{"id":160,"date":"2011-04-10T20:29:21","date_gmt":"2011-04-10T20:29:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.spiritofbosnia.org\/?page_id=160"},"modified":"2011-10-12T22:45:49","modified_gmt":"2011-10-12T20:45:49","slug":"about-spirit-of-bosnia","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/about-spirit-of-bosnia\/","title":{"rendered":"O \u010dasopisu Duh Bosne"},"content":{"rendered":"

Duh Bosne<\/strong> izlazi tromjese\u010dno od 2006. Duh Bosne<\/strong> objavljuje nau\u010dne radove i druge tekstove iz istorije, politike i knji\u017eevnosti Bosne i Hercegovine u cilju priznavanja i odr\u017eavanja dugovje\u010dnih tradicija dru\u0161tvenog i gra\u0111anskog ustrojstva koje predstavlja bosansko naslje\u0111e. \u010casopis objavljuje knji\u017eevna i esejisti\u010dka djela koja su u skladu s njegovom misijom. Pored priloga po pozivu, otvoreni smo i za priloge koji nam autori samoinicijativno \u0161alju i njih \u0107emo pregledati s du\u017enom pa\u017enjom.<\/em><\/p>\n

Ciljevi<\/h2>\n

Jedna od \u017ertava rata u Bosni koja se \u010desto zna previdjeti jeste njena predanost pluralisti\u010dkom, tolerantnom, integrirarnom dru\u0161tvu. Njeno naslje\u0111e, kulturna uvjerenja, dru\u0161tveni obi\u010daji i gra\u0111ansko ure\u0111enje na\u0161li su se pod udarom nerazumnog nasilja i opake propagande, \u0161to je Bosni isklju\u010dilo gotovo svaku mogu\u0107nost da odr\u017ei svoju multikonfesionalnu i osebujnu tradiciju. Tone Bringa, autor djela Biti musliman na bosanski na\u010din, pi\u0161e: \u201eNi bo\u0161nja\u010dki, ni hrvatski ni srpski identitet ne mo\u017ee se u potpunosti razumjeti ako se ve\u017ee samo sa islamom ili kr\u0161\u0107anstvom nego se mora razmatrati u specifi\u010dnom bosanskom kontekstu, koji je proiza\u0161ao iz zajedni\u010dke historije i teritorija Bosanaca, kako islamskog, tako i kr\u0161\u0107anskog porijekla\u201c. Kada se pa\u017eljivo razmotre Bringa-ini navodi, jasno je da je multikulturalnost pogre\u0161an naziv za tuma\u010denje bosanskog naslje\u0111a. U Bosni se nije radilo o koegzistenciji razli\u010ditih kultura, niti se radilo o tome da su one postojale neovisno jedna o drugoj. Naime, radilo se o jedinstvenoj kulturi koja je obuhvatala sve njene etnicitete i u\u010dinila razli\u010dite vjere, kr\u0161\u0107anstvo, judaizam i islam, kulturolo\u0161ki me\u0111uovisnim.<\/p>\n

Uva\u017eeni nau\u010dnici kao \u0161to su Ivo Banac, Tone Bringa, Robert Donia, John Fine, Ivan Lovrenovi\u0107, Rusmir Mahmut\u0107ehaji\u0107, Noel Malcolm i drugi uvjerljivo svjedo\u010de o postojanju \u017eive, plemenite bosanske tradicije na historijskom, kulturolo\u0161kom i politi\u010dkom planu.<\/p>\n

Ova tradicija se, me\u0111utim, ili previ\u0111a zbog pogre\u0161no navo\u0111enog ili nedovoljnog obrazovanja ili se negira radi suprotstavljenih politi\u010dkih ciljeva, bilo doma\u0107ih ili me\u0111unarodnih. Ono \u0161to Rusmir Mahmut\u0107ehaji\u0107 naziva poricanjem Bosne javlja se ne samo u politici nego i u akademskim raspravama. Ovo nepriznavanje Bosne, ovo neshvatanje su\u0161tine Bosne uobi\u010dajeno je u obrazovnim krugovima.<\/p>\n

Kao \u0161to Andras Riedlmayer iznosi u svom radu, rat protiv Bosne vo\u0111en je sa zlom namjerom da se \u0161to temeljitije iskorijene dokazi o postojanju bosanskog naslje\u0111a. Ta namjera nije bila samo uni\u0161tenje bosanskih zajednica (sela, malih i velikih gradova), nego i materijalnih dokaza kulture, poput biblioteka, d\u017eamija, crkava, mostova i \u0161kola, kao svjedoka bosanske ba\u0161tine. Ono \u0161to se dogodilo u Bosni nije bio samo genocid, namjerno razaranje zajednice ili skupine ljudi unutar dru\u0161tva, nego se to mo\u017ee opisati i kao sociocid, ubijanje naprednog, kompleksnog, prosvijetljenog dru\u0161tva s namjerom da bude zamijenjeno jednim nazadnim, primitivnim i zadrtim dru\u0161tvom. <\/p>\n

Ivo Banac primje\u0107uje slijede\u0107e:<\/p>\n

Kad bi Bosna bila kolektivitet odvojenih entiteta, onda bi ona bila mini Jugoslavija. Ali ona to nije. Bosna je historijski entitet koji ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju…Ja Bosnu vidim prvenstveno kao dru\u0161tvo koje funkcionira, \u0161to Jugoslavija nije nikada bila. Moje je pitanje kako se jedan komplicirani i kompleksni entitet kao \u0161to je Bosna i Hercegovina mo\u017ee odr\u017eati na okupu?<\/p><\/blockquote>\n

Cilj ovog \u010dasopisa, Duh Bosne, jeste da se ovim pitanjem koje postavlja Banac pozabavi otvoreno i kriti\u010dki. Naslanjaju\u0107i se na discipline antropologije, historije, knji\u017eevne kritike, politologije, sociologije i teologije, \u010dasopis postavlja pitanje \u0161ta je to u jeruzalemskoj konfiguraciji vjera u Bosni – katoli\u010danstva, pravoslavlja, judaizma i islama – \u0161to ju je izlo\u017eilo udaru nacionalizma njenih susjeda. \u0160ta je to u bosanskoj enigmati\u010dnoj mje\u0161avini epoha, uklju\u010duju\u0107i i posebno zna\u010dajan srednjovjekovni period od 13. do 15. vijeka, Otomansko carstvo po\u010dev\u0161i od 15. vijeka, Austro-Ugarsku monarhiju tokom 19.vijeka, i komunisti\u010dku Jugoslaviju u 20. vijeku\u2014\u0161ta je to \u0161to ju je, suo\u010denu sa stvaranjem nacionalne dr\u017eave usmjerene ka monolitnoj nacionalnoj pripadnosti, u\u010dinilo nesposobnom da se odbrani? Ako se ima na umu principijelan i progresivan karakter bosanskog naslje\u0111a, rje\u010dito opisan u radovima mnogih nau\u010dnika, moglo bi se o\u010dekivati da bi Bosna bila posljednje mjesto gdje bi moglo do\u0107i do etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja sa takvom okrutno\u0161\u0107u i sadizmom. U biv\u0161oj Jugoslaviji, Bosna je cijeloj dr\u017eavi slu\u017eila za primjer gra\u0111anskog dru\u0161tva. Dok su Hrvatska i Srbija nastojale izgraditi nacionalne dr\u017eave suprotne modelu gra\u0111anskog poretka, zdraviji i progresivniji model stvoren u Bosni postao je prijetnja njenim susjedima.<\/p>\n

Tragedija Bosne nakon rata je \u0161to uprkos \u010dinjenici da ima trans-etni\u010dku historiju i kulturu, danas postoji tek nekolicina odr\u017eivih, odnosno funkcionalnih trans-etni\u010dkih institucija koje bi podr\u017eale, uva\u017eavale i odr\u017eavale njenu tradiciju i kulturu. Predstavnici me\u0111unarodne zajednice, Me\u0111unarodni, interdisciplinarni, dvojezi\u010dni, online \u010dasopis Sv. 1, Br. 1, januar 2006 Strana 3 od 4 bosne koji rade u Bosni, pristupaju Bosni na povr\u0161an, instrumentalan i \u0161ablonski na\u010din, \u0161to Bosni kao dru\u0161tvu ote\u017eava ponovnu uspostavu trans-etni\u010dkih institucija koje su joj neophodne, a to dovodi do ugro\u017eenosti bosanske trans-etni\u010dke tradicije, kulture i historije.<\/p>\n

Zadatak ovog \u010dasopisa je da poku\u0161a \u0161to je mogu\u0107e bolje razrije\u0161iti ovaj problem. Te\u017enja nam je da se u \u010dasopisu objavljuju zna\u010dajni i provokativni radovi u kojima se navode \u010dinjenice koje pobijaju nau\u010dene stavove bosanskih neprijatelja i argumente nezgodne za ideologije koje krivo predstavljaju i koje uni\u0161tavaju Bosnu. U prvom broju, objavljujemo dva djela uva\u017eenih klasika bosanske knji\u017eevnosti, \u201eMostove\u201c Ive Andri\u0107a i \u201eHi\u017eu u Milama\u201c Maka Dizdara.<\/p>\n

Metafori\u010dki, oba ova rada sna\u017eno do\u010daravaju bosanski duh. Zatim slijedi poznat ali ranije nepreveden esej, \u201eBosanski duh u knji\u017eevnosti \u2013 \u0160ta je to?\u201c od Muhameda Filipovi\u0107a, objavljen prvi put 1967. godine. Tako\u0111er, u ovom broju su dva o\u0161tra politi\u010dka eseja o trenutnoj situaciji u Bosni, jedan pod nazivom \u201eBosna nakon Dejtona\u201c Rusmira Mahmut\u0107ejahi\u0107a i drugi \u201eHipokrizija demokracije\u201c Svjetlane Broz. Ovaj broj tako\u0111er donosi nekoliko novih prevoda pjesama Maka Dizdara, jednog od najzna\u010dajnijih bosanskih pisaca dvadesetog vijeka.<\/p>\n

S ovim radovima predstavlja se prvo izdanje . \u010casopis je dvojezi\u010dan; tekstovi \u0107e biti objavljivani na bosanskom i engleskom jeziku. Slijede\u0107i primjer Noela Malcom-a i drugih, Bosna se koristi kao odrednica za cijeli teritorij Bosne i Hercegovine. Sljede\u0107i navod Ivan Lovrenovi\u0107a obja\u0161njava istorijske i filozofske razloge za ovakvu odluku: <\/p>\n

Ako je Bosna naziv za bilo koju vrstu identiteta, njen sadr\u017eaj nije matemati\u010dki zbir nacija ili nacionalnih kultura, niti je njihovo utapljanje u novu (supra) nacionalnu konstrukciju. Njen sadr\u017eaj le\u017ei u permanentnoj kulturnoj interakciji. Naziv bosanski nije termin koji odre\u0111uje nacionalnu pripadnost, niti samo regionalnu ili teritorijalnu. To je naziv za civilizacijski proces kojeg smo opisali, ne\u0161to \u0161to kroz sve historijske promjene i politi\u010dke suprotnosti traje jedan cijeli milenij, do jednakog stepena prakticiranog u svakodnevnom \u017eivotu sa jednakom \u017eivo\u0161\u0107u u svakom. U ovom procesu interakcije kao konstanti (njeno ime je Bosna), nacionalne kulture u\u010destvuju kao varijable, zadr\u017eavaju\u0107i svoje specifi\u010dne identitete i izla\u017eu\u0107i se konstantnom kulturno-stvarala\u010dkom odnosu primanja i davanja. U praksi, svaka nacionalna kultura u Bosni je oboje, i ono \u0161to je imenom i ne\u0161to mnogo vi\u0161e.<\/p><\/blockquote>\n

Naklada i financiranje \u010dasopisa<\/h2>\n

\u010casopis podupiru<\/h3>\n

Bosanskohercegova\u010dko-ameri\u010dka akademija nauka i umjetnosti<\/strong> (BHAANU\/BHAAAS<\/a>). Svrha i cilj Akademije je \u0161irenje i razvoj nauke i umjetnosti u bosanskohercegova\u010dkoj dijaspori u Americi i Kanadi. Akademija ima namjeru da pove\u017ee bosanskohercegova\u010dke nau\u010dnike, umjetnike i pojedince istaknute u svojim profesionalnim oblastima, kao i da gradi mostove saradnje sa domovinom. Akademija \u0107e me\u0111ju Dijasporom promovisati duh intelektualne raznolikosti i slobodne razmjene ideja u uvjerenju da je znanje bogatstvo koje se mo\u017ee i treba dijeliti.<\/p>\n

Me\u0111unarodni Forum Bosna<\/strong> (MFB<\/a>) je nevladina organizacija osnovana 1997. godine u Sarajevu. Okuplja pojedince i ustanove iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, opredijeljene za gradnju bosanskohercegova\u010dke budu\u0107nosti kao skladnog i jedinstvenog dru\u0161tva, utemeljenog na dijalogu, povjerenju i po\u0161tovanju, te najboljim iskustvima u za\u0161titi ljudskih prava, vladavine zakona i demokracije.<\/p>\n

<\/p>\n

Izdava\u010d\/Nakladnik<\/h3>\n

<\/strong><\/p>\n

Wittenberg University<\/a>
\nDepartment of Sociology
\nEmail: spiritofbosnia@gmail.com<\/a>
\nUred: (937) 327-7500
\nFAKS: (937) 327-7508
\nISSN No. #1931-4965<\/p><\/blockquote>\n

<\/p>\n

Sponzori<\/h3>\n

<\/strong><\/p>\n

Duh Bosne<\/strong> je neprofitna organizacija koja mo\u017ee dobijati donacije oslobo\u0111ene poreza. <\/p>\n\n\n

\n
\n \n \n \n \n \n \"\"\n <\/div>\n<\/form>\n\n\n

<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Duh Bosne izlazi tromjese\u010dno od 2006. Duh Bosne objavljuje nau\u010dne radove i druge tekstove iz istorije, politike i knji\u017eevnosti Bosne i Hercegovine u cilju priznavanja i odr\u017eavanja dugovje\u010dnih tradicija dru\u0161tvenog i gra\u0111anskog ustrojstva koje predstavlja bosansko naslje\u0111e. \u010casopis objavljuje knji\u017eevna i esejisti\u010dka djela koja su u skladu s njegovom misijom. Pored priloga po pozivu, otvoreni smo i za priloge koji  […<\/a>]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"_exactmetrics_skip_tracking":false,"_exactmetrics_sitenote_active":false,"_exactmetrics_sitenote_note":"","_exactmetrics_sitenote_category":0,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-160","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=160"}],"version-history":[{"count":28,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/160\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1221,"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/160\/revisions\/1221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.spiritofbosnia.org\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}