Ostajte ovdje
sebiljandricmak-dizdar

Ostajte ovdje

Ostajte ovdje!…Sunce tuđeg neba,
Neće vas grijat ko što ovo grije;
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije.

Od svoje majke ko će naći bolju?!
A majka vaša zemlja vam je ova;
Bacite pogled po kršu i polju,
Svuda su groblja vaših pradjedova.

Za ovu zemlju oni bjehu divi,
Uzori svijetli, što je branit znaše,
U ovoj zemlji ostanite i vi,
I za nju dajte vrelo krvi vaše.

Ko pusta grana, kad jesenja krila
Trgnu joj lisje i pokose ledom,
Bez vas bi majka domovina bila;
A majka plače za svojijem čedom.

Ne dajte suzi da joj s oka leti,
Vrat'te se njojzi u naručju sveta;
Živite zato da možete mrijeti
Na njenom polju gdje vas slava sreta!

Ovdje vas svako poznaje i voli,
A tamo niko poznati vas neće;
Bolji su svoji i krševi goli
No cvijetna polja kud se tuđin kreće.

Ovdje vam svako bratsku ruku steže –
U tuđem svijetu za vas pelen cvjeta;
Za ove krše sve vas, sve vas veže:
Ime i jezik, bratstvo, i krv sveta,

Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba
Neće vas grijat ko što ovo grije –
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije…

(1896)

Bilješke:

  • “Šantić je većinu svog života proveo u svom rodnom gradu, Mostaru. Njegov rad, kao i rad većine bosansko-hercegovačkih pisaca, je usko vezan za njegovu okolinu; on je sa dirljivom iskrenošću pisao o nesretnoj sudbini svojih sunarodnjaka pod vlašću Austro-Ugarske (Vera Javarek u Srpsko-hrvatska proza i stih: Izbor sa uvodnim esejom [London: The Athlone Press, 1958], xxii).
  • “Ova pjesma, objavljena 1896.godine na prvoj stranici prvog broja lista Zora bila je upućena onim bosanskim Muslimanima koji su nakon aneksije Bosne od strane Austo-Ugarske 1878. godine, napuštali zemlju masovno odlazeći u Tursku.” (Milne Holton & Vasa D. Mihailović u Srpska poezija od početka do danas [New Haven: Yale Center for International and Area Studies, 1988], 195).
  • Moralna i tragična ironija je upravo podsjećanje na ovu lijepu pjesmu pronađenu u nekoliko antologija ne samo zbog nedavnog genocida koji je izvršen nad bosanskim Muslimanima od strane srpskih nacionalista u toku onoga sto se eufemistički naziva “etničko čišćenje”, nego i zbog činjenice da u biti danas u Mostaru (BiH) skoro da i nema bosanskih Srba.

    Creative Commons License
    The preceding text is copyright of the author and/or translator and is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported License.

ISSN: #1931-4965 // © 2006-2018 Duh Bosne