Zbirka “Hyperborea” našeg dugogodišnjeg saradnika, pjesnika Milorada Pejića, nagrađena je novoustanovljenom nagradom Grada Sarajeva “Slovo Makovo – Mak Dizdar” za najbolje poetsko djelo objavljeno u prethodnoj godini na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Nagrada je ustanovljena na inicijativu gradonačelnika Grada Sarajeva profesora Dr. Alije Behmena, a rezultat je saradnje Društva pisaca BiH, Grada Sarajeva, PEN Centra u BiH i […]
Van Bosne i Hercegovine, pjesnik Mak Dizdar je relativno malo poznat. Moderne antologije u Hrvatskoj i Srbiji rijetko ga uvrštavaju. U antologiji Savremena jugoslovenska poezija on se pominje kao “hrvatski pjesnik.” Dizdar je rođen u Stocu 1917, a umro je 1971. godine. Pseudonim “Mak” datira iz Drugog svjetskog rata, kad je Dizdar bio u partizanima. U Bosni i Hercegovini je […]
Mehmed Alija Dizdar, najpoznatiji bosanski pjesnik ovog doba, rođen je 1917. godine u Stocu, središnjem gradu Huma, južne pokrajine Bosne. Čitatelji Dizdara uglavnom ne znaju po imenima koja su mu dali njegov otac Muharem i majka Nezira, rođena Babović. Oni ga znaju po njegovom književnom imenu Mak – tajnom nadimku koji je koristio kao član antifašističkog pokreta tokom Drugog svjetskog […]
VERONIKA YABLONSKA 30 BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH UMJETNIKA Kako su naslikali život, smrt, hranu i lutanje i šta možemo naučiti od njih Ako je umjetnost ogledalo okrenuto prirodi, dobrodošli smo pogledati u nju. Kako su naslikali život, smrt, hranu i lutanje i šta možemo naučiti od njih Ako je umjetnost ogledalo okrenuto prirodi, dobrodošli smo pogledati u nju. U ovom eseju […]
Maku Dizdaru Ko što tibetanski nomadi biraju poglavicu bacanjem kocke u kojem pobjeđuje onaj koji na kocki izgubi, dopalo mi je da poslije tebe nastavim čekati Bogumile. Da uvijek ima neko ko će im u susret izaći na njima razumljivom jeziku. Svakoga dana otvorim djedovsku hižu, iznesem smokve i natočim vino čitajući kamen dok čekam Bogumile. Uživam u svom poslu […]
U silnoj i sitnoj prašini Što osipa se sa plavog vodoskoka Na dlane moje vrelog maka Ocvale grane mraka već zrelog I rane prerane i vrane Od skoka što nikad pasti neće u slasti Cvijet smijeha iščezlog Žive želje bose I ima vlage drage dubina tamnog oka I otrova vlati još budne jesenje kose I nešto od ruku povjerenja što […]
Maku Dizdaru Ko što tibetanski nomadi biraju poglavicu bacanjem kocke u kojem pobjeđuje onaj koji na kocki izgubi, dopalo mi je da poslije tebe nastavim čekati Bogumile. Da uvijek ima neko ko će im u susret izaći na njima razumljivom jeziku. Svakoga dana otvorim djedovsku hižu, iznesem smokve i natočim vino čitajući kamen dok čekam Bogumile. Uživam u svom poslu […]
U cijelom svom trajanju Bosna je religijski pluralno društvo. Takvoj njenoj pluralnosti doprinosile su različite kršćanske crkve, jevrejstvo i muslimanstvo te brojni sinkretički oblici odraženi u jednome jeziku i različitim iskustvima s njime. U modernome dobu Bosna je kao takva smatrana anomalijom, jer njena pluralna kultura nije jednostavno uključiva u moderne nacijske teleologije. Smatrano i isticano je da Bosna nema […]
Duh Bosne izlazi tromjesečno od 2006. Duh Bosne objavljuje naučne radove i druge tekstove iz istorije, politike i književnosti Bosne i Hercegovine u cilju priznavanja i održavanja dugovječnih tradicija društvenog i građanskog ustrojstva koje predstavlja bosansko nasljeđe. Časopis objavljuje književna i esejistička djela koja su u skladu s njegovom misijom. Pored priloga po pozivu, otvoreni smo i za priloge koji […]
Ase ležit Vojnik Gorčin U zemlji svojoj Na baštini Tuždi Žih A smrt dozivah Noć i dan Mrava ne zgazih U vojnike Odoh Bil sam U pet i pet vojni Bez štita i oklopa E da ednom Prestanu Gorčine Zgiboh od čudne boli Ne probi me kopje Ne ustreli strijela Ne posječe Sablja Zgiboh od boli Nepreboli Volju A djevu […]
Nikto ne zna gdje je ona Malo znamo al je znano Iza gore iza dola Iza sedam iza osam I još huđe i još luđe Preko gorkih preko mornih Preko gloga preko drače Preko žege preko stege Preko slutnje preko sumnje Iza devet iza deset Tamo dolje ispod zemlje I onamo ispod neba I još dublje i još jače Iza […]
Jedna od žrtava rata u Bosni koja se često zna previdjeti jeste njena predanost pluralističkom, tolerantnom, integrirarnom društvu. Njeno nasljeđe, kulturna uvjerenja, društveni običaji i građansko uređenje našli su se pod udarom nerazumnog nasilja i opake propagande, što je Bosni isključilo gotovo svaku mogućnost da održi svoju multikonfesionalnu i osebujnu tradiciju. Tone Bringa, autor djela Biti musliman na bosanski način, […]
Pokušaj istraživanja povodom zbirke poezije M. Dizdara “Kameni spavač” Zbirka poezije Maka Dizdara “Kameni spavač” odavno je već u izlozima naših knjižara, na stolovima čitača, kritičara i recenzenata, koji uostalom nisu ni žalili truda i riječi da bi joj odali priznanje, a da bi joj bio potreban još jedan prikaz, pa ma kako on pozitivan mogao biti. Naročito ja ne […]
Stoji iza mene daleko, petnaest i više godina daleko, prigušeno bosansko djetinjstvo. Da li se sjećam? Bila je jedna kutija – soba, i po njoj je išlo napaćeno mršavo lice, noge u papučama, izblijedjele dimije i blag predan pogled. Majka! Od zida do zida, od vrata do peći, od ručka do večere, od jeseni do proljeća, u zidovima, među četiri […]
Opsada Sarajeva je bila najduža u modernoj Europi. Srpski separatisti podržani od strane Jugoslavije su okružili mladi glavni grad Bosne i Hercegovine, opkolili ga i strijeljali njegove stanovnike u trajanju od hiljadu dana, počevši od petog Aprila 1992. Suočavajući se sa odlučnim oružanim otporom i stoičkom populacijom, opsadne snage nikada nisu pokušale zauzeti grad, a nakon što je dejtonskim sporazumom […]
Iako je malo jezika na koji je bosanskohercegovačka književnost toliko prevođena kao na češki, izbori iz poezije pojedinačnih pjesnika su tako rijetki da svaki od njih predstavlja kulturni događaj. Od 1911. – kad je objavljen prvi izbor jednog našeg pjesnika – do danas proteklo je 109 godina i objavljeno devet izbora. I obimom i izgledom reprezentativno izdanje pod naslovom Istinite […]
Arebica je naziv za arapsko pismo prilagođeno glasovnom sistemu bosanskog i drugih slavenskih jezika i povezuje se za bosanskom alhamijado književnosti. Ona se počela razvijati od samog dolaska Osmanlija u Bosnu i predstavljala je težnju bosanskog naroda da piše i čita na svome materinskom jeziku. Taj jezik se uvijek nazivao bosanski bez obzira na različita pisma (bosančica, arebica, latinica, ćirilica) […]
I Izraz “sevdalinka” potječe od riječi “sevdah”, arapskog izraza za ljubav, želje za ljubavlju i ekstaze strasti. Turci su ovu riječ preuzeli od Arapa, a bosanski muslimani su zatim dodali “H” arapskom izrazu “säwda” – crna žuč: jedna od četiri tjelesne tečnosti za koju se vjeruje da određuje melankolično stanje. Srce sevdalinke je osjećaj ljubavi. Ova središnja tema istražuje se […]
Ferman dođe iz Stambola, bujruntija iz Travnika, baš u šeher Sarajevo, a na ruke Dizdar-agi: da hvataju dva Morića, dva Morića, dva pašića, Morić Ibru, Morić Pašu; da hvataju, da ih vežu, da ih vežu i osude. Sultanu su dodijali po tužbama iz Travnika, iz Travnika od vezira: da Morići, odmetnici, ne kabule ni sultana, ni sultana, ni vezira, nit’ […]
Uvodni ciklus u Kamenom spavaču sastoji se od pet pjesama pod skupnim naslovom Slovo o čovjeku, ali, pošto se u svakoj od njih istim postupkom raspredaju isti motivi, možemo ih čitati i kao jednu pjesmu u pet odjeljaka. Ključ ovih stihova [iz “Prvog” slova] krije se u igri trpnih glagolskih pridjeva koja se produžuje i u sljedeća četiri «slova» kao […]