po dolasku u SAD prisustvovao sam neformalnom dru\u017eenju poznatih ameri\u010dkih lingvista u ku\u0107i porodice Halle u Bostonu, gdje ste bili i vi. Bio sam vam predstavljen i razgovarali smo nekih deset minuta (dali ste mi koristan savjet za izbor teme za moju doktorsku tezu).
\nFormirao sam se kao lingvista u vrijeme kad je ameri\u010dki strukturalizam bio na vrhuncu. Smatrao sam da taj lingvisti\u010dki pravac ima mnogo nedostataka i spremao se da podvrgnem kritici neke njegove osnovne postavke. Tada izlazi va\u0161a knjiga Sintaksi\u010dke strukture i ja je do\u017eivljavam kao novo jarko sunce na lingvisti\u010dkom horizontu. Od tog vremena pro\u010ditao sam sve va\u0161e glavne knjige iz lingvistike i nakon svake nove knjige sve vi\u0161e cijenio va\u0161e briljantne ideje. Napisao sam vi\u0161e \u010dlanaka i odr\u017eao nekoliko predavanja o generativnoj gramatici u Sarajevu i drugim ve\u0107im gradovima biv\u0161e Jugoslavije pa sam, u izvjesnom smislu, postao va\u0161 ambasador u ovom dijelu svijeta. A onda sam po\u010deo \u010ditati va\u0161e politi\u010dke knjige i \u010dlanke i uskoro ustanovio da su va\u0161a politi\u010dka gledi\u0161ta skoro identi\u010dna mojim (mada bih se ja vi\u0161e zalagao za samoupravljanje jer smatram da je to politi\u010dki okvir koji se najvi\u0161e pribli\u017eava utopijskoj “vladavini naroda”). Vi ste postali moj idol, kako na lingvisti\u010dkom tako i na politi\u010dkom planu.<\/p>\n
Kada su 1992. godine suverenu Bosnu napali srpski fa\u0161isti, koji su ve\u0107 u po\u010detku svoje agresije po\u010dinili zlo\u010dine \u0161to ih mnogi svrstavaju me\u0111u najgore u istoriji Evrope, svi su o\u010dekivali da vi stanete na stranu nevinih \u017ertava. Umjesto toga, vi ste stali na stranu fa\u0161ista, podr\u017eavaju\u0107i njihove tvrdnje o “tobo\u017enjim” koncentracionim logorima i ostale smije\u0161ne navode koje su lansirali u svijet ne bi li prikrili svoje zlo\u010dine. Kad sam pro\u010ditao va\u0161u \u0161okantnu izjavu “Trnopolje je bio izbjegli\u010dki logor, svako je mogao da ode iz njega ako je \u017eelio,”nisam vjerovao svojim o\u010dima. Link<\/a>. Do ovog trenutka, nakon 18 godina rada Ha\u0161kog suda za ratne zlo\u010dine u biv\u0161oj Jugoslaviji, ispisano je stotine hiljada stranica sa nepobitnim dokazima da se ono \u0161to su srpski fa\u0161isti uradili u Bosni ne mo\u017ee nazvati nikako druk\u010dije nego agresija i genocid. Me\u0111u tim dokazima su i neoborive \u010dinjenice koje govore da je Trnopolje bio u\u017easan koncentracioni logor, \u010diji zatvorenici su bili mu\u010deni i ubijani. Ljudi koji vr\u0161e genocid ne mogu se nazvati druk\u010dije nego fa\u0161isti. Vi ste vi\u0161e puta osu\u0111ivali fa\u0161izam u svojim djelima \u2013 za\u0161to ste ovog puta stali na stranu fa\u0161ista? Da li zato \u0161to ste zakleti kriti\u010dar ameri\u010dkog imperijalizma pa se automatski stavljate nasuprot ameri\u010dkoj vladi, naro\u010dito ako je u pitanju i ameri\u010dka vojna intervencija? To je zadrtost i slijepa privr\u017eenost svojoj ideologiji bez ikakva obzira za posljedice, ma kako one bile pogubne. Stavljaju\u0107i se na stranu srpskih agresora, vi ste potpomogli i podstakli mu\u010dko ubistvo najmanje 100.000 nevinih ljudi, grozno “etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje” velikih dijelova Bosne, kao i cijepanje Bosne, koja je stolje\u0107ima bila uzor vjerske tolerancije. Zar vas nije stid \u0161to jedan broj liberalno orijentisanih bosanskih intelektualaca, me\u0111u koje i sam spadam, pi\u0161u o vama kao o sau\u010desniku tih gnusnih zlo\u010dina? <\/p>\n Najvi\u0161e informacija o Bosni koje se \u0161ire u zemljama Zapada poti\u010de od radova bosanskih pisaca i istori\u010dara sa nacionalisti\u010dkim uklonom. Prava je istina da Bosna nije multietni\u010dko i multikulturalno dru\u0161tvo \u2013 do prije nekih 150 godina nije bilo Srba i Hrvata u Bosni, a dana\u0161nji Srbi i Hrvati su potomci Pravoslavaca i Katolika koje su sve\u0161tenici i u\u010ditelji pristigli iz Srbije i Hrvatske nagovorili da se zovu Srbima i Hrvatima kako bi im Srbija i Hrvatska mogle prite\u0107i u pomo\u0107 ako ih Turci budu zlostavljali. Od tada i Srbija i Hrvatska poku\u0161avaju \u2013 pod isprikom da brane bosanske “Srbe” i “Hrvate” \u2013 da podijele Bosnu izme\u0111u sebe; u posljednjem ratu njihova “pomo\u0107” do\u0161la je u vidu vojske koja je izvr\u0161ila invaziju na Bosnu. Srbija i Hrvatska imaju pravo na Bosnu isto onoliko koliko imaju pravo na SAD (gdje \u017eive velike populacije srpskog i hrvatskog porijekla). Ako izu\u010dite pravu istoriju Bosne, otkri\u0107ete da je jedini cilj srpskog napada na Bosnu u pro\u0161lom ratu bila agresija radi osvajanja ove zemlje. <\/p>\n Profesor Robert Donia sa Mi\u010digenskog univerziteta, istori\u010dar \u010dija specijalnost je istorija Bosne, napisao je u jednoj svojoj knjizi da Bosanac nije nikad diagao ruku na drugog Bosanca zato \u0161to je druk\u010dije vjere. Najbolji dokaz tradicionalne vjerske tolerancije me\u0111u Bosancima nalazimo u pri\u010di o jedanaest Jevreja, istaknutih stanovnika Sarajeva, koje je u tamnicu bacio Ru\u017edi pa\u0161a, novi bosanski vezir postavljen 1820. godine. Pa\u0161a je zatra\u017eio ogromnu otkupninu za utamni\u010dene Jevreje i prijetio da \u0107e im odrubiti glave ako mu se ne uru\u010di 500 kesa gro\u0161a do odre\u0111enog dana. Otkupnina je bila tako velika da je sarajevski Jevreji nisu nikako mogli sakupiti. Stoga je jedan od njihovih vo\u0111a zatra\u017eio pomo\u0107 od sarajevskih Muslimana. Sljede\u0107eg dana preko 3000 Muslimana dolazi pred pa\u0161inu pala\u010du i, rizikuju\u0107i vlastite \u017eivote, zahtijeva da pa\u0161a oslobodi zarobljene Jevreje, \u0161to je on i uradio. Ova pri\u010da prvi put je ispri\u010dana u knjizi Sefardi u Bosni <\/em>sarajevskog nadrabina Morica Levija, a kasnije prenesena u Jevrejski glasnik<\/em>, koji izdaje Jevrejska zajednica u BiH. \u017delio bih vas podsjetiti da se ovo desilo u vrijeme kad je antisemitizam harao Evropom i kad je jevrejski narod diljem svijeta bio li\u0161en osnovnih ljudskih prava. <\/p>\n Prof. Midhat Ri\u0111anovi\u0107<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po\u0161tovani Profesore \u010comski, Ja sam Midhat Ri\u0111anovi\u0107, profesor emeritus engleskog jezika i lingvistike na Univerzitetu u Sarajevu. U jesen 1966. godine do\u0161ao sam u SAD kao Fulbrajtov stipendista na postdiplomski studij lingvistike na Mi\u010digenskom univerzitetu, gdje sam, u junu 1967, stekao stepen magistra. Zahvaljaju\u0107i dotada\u0161njem uspjehu, dobio sam nagradnu stipendiju istog univerziteta, koja mi je omogu\u0107ila da nastavim studije radi […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[143],"tags":[],"class_list":["post-1068","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-volume-6-no-4-2011-october","contributor-midhat-ridjanovic","volume-6-no-4-2011-october"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1068","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1068"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1068\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1367,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1068\/revisions\/1367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1068"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1068"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1068"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}